Autor: INFO

  • Krijumčareći migrante zgrću bogatstvo

    Krijumčareći migrante zgrću bogatstvo

    Dosadašnje informacije pokazuju da krijumčari migranata u nekim slučajevima uzimaju i milione maraka i da je ova vrsta krivičnih djela za bande postala unosan “biznis”, što znači da pravosuđe i policijske agencije u BiH moraju ući u snažniju borbu protiv trgovine ljudima.

    O zastupljenosti ove problematike svjedoči podatak da gotovo nema dana, a da Tužilaštvo BiH ili neka od policijskih agencija ne saopšti da je zabilježen ovakav slučaj, pa smo tako o dva takva primjera svjedočili u četvrtak.

    Tada je, naime, Granična policija BiH saopštila da su njihovi pripadnici, radeći na sprečavanju nezakonitih migracija preko BiH, 22. maja uhapsili četvoricu državljana BiH koji su pokušali da prokrijumčare 21 stranog državljanina.

    Krijumčarenja su otkrivena prilikom kontrole četiri vozila, bh. nacionalnih oznaka, a koja su kontrolisana na području Gradiške i Kozarske Dubice.

    “Privremeno su oduzeta četiri vozila i drugi dokazni materijali. Krijumčareni strani državljani nisu imali identifikacione dokumente, a u upitniku za migrante su izjavili da dolaze iz Bangladeša (19) i Pakistana (dva)”, naveli su iz Granične policije BiH i dodali da će protiv osumnjičenih biti dostavljen izvještaj Tužilaštvu BiH.

    Iz Tužilaštva BiH su, samo nekoliko sati ranije, govoreći o odvojenom predmetu, saopštili da su nakon hapšenja zatražili određivanje pritvora za državljanina Nizozemske, nastanjenog u Maroku, a rođenog u Iraku, koji se zove Karwan Kader Hmawmein (57), a pao je u akciji “Istok-Tigris”.

    “On je pod istragom Tužilaštva BiH i domaćih i međunarodnih partnerskih institucija i agencija, i osumnjičen je da je zajedno sa drugim osobama učestvovao u dovođenju velikog broja državljana Iraka u BiH, koji su nakon toga iz BiH bili krijumčareni na područje zemalja EU. Prema prikupljenim dokazima, ova grupa sumnjiči se za krijumčarenje više od 1.500 osoba, pri čemu je ostvarena nezakonita imovinska korist u velikim iznosima”, pojasnili su iz Tužilaštva BiH.

    O kakvim se iznosima u ovakvim slučajevima može raditi, možda najbolje svjedoči nedavno izvedena akcija “Piramida”, na čijem udaru je bila međunarodna organizovana kriminalna grupa, koja je, prema preliminarnim rezultatima, u šest mjeseci uzela više od šest miliona KM na krijumčarenju migranata.

    Ta grupa je, kako se sumnja, pokušala ili uspjela da prokrijumčari više od 600 osoba, među kojima više od 100 maloljetnika, a koliko je bila razgranata, svjedoči i podatak o pretresima, koji su izvedeni na brojnim lokacijama u Bihaću, Cazinu, Brezi, Visokom, Sarajevu, Kaknju, Velikoj Kladuši i Kiseljaku.

    Iz Tužilaštva BiH su za “Nezavisne novine” rekli da je plan u budućnosti sprečavanje ilegalnih migracija i procesuiranje krijumčara i grupa za krijumčarenje, kao jednog od bezbjednosnih izazova koji je jako bitan za BiH na putu evropskih integracija.

    “Tužilaštvo BiH, svake godine, podigne optužnice protiv više desetina osoba, koje se terete za ova krivična djela. U ovim predmetima, u posljednjih nekoliko godina, evidentirano je da se kao organizatori ili počinitelji ovih krivičnih djela pojavljuju strani državljani”, kaže za “Nezavisne novine” Adisa Karačić, stručna saradnica za odnose sa javnošću u Tužilaštvu BiH.

    Posebnu poteškoću, kako dodaje, predstavlja to što je u više predmeta evidentirano da migranti dolaze sa područja Turske, sa kojom BiH nema vizni režim ulaska, pa nakon što redovnim letovima i kopnenim putem doputuju u BiH, migranti se dalje krijumčare prema području Hrvatske i dalje prema zemljama EU.

