VRBAS Media

Autor: INFO

  • Papa izjavom razbjesnio Ukrajince, stigla i reakcija Rusije

    Rusija je rekla da je poziv pape Franje na razgovore s Moskvom kako bi se okončao rat u Ukrajini zahtjev zapadnim saveznicima Kijeva da odustanu od ambicije da poraze Rusiju i da priznaju grešku zapada u ukrajinskom ratu, prenijela je italijanska agencija ANSA.

    Papa je nedavno rekao da bi Ukrajina morala imati hrabrost “bijele zastave” i pregovarati o završetku rata s Rusijom, nakon početka invazije prije dvije godine u kojoj je poginulo više desetina hiljada ljudi.

    U intervjuu snimljenom prošlog mjeseca za švajcarsku televiziju RSI papa Franjo je rekao šta misli o onima koji kažu da bi Ukrajina trebala odustati jer nije uspjela odbiti ruske snage i onima koji smatraju da bi se time dao legitimitet jačoj strani. Novinar je u svom pitanju upotrijebio termin “bijela zastava”.

    “To je jedno tumačenje, to je istina”, rekao je tada papa, prema tekstualnim dijelovima intervjua koji bi se trebao emitovati 20. marta. “Riječ ‘pregovaranje’ je hrabra riječ. Kad vidite da ste poraženi, da stvari ne idu najbolje, morate imati hrabrosti za pregovore”, istakao je papa, prenosi Index.hr.

    Portparolka ruskog ministarstva inostranih poslova Marija Zaharova je komentarisala da zapad koristi Ukrajinu kao instrument svoje ambicije da oslabi Rusiju.

    “Kako ja to vidim, Papa traži od zapada da ostavi svoje ambicije postrani i prizna da je u krivu”, prenosi ANSA riječi Zaharove. Što se tiče Rusije, nastavila je, “mi nikada nismo blokirali pregovore”. Zaharova je pritom i dodala da je stanje u Ukrajini “bezizlazno”.

    Ukrajina je u nedjelju odbacila papin poziv na pregovore o okončanju rata s Rusijom.

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je rekao da se Sveti Otac bavi “virtuelnom medijacijom”, a njegov šef diplomatije je poručio da Kijev nikada neće kapitulirati te poručio Vatikanu da obrati posebnu pažnju na svoju ulogu u Drugom svjetskom ratu.

    Nakon bijesne reakcije Kijeva, Vatikan je objavio da papa Franjo ne poziva Ukrajinu da se preda, već na prekid vatre i hrabrost u pregovorima. Ukrajina ponavlja da se bori za svoj opstanak i da neće stati sve dok ne izbaci i zadnjeg Rusa sa svoje teritorije. Zelenski je prošle sedmice rekao da Rusija neće biti pozvana na prvi mirovni samit koji bi se trebao održati u Švajcarskoj.

  • Orban otkrio detalje razgovora sa Trampom

    Orban otkrio detalje razgovora sa Trampom

    Viktor Orban, koji se u petak sastao s Donaldom Trampom, tvrdi da kandidat za predsedniak SAD ima “prilično detaljne planove” za okončanje rata u Ukrajini.

    Mađarski premijer je, u intervjuu za TV kanal M1, naveo da su Trampovi planovi u skladu s interesima Mađarske.

    “On ima vrlo jasnu viziju s kojom je teško da se ne složite. On kaže sledeće: prvo, on neće dati ni peni za rusko-ukrajinski rat. Zato će rat završiti, jer je očito da Ukrajina ne može stati na svoje noge”, kazao je mađarski premijer.

    “Ako Amerikanci ne daju novac i oružje zajedno s Evropljanima, rat će završiti, a ako Amerikanci ne daju novac, onda Evropljani neće moći sami da finansiraju ovaj rat. Onda će rat takođe završiti”, dodao je.

    Prema Orbanu, Sjedinjene Države više ne žele da finansiraju sigurnost Evrope.

    “Ako se Evropljani boje Rusa ili uopšteno žele da imaju visok nivo sigurnosti, moraju to da plate. Ili izgradnjom sopstvene vojske i opreme ili, ako za to koriste Amerikance, plaćanjem cene Amerikancima, cene sigurnosti. Dakle, on (Tramp) govori direktno i jasno”, poručio je mađarski premijer.

    Podsetio je da je Tramp bio “prvi predsednik nakon dugo vremena koji nije započeo rat tokom svog mandata”. “Dakle, već znamo za njega, već znamo iz njegovog predsedništva, da je on čovek mira”, istao je.

    “I on ni sada ne skriva svoje stavove: jasno je dao do znanja da mu je cilj da donese mir u rusko-ukrajinski rat. Želimo prekid vatre što je pre moguće. Želimo skori kraj ovog rata. Ne vidim nikoga drugog ko ima više odlučnosti i snage za to od Donalda Trampa”, nastavio je Orban.

  • Niže rate na kredite tek 2025. godine

    Niže rate na kredite tek 2025. godine

    Prognoze od početka ove godine da će u Republici Srpskoj uslijediti pad kamatnih stopa već u aprilu, posebno na kredite koje klijenti imaju u bankama sa promjenjivom kamatom, a koji su vezani za euribor, neće se obistiniti, a kako sada stvari stoje, ako ne dođe do većih svjetskih lomova, pozitivni efekti o tom pitanju mogli bi uslijediti tek 2025. godine.