    “Među osumnjičenim i optuženim stranim državljanima, koji se terete za krijumčarenje migranata i povezana krivična djela, najčešće su državljani Turske, Afganistana, Pakistana itd. Njihovo procesuiranje odvija se dosta ubrzano jer su uglavnom u pritvoru, pa se radi o hitnim pritvorskim predmetima”, kaže Karačićeva.

    Evidentno je, dodaje ona, da je u posljednje vrijeme sve više stranih državljana iz migrantske populacije koji se pojavljuju u ulogama organizatora ovih nezakonitih aktivnosti, te se zbog toga i pretresaju migrantski centri u potrazi za dokazima.

    “Tužilaštvo BiH, Granična policija, Služba za poslove sa strancima i ostale partnerske institucije i agencije za provođenje zakona, permanentno i gotovo svakodnevno provode aktivnosti u sprečavanju, otkrivanju i procesuiranju krivičnih djela krijumčarenja migranata. Aktivnosti se provode i u dežurama u dane vikenda”, navodi Karačićeva.

    Novinar Dejan Šajinović, koji često prati teme koje se odnose na migrante, kaže da, kada gledate relevantne izvještaje Frontexa, Međunarodne organizacije za migracije UN, i izvještaje drugih relevantnih organizacija, zapadni Balkan je iz godine u godinu na vrhu lista regiona s najvećim prilivom migranata prema zapadnoj Evropi.

    Prema njegovim riječima, uz povoljan geografski položaj na ruti između istočnog Sredozemlja, istočnog dijela Balkanskog poluostrva i zapadne Evrope, krijumčarima ide naruku i slaba vladavina prava i slabe institucije, što ih, nažalost, dodatno motiviše da upravo preko BiH i drugih zemalja u regionu organizuju prebacivanje migranata.

    “Bitno je da policijske agencije povećaju svoje prisustvo, ali to nije dovoljno, potrebna je i politička volja. EU je spremna i voljna da pomogne BiH, ne samo velikim sredstvima koja godišnje izdvaja za zbrinjavanje migranata, opremanje granice, obuku policajaca, izgradnju objekata, itd., nego i nuđenjem da Frontex pošalje svoje pripadnike u BiH da nam pomognu, a ovaj proces još uvijek nije okončan”, ističe Šajinović.

  • Klizište u Papui Novoj Gvineji: Zatrpano više od 2.000 ljudi

    Klizište u Papui Novoj Gvineji: Zatrpano više od 2.000 ljudi

    Više od 2.000 ljudi zatrpano je u klizištu u naselju na sjeveru Papue Nove Gvinije, saopštio je danas Nacionalni centar za prirodne katastrofe Papue Nove Gvineje.

    ”Klizište je zatrpalo više od 2.000 ljudi, dovelo do velikih razaranja građevina i prouzrokovalo velike udare na ekonomiju zemlje”, navedeno je u pismu koji je Centar uputio Ujedinjenim nacijama, prenosi Tanjug.

    Više od 150 kuća je zatrpano u klizištu, a evakuisano je oko 1.250 ljudi.

    Međunarodna organizacija za migracije prethodno je saopštila da se vjeruje da je više od 670 ljudi poginulo u klizištu.

    Do danas je pronađeno samo pet tijela, dok su muškarac i žena izvučeni živi, nakon što su spasioci čuli kako ih dozivaju ispod ruševina.

    BBC navodi da su ljudi na pojedinim mjestima zatrpani na dubini od deset metara.

    Klizište je blokiralo pristup auto-putu, zbog čega se do tog područja može stići jedino helikopterom.

    Premijer Papue Nove Gvineje, Džejms Marape izjavio je da u potrazi za preživjelima i pružanju pomoći učestvuju pripadnici službi za vanredne situacije, vojske i komunalnih službi.

  • Može li CIK izabrati 12.000 ljudi za naknade od 200 i 400 KM?

    Može li CIK izabrati 12.000 ljudi za naknade od 200 i 400 KM?

    Centralna izborna komisija (CIK) raspisala je prošle sedmice konkurs za izbor oko 300 instruktora koji će biti zaduženi za obuku oko 12.000 predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora, a za koje konkurs još nije raspisan, iako bi svi oni trebalo da budu izabrani do početka avgusta.

    U Centralnoj izbornoj komisiji BiH nezvanično saznajemo da bi konkurs za 12.000 ljudi trebalo da bude raspisan “uskoro” i da ima dovoljno vremena za izbor.

    Međutim, oni koji već godinama učestvuju u organizaciji izbora, kako na lokalnom tako i na republičkom nivou, kažu da taj izbor neće biti bez problema.

    Navode da neće biti problema s tim kako pronaći ljude, već koliko će oni biti sposobni za učestvovanje na izborima.

    “Biće teško i problema sigurno. Prvo, kako naći nestranačke osobe i šta to znači da danas neko podnese ostavku u stranci i sutra je nestranačka ličnost. To smo imali i u Ustavnom sudu, isto tako. Treba pomoći CIK-u, biće problem i organizaciono izabrati 12.000 ljudi, ali se očekuje pomoć lokalnih izbornih komisija, medija i nevladinih organizacija”, rekao je Vehid Šehić, bivši predsjednik CIK-a.

    On kaže da je još jedan od problema i taj što, i ako CIK izabere “nestranačke” ljude kao predsjednike i zamjenike predsjednika, većinu će opet u biračkom odboru imati stranke, jer osim predsjednika i zamjenika predsjednika, njih i dalje imenuju partije.

    U slučaju da CIK kroz konkurs ne uspije izabrati 12.000 ljudi, odnosno predsjednika i zamjenika predsjednika na oko 6.000 biračkih mjesta BiH, postoji mogućnost da ih CIK imenuje bez konkursa.

    “Do sada nije bilo problema sa izborom tih ljudi u smislu samog izbora, ali bilo je problema sa kvalitetom. Njih su imenovale partije i onda su one birale nesposobne i podobne i onda su nesposobni to radili. Naravno, čast izuzecima. I sada kada ih bira CIK, ko garantuje da će oni biti sposobniji od ovih što su bili prije i koje su imenovale partije. Radi se o centralizaciji i mislim da CIK te ljude želi staviti pod svoju kontrolu kako bi mogli manipulisati izbornim rezultatima”, rekao je Aleksandar Radeta, bivši predsjednik banjalučke Gradske izborne komisije i član Republičke izborne komisije u ostavci.

    On kaže da se postavlja pitanje kako će CIK vršiti selekciju tih ljudi i šta je garancija da će biti izabrani najbolji, jer samo u Banjaluci će trebati izabrati 560 osoba, kojih je, realno, teško naći, a da poznaju izborni proces i spremni su da rade.

    Ipak, “visoka” naknada u odnosu na dosadašnje mogla bi privući kandidate za predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora.

    CIK je nedavno značajno povećao ove naknade, pa će tako predsjednik imati jednokratnu naknadu od 400 KM, a zamjenik predsjednika 200 KM.

    Do sada su te naknade iznosile oko 100 KM.

    Podsjećanja radi, do sada su biračke odbore, a samim tim predsjednike i zamjenike predsjednika, birale lokalne izborne komisije u Bosni i Hercegovini, ali izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit, visoki predstavnik kojeg RS ne priznaje, ta nadležnost data je Centralnoj izbornoj komisiji BiH.

    Ovo je obrazloženo time da su birački odbori previše politizovani i najslabija karika izbornog procesa, zbog čega je političkim partijama oduzeta mogućnost da imenuju te ljude.

  • Ubijen brat ministra Vojina Mijatovića

    Ubijen brat ministra Vojina Mijatovića

    U Beogradu je danas u poslijepodnevnim satima u Beogradu ubijen mlađi brat Vojina Mijatovića, potpredsjednika Vlade Federacije BiH i federalnog ministra.

    Objavio je ovo portal “Dnevnog avaza” pozivajući se na svoja saznanja.

    Prema njihovim informacijama, on je pokušao da zaštiti svog maloljetnog sina od grupe huligana, koja je, prema dostupnim informacijama, potom nasrnula na Mijatovićevog brata i izbola ga nožem.

    Druga verzija priče je da je Mijatovićev brat pokušao zaštiti dijete iz komšiluka od huligana.

    Napad se dogodio na Karaburmi, oko 15:10 šasova. Policija je brzo reagovala i privela osumnjičenog. Istraga je u toku, a ministar Mijatović je na putu za Beograd.

  • Koliko je za pet godina poskupjela izgradnja stanova i kuća: Evo poređenja

    Koliko je za pet godina poskupjela izgradnja stanova i kuća: Evo poređenja

    Cijene gotovo svih potreba građana u Bosni i Hercegovini u posljednjih nekoliko godina značajno su skočile, a među onima na koje se građani najviše žale su novci koje je sada potrebno izdvojiti da bi se kupio stan ili kuća.

    Jedna sarajevska firma poslala je portalu Klix.ba nabavne cijene koje dobijaju od ponuđača i, u poređenju s onim cijenama iz 2019. godine, jasno se vidi da su materijali poskupjeli od devet do čak 89 posto.

    Cijene ciglenih blokova, u zavisnosti od dimenzija, skočile su od 70 do 82 posto. Tako je cijena onog najmanjeg u 2019. godini bila 1,36 KM po komadu, a u ovoj godini čak 2,48. Cijena srednjeg 1,73 u 2019. i 2,94 u 2024. godini. Najveći blok je skočio sa dvije KM po komadu na čak 3,40 KM.

    Cijena betona MB 30, bez prevoza, u 2019. godini iznosila je 111 KM po metru kubnom, a ove godine iznosi 135 KM što predstavlja povećanje od 22 posto.

    Jedan od materijala koji su najviše skočili je siporeks. Ako gledamo onaj dimenzija 625x200x200 mm vidjećemo da je prije pet godina cijena iznosila 3,45 KM po komadu, a da je u ovoj godini čak 5,74 što je povećanje za čak 66 posto.

    Cijena stiropora u 2019. iznosila je četiri KM po metru kvadratnom, a ove godine iznosi pet KM što je povećanje od 25 posto. Skoro za 100 posto je skočila cijena rigips ploče. U 2019. godini iznosila je 3,7 KM po metru kvadratnom, a ove godine iznosi čak sedam KM što je povećanje od 89 posto. Najviše je skočila cijena kamene vune, za čak 96 posto. Prije je iznosila pet KM, a danas iznosi 9,8 KM.

    Najmanje je skočila cijena armaturne mreže – za svega devet posto. U 2019. je iznosila 57 KM po komadu, a ove godine 62 KM. Vreća cementa takođe nije skočila puno, pa sa 5,35 sada iznosi 5,9 KM što je povećanje za 10 posto. Pijesak 0-4 mm je sa 11,11 KM skočio na 14,7 KM, a šljunak sa 6,87 na 10,2 KM što su povećanja od 32 do 48 posto.

    Cijene radova
    Ni cijene radova nisu ništa manje skočile u odnosu na cijene materijala. Tako ćete za štemanje keramičkih pločica ove godine izdvojiti 10 KM po kvadratu, a prije pet godina je to bilo za 3 KM manje. To predstavlja povećanje od 43 posto.

    Štemanje ciglenog zida uz odnos materijala na deponiju danas košta 300 KM po metru kubnom, a ranije je koštalo 50 KM manje. Nabavka i transport materijala te izrada pregradnog zida po sistemu ‘Knauf’ sada košta 100 KM po kvadratnom metru, a 2019. godine je koštalo 65 KM. Za malterisanje zidova i plafona sada morate izdvojiti 25 KM po kvadratu, a prije ste 18 KM. Sve su to povećanja između 20 i 39 posto.

    Najviše je poskupio moleraj za koji sada morate izdvojiti 5,74 KM po metru kvadratnom, a prije ste 3,45. To je povećanje od čak 66 posto. Nove keramičke pločice uz nabavku, transport i ugradnju koštaju prosječno 70 KM po kvadratu sada, a ranije su koštale 60 KM. To je povećanje za 17 posto. Montaža sanitarnih uređaja za kompletno kupatilo ranije je koštala 400 KM, a danas košta 600.

    Treba napomenuti da su cijene ovih radova napravljene na osnovu srednjih uslova rada i srednjih ostalih faktora koji utiču na cijenu. Odstupanja mogu biti značajnija u odnosu na više faktora, a neki od njih su lokacija objekta koji se renovira, pristup objektu vozilom, sprat na kojem se nalazi stan ili prostor, da li zgrada ima lift ili ako se radovi iznose u otežanim uslovima u smislu da je potrebna zaštitna oprema.

    Izgradnja stanova i kuća
    Iz ove firme su proslijedili podatke o tome koliko su ih koštale izgradnje posljednjih zgrada ili kuća na kojima su radili.

    Tako izgradnja stana u zgradi od 24 do 60 stanova, sa PDV-om, iznosi 2.384 KM po kvadratu u 2024. godini što je za 83 posto više u odnosu na 2019. godinu kada je iznosila 1.306 KM. U cijenu nije uključeno vanjsko uređenje, troškovi rente, troškovi marketinga i prodaje i priključci za struju, vodu i gas.

    Kada je u pitanju izgradnja kuće od 100 do 150 metara kvadratnih, cijena po kvadratu ove godine iznosi 2.100 KM, dok je ranije iznosila 1.330 KM. To je povećanje za 58 posto. U cijenu nije uključeno vanjsko uređenje, troškovi rente, troškovi marketinga, priključci za struju, vodu i gas.

  • Vozilo sletjelo u Unu, ronioci tragaju za djevojkom

    Vozilo sletjelo u Unu, ronioci tragaju za djevojkom

    Ronilački timovi pretražuju rijeku Unu u potrazi za vozačem koji je automobilom sletio sa puta Bihać – Bosanska Krupa, saznaju “Nezavisne novine”.

    Nezvanično, u vozilu su bili vozač i suvozač, koji se uspio spasiti.

    “Suvozač se izvukao, a vozač se nije uspio spasiti. Ronilački timovi pretražuju Unu u potrazi za vozačem”, rekao je sagovornik “Nezavisnih”.

    Nezvanično, stradala je djevojka (25) iz Bosanske Krupe.

  • Dodik odgovorio Grlić Radmanu: Hrvatska bi trebalo da ćuti jer je upravo NDH počinila genocid nad Srbima

    Dodik odgovorio Grlić Radmanu: Hrvatska bi trebalo da ćuti jer je upravo NDH počinila genocid nad Srbima

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je danas da bi Hrvatska poslije sponzorisanja rezolucije o Srebrenici trebalo da ćuti jer je upravo NDH počinila je nesporan genocid nad srpskim narodom.

    Dodik je rekao Srni da se šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman danas, nakon sponzorisanja rezolucije, poziva na održivost BiH kao zajednice dva ravnopravna entiteta i tri konstitutivna naroda, a nije mu smetalo što je sporna rezolucija stigla u UN upravo kršeći načela koja on danas promoviše.

    “Nije mu smetalo ni to što su za rezoluciju u UN lobirala dva bošnjačka člana Predsjedništva. A načela jednakosti se sjetio zbog knjige koja je promovisana u Sarajevu, a koja Srbiju i Hrvatsku tretira kao agresore na BiH”, rekao je Dodik nakon što je Grlić Radman reagovao zbog knjige koja uključuje i Hrvatsku kao agresora, navodeći da je to neprihvatljivo i da je Hrvatska aktivno učestvovala u održivoj BiH.

    Ako regularna vojska Hrvatske nije bila u građanskom ratu na teritoriji BiH, Dodik je rekao da bi bilo dobro da Grlić Radman objasni ko je sravnio sa zemljom Mrkonjić Grad.

    “Naravno da je Hrvatska aktivno učestvovala u građanskom ratu u BiH, za razliku od Srbije koja nije imala nijednu vojnu jedinicu na teritoriji BiH. O učešću Hrvatske u građanskom ratu u BiH izjasnio se i sud kvalifikujući to kao udruženi zločinački poduhvat”, napomenuo je Dodik.

    Prema njegovim riječima, Hrvatska se u BiH više puta javlja kao sponzor, s tim da bi neka sponzorszva sada rado zaboravila, ali ne može zbog presuda Suda na čije odluke se Radman danas poziva, ali u drugom kontekstu.

    “Hrvatska bi sada trebalo bar da ćuti jer je upravo NDH počinila najveće zločine na ovom prostoru, počinila je nesporan genocid nad srpskim narodom”, zaključio je Dodik.

    Radman je reagovao je zbog knjige koja je predstavljena u Sarajevu, u izdanju jednog bošnjačkog udruženja, navodeći da će se morati objasniti narativ kojim se “iskrivljuju činjenice i istorijska istina”.

    Grlić Radman je istakao da se nikako ne mogu upoređivati uloga Hrvatske i Srbije u posljednjem ratu, istakavši kako “ne bi bilo cjelovite, nezavisne i suverene BiH da nije bilo Hrvatske i Hrvata”.

  • Rezolucija o Srebrenici tajno pripremana godinu dana, a nije donijela očekivane rezultate

    Rezolucija o Srebrenici tajno pripremana godinu dana, a nije donijela očekivane rezultate

    Da spoljna politika BiH ne funkcioniše onako kako to nalažu Ustav i njime propisane procedure, odavno je jasno. Nizali su se ministri inostranih poslova i ambasadori koji su, bez saglasnosti Predsjedništva BiH, istupali samoinicijativno, samovoljno, iznoseći svoj stav kao stav BiH.

    Kap koja je prelila čašu je rezolucija o Srebrenici, na kojoj je ambasador BiH pri UN Zlatko Lagumdžija, po sopstvenom priznanju, počeo da radi još prije deset godina. U zadnjih dvanaest mjeseci u svom naumu je i uspio. Međutim, mogu li se 84 glasa “za”, od 193 zemlje članice Generalne skupštine UN, smatrati uspjehom?

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručuje da diplomatski uspjeh 21. vijeka, kako Denis Bećirović naziva rezoluciju u Srebrenici, nije ništa drugo do debakl višedecenijskih laži i podvala koje su bosanski muslimani plasirali po svijetu.

    Play Video

    I pored tajnosti, prekršenih procedura, podrške grupe prijatelja, 107 zemalja nije podržalo rezoluciju. Osamdeset četiri su glasale su “za” ovaj dokument. Ovakva rezolucija poraz je, prije svega, bošnjačke politike i to govori da su bošnjačke politike na pogrešnoj strani, ističe Dodik.

    – Trebalo je da budu politike dogovaranja s nama, a ne poslušništvo prema strancima, Amerikancima i Nijemcima. Oni su s njima, jer misle da će najviše zla učiniti nama Srbima. Sada se pokazalo da to nije tako. Mi Srbi moramo da kažemo – dosta. Nemamo više nijedan razlog da im bilo šta vjerujemo – rekao je Dodik.

    Za predsjednika Parlamenta Srpske Nenada Stevandića najstrašnije, ali i najjadnije je nemušto priznanje da je rezolucija o Srebrenici pripremana tajno.

    – Neki vršilac zajedničkog života i saradnje sigurno ima, a budućnost je sigurno neizvjesna. Tako su tajno radili ovu rezoluciju, a zna se šta se tajno radi, tajno se pripremaju ubistva, pljačke banke, a javno se brani samo ono što je tvoje – rekao je Stevandić.

    Ako je neko u BiH tajno pripremao akt koji se odnosi na čitav jedan narod u BiH, što jeste srpski narod, onda to zaslužuje ocjenu sramnog čina političkog djelovanja sa kojim se Srpska ne suočava prvi put, upozorava i lider Socijalističke partije Petar Đokić.

    – Kako možemo ići dalje kada vi tako podlo, iza leđa, bez saglasnosti, bez prilike da kažemo o tome nešto, donosite takav stav, izlobirate u svijetu i dobijete podršku jednog dijela zemalja – kaže Đokić.

    Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić, koji je do 2. maja kao šef srpske diplomatije o rezoluciji razgovarao sa 73 ambasadora zemalja sa pravom glasa u UN, podsjeća da je Lagumdžija, kada se glasno počelo pričati o ovom dokumentu, iznosio svoju računicu – očekivao je podršku dvije trećine zemalja.

    – To je mnogo više, duplo više od ovoga što su dobili. I u tom pogledu, ne može se tačno precizirati čija je to pirova pobjeda ili častan poraz – kaže Dačić.

    Na ishod glasanja i posljedice Rezolucije ukazao je srpskoj dijaspori u Beču ministar unutrašnjih poslova Srpske Siniša Karan. Dokument isključivo političkog karaktera, uništio je suverenitet BiH, ali i pokazao jedinstvo i snagu srpskog naroda, kaže Karan.

    – Dvije trećine čovječanstva je vidjelo da ova rezolucija političkog karaktera. Dvije trećine čovječanstva zna da Srbi nisu takav narod, da su slobodarski narod i mislim da je to jedna dobra strana ove nesrećne rezolucije – kaže Karan.

    U Boračkoj organizaciji Republike Srpske smatraju da je glasanje u Generalnoj skupštini, na čelu sa Amerikom koja se udružila sa zemljama koje su počinile najveće genocide na svijetu, još jednom pokazalo stvarne namjere prema Srpskoj. Ističu da kreatorima rezolucije istina i naučni pristup Srebrenici nisu bili imperativ.

    – Očigledno je da stradanje u Srebrenici treba da posluži kao mit na kojem će počivati mlada bošnjačka nacija koja će u budućnosti graditi svoj nacionalni identitet i da se do pune istine nikada neće doći – navode iz BORS-a.

    Vodeći istraživač u Centru za geopolitiku Univerziteta u Kembridžu Timoti Les poslije usvajanja rezolucije ne vidi pobjednika, naglašava, čak ni Bošnjake. Srbi su, kaže, možda izgubili glasanje o razoluciji, ali SAD, Njemačka i ostali predlagači nisu dobili podršku koju su tražili.

    Direktor Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Vlade Srbije Arno Gujon ocijenio je da Zapad rezolucijom o Srebrenici namjerno ignoriše srpske žrtve, a Njemačka reanimira endemski rasizam za koji se vjerovalo da je nestao u Evropi poslije Drugog svjetskog rata.

    VIJESTI IZ ISTE RUBRIKE

  • Dodik: Rezolucija debakl višedecenijske laži i podvala bosanskih muslimana

    Dodik: Rezolucija debakl višedecenijske laži i podvala bosanskih muslimana

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da diplomatski uspjeh 21. vijeka, kako je Denis Bećirović okarakterisao rezoluciju u Srebrenici, nije ništa drugo do debakl višedecenijskih laži i podvala koje su bosanski muslimani plasirali po svijetu.

    – Diplomatski uspjeh 21. vijeka, kako ga pompezno Bećirović nazva, alatka je u rukama zapadnih zemalja koje ovog ljeta i jeseni očekuju izbori. Pošto nemaju odgovor na događaje u Gazi, svojim biračima ponudiće rezoluciju koja se tiče muslimana, ali na nekoj drugoj tački svijeta – rekao je Dodik.

    Dodik je ukazao na to da danas čak 109 država svijeta ne podržava Bećirovićevu verziju događaja u Srebrenici u julu 1995. godine i praktično osporavaju odluke suda koje su osnovale upravo UN.

    Priznavši da je rezoluciju o Srebrenici spremao u tajnosti, Dodik kaže da je Bećirović je priznao da je radio nešto neprihvatljivo i kvarno, jer da to nije tako, zašto bi se to radilo u tajnosti.

    – Priznao je takođe da ne poštuje Ustav BiH ni zakone BiH, jer, osim što je rezolucija rađena tajno, u UN je završila protivustavno, bez saglasnosti sva tri člana Predsjedništva BiH. Ni pres konferencija o kojoj govorim, ni njegovi istupi u Njujorku nisu bili u ime BiH, iako se on konstantno trudi da stavove Bosšnjaka isporučuje kao stavove BiH – rekao je Dodik za Srnu.

    Prema njegovim riječima, rezolucija o Srebrenici je i Lagumdžijino pranje pred muslimanima zbog Alžirske grupe koju je izručio na Gvantanamo i pokušaj da kroz podršku Islamske vjerske zajednice sjedne na stolicu bošnjačkog lidera i okonča vladavinu dinastije Izetbegović.

    Sama činjenica da se Bećirović pravda zbog ove rezolucije, govori da je svjestan da je ovo dovelo u pitanje postojanje BiH, kaže Dodik i napominje da rezolucija o Srebrenici ne doprinosi ni miru ni suživotu već je direktna prijetnja srpskom narodu u BiH.

    – No Bećirović ne zna, jer i ne može da zna, da narod koji je preživio genocid niko ne može zastrašiti – zaključio je Dodik.

    Bećirović je istakao kako su “mnogi mislili da nikada neće dočekati ovu rezoluciju u UN-u, ali da su nakon niza neuspjelih pokušaja uspjeli”.

    Bećirović je u obraćanju poslije usvajanja rezolucije rekao da iza tog “uspjeha stoji dobro osmišljen i predan rad”, da je to “jedna od najvažnijih diplomatskih i političkih pobjeda BiH u 21. vijeku.

    On je tada izjavio da je aktivnosti u vezi sa rezolucijom pokrenuo na početku mandata, a intenzivirao prije 12 mjeseci, te pojasnio kako “nisu puno pričali, ali su puno radili” kao i da je riječ o jednom od “najkompleksnijih projekata koji je podrazumijevao mnoge aktivnosti”.

  • Šmit se u domovini zalagao za rehabilitaciju nacista, a u BiH navodno žali njihove žrtve

    Šmit se u domovini zalagao za rehabilitaciju nacista, a u BiH navodno žali njihove žrtve

    Kristijan Šmit ne prestaje da prizemno provocira srpski narod. Ovaj put učinio je to na stradalničkoj Kozari i potomcima žrtava ustaškog i nacističkog logora Јasenovac.

    Kao dokazani simpatizer nacističkih pilota i doskorašnji član pokreta, koji su predvodili SS generali, nepozvano i nenajavljeno, danas se ukazao u Memorijalnom kompleksu na Mrakovici, a potom i u spomen kompleksu Donja Gradina koji čuvaju uspomene na srpske žrtve likvidirane od ruku i onih koje Šmit simpatiše.

    Zaogrnut duhovima ili pritisnut dugovima nacističke prošlosti, Kristijan Šmit pojavio se inkognito na Mrakovici, baš kao pravi turista, a nikako diplomata kakvim se lažno predstavlja. I skrivajući se, kao bjegunac od zakona, u grupi namjernika ušetao u Memorijalni kompleks koji čuva uspomene na herojske borbe partizana protiv SS divizija i ustaša u Drugom svjetskom ratu, ali i na Kozarčane koje su brutalno likvidirali na kućnom pragu ili bez povratka deportovali u logore smrti.

    – Šmit je došao nenajavljen tako da nas je iznenadio u svom dolasku, ali eto potrudio sam se da nakon što je pogledao stalnu postavku da razgovaram sa njim i da mu prezentujem ono što se desilo na Kozari u toku Drugog svjetskog rata. Interesovao se povodom čega je izgrađena ova memorijalna zona šta se to dešavalo i ko je bio uključen u te događaje u toku Drugog svjetskog rata – kaže Boris Radaković, istoričar i kustos u Memorijalnom muzeju na Mrakovici.

    Šmit se u Memorijalu zadržao 20-ak minuta i otišao u pravcu Donje Gradine. Opet se nenajavljen ušunjao se u kompleks posvećen žrtvama ustaških zločina u logoru Јasenovac.

    – S obzirom da je danas neradni dan u Spomen-području Donja Gradina, nismo upoznati s tim da je Kristijan Šmit boravio u spomen području – kaže direktorka javne ustanove Spomen-područje Donja Gradina Tanja Tuleković.

    Da je bavarski “turista” preživio katarzu i iskreno se pokajao zbog genocida NDH, pa i svojih sunarodnika nad srpskim narodom ili nad istim zbog vlastitih ovovremenskih grešaka, teško da bi se, u nedjeljno prijepodne, nepozvan i nenajavljen “uvlačio” u memorijalne komplekse.

    Ovako nelegitimni, njemački namjesnik za Federaciju BiH ostaje sa prokazanim sentimentom za nasljeđe nacizma. Ne tako davno, što je i zadokumentovano, pokušao je da rehabilituje nacističkog pilota Njemačkog Vermahta, Vernera Moldersa, rekavši da “nije imao bilo kakve mrlje u svojoj prošlosti”.

    “Ništa” osim što je upravljao njemačkim bombarderima u Drugom svjetskom ratu i na nedužne civile i slobodarsku vojsku bacao tone ubilačkih bombi za šta ga je, prema dokazima, lično odlikovao Šmitov zemljak – nacistički vođa Adolf Hitler. I to nije sve! Centar za društveno-politička istraživanja Republike Srpske zadokumentovao je i da je bio član pokreta “krug pripadnika društva brdskih trupa” – koji otvoreno i sistematično protežira nacističke heroje.

    – Činjenice govore da Šmit ne samo da simpatiše nacističke jedinice nego i učrstvuje u širenju njihovih tradicija svojim članstvom u udruženjima čuvara “ugleda” oficira Trećeg rajha – kaže Živadin Јovanović, predsjednik Beogradskog foruma za svijet ravnopravnih.

    Na spomenik nacističkim vojnicima Vermahta koji su bili u sastavu SS brdske divizije – njihov simpatizer Šmit, okružen pratnjom u uniformama upravo iz vremena nacističke Njemačke, svojevremeno je polagao i vijence. Јedan sličan, degutantno i dvolično, ovaj put, ostavio je i na memorijal žrtvama tih istih nacista, na Mrakovici. Drugi – u Donjoj Gradini. Završiće, ako već nisu, na deponiji smeća, odmah po saznanju o posjeti neželjenog gosta, rezignirano su najavili Kozarčani i Krajišnici.

    – Svaki pokušaj rehabilitacije bilo kog pojedinca koji je bio u tom sistemu koji je sprovodio istrebljenje čitavih naroda, prisilno raseljavanje i koji je išao ka stvaranju jedne nove Evrope u kojoj ne bi bilo mjesta za sve narode, treba osuditi. Naravno, čovjek može da prizna svoje greške i da se izvini – ističe Radaković.

    Izvinjenje je izostalo, a imao bi Kristijan Šmit za mnogo toga da se izvinjava Srbima. Ne samo zbog monstruoznih zločina svojih sunarodnika iz Drugog svjetskog rata i vlastitog sentimenta za nasljeđe nacizma, već i zbog aktuelne antisrpske politike koju vodi.