    Banke u Srpskoj u više navrata prethodne dvije godine podizale su kamatnu stopu na kredite koje klijenti imaju sa promjenjivom kamatnom stopom. Kako je početkom godine najavljeno da euribor pada i prognoze su bile da će uslijediti pad kamatnih stopa već u aprilu, ali stručnjaci za bankarstvo navode da taj pad euribora nije dovoljan za korekcije o pitanju manjih rata.

    Procjene

    Profesorica na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci Branka Topić Pavković kazala je “Glasu Srpske” da se i dalje može očekivati labavi pad euribora.

    • Evropska centralna banka (ECB), ali i ostali su na tom smjeru ka snižavanju euribora, ali bi, prema procjenama, pravi efekti njihovog djelovanja trebalo da se osjete i vide 2025. godine – kazala je Topić Pavković.

    S druge strane, naglašava da inflacija jeste niža, ali nije niska kako je očekivano.

    • Ta neka ciljna inflacija od dva odsto nije dostignuta u većini zemalja iako je to krajnji cilj. Težeći ka tom cilju ide se i ka labavljenju monetarne politike, ali neki krajnji efekat, prema procjenama, očekuje se tek 2025. godine ako uzmemo u obzir globalno okruženje, moguće ratne tenzije i sve ostalo – kazala je Topić Pavković.

    Dakle, naglašava, očekuje se i dalji pad euribora, ali za sada izostaje strmi pad koji bi mogao da utiče na pad kamatnih stopa na kredite.

    • Taj pad euribora biće postepen i u nekim manjim pomacima, ali će se dešavati. Međutim, svjetska trgovina i razmjena, kao što su napadi Huta na britanske i ostale brodove koji prevoze najznačajnije namirnice, energente i sve ostalo mogu dovesti do potpuno drugih dešavanja sredinom i krajem godine, što opet može u nekom slučaju, prema najgorim procjenama, dovesti do povećanja inflacije pa da se donesu neke druge mjere. Međutim, to je sve za sada u domenu nagađanja nekih globalnih tokova na koje mi ne možemo uticati – zaključila je Topić Pavković.

    Ključne odluke FED-a

    Sličnog stava je i njen kolega i profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci Dragan Gligorić koji navodi da su januar pa i februar pokazali da se inflacija neće tako brzo smiriti.

    • Još je inflacija iznad onih targeta postavljenih od strane vodećih banaka, odnosno ECB-a i Sistema Federalnih rezervi (FED), tako da bez nekih naznaka da će inflacija zaista pasti ispod tih dva odsto ne možemo očekivati da ove banke snize referentne kamatne stope – kazao je “Glasu Srpske” Gligorić.

    Prema trenutnim procjenama, naglašava, to bi se moglo desiti u junu, ali sve zavisi od daljeg kretanja cijena u svijetu.

    • Cijena energenata ponovo ima tendenciju rasta, imamo takođe problema u transportu robe iz Azije u ostatak svijeta zbog problema vezanih za transport robe kroz Crveno more.

    Svi ti faktori utiču na to da se još ne može očekivati značajnije smanjivanje inflacije ispod nivoa koji su definisani kao targeti velikih centralnih banaka – poručio je Gligorić.

    FED, kako navodi, prednjači sa smanjenjem, ali i povećanjem kamatnih kriza.

    • ECB nešto kasni u odnosu na njih, tako da se i sada očekuje da bi FED mogao da smanji kamatne stope u junu, a onda, faktički i da tu politiku slijedi i evrozona.

    Ako dvije centralne banke ne prate jedna drugu, kako u povećanju, tako i u smanjenju kamatnih stopa, to onda ima i značajan uticaj na međusobni kurs valuta, prije svega evra i dolara, tako da očekujemo da će u narednom periodu ipak doći do pada kamata, ali ne tako brzo kao što se to očekivalo – naglasio je Gligorić.

    To se, prema prognozama, može očekivati tek krajem drugog ili početkom trećeg kvartala.

    • Sve to opet zavisi od inflacije, dakle, primarni cilj ECB-a i FED-a je smanjenje inflacije ispod dva odsto. Sve dok se to ne postigne, odnosno dok oni ne steknu uvjerenje da će inflacija pasti ispod tog nivoa, ne možemo očekivati da će doći do smanjenja kamatnih stopa – naveo je Gligorić.

    Primjer

    Pojedinim građanima koji su podigli kredite s promjenljivom kamatnom stopom mjesečna rata zbog rasta euribora u prethodne dvije godine povećana je za skoro 100 maraka.

    Jedna od onih koje je pogodilo ovo podizanje kamata jeste i M. B. iz Banjaluke. Kaže kako je 2019. godine digla stambeni kredit od 66.000 maraka po promjenljivoj kamatnoj stopi, vezanoj za euribor. Rata kredita u početku iznosila je 342 marke.

    • Međutim, u septembru 2022. godine iz banke su me obavijestili da su zbog povećanja kamatnih stopa od strane ECB-a, te usklađivanja sa euriborom prinuđeni da koriguju kamatne stope naviše pa samim tim i iznos koji ubuduće moram mjesečno plaćati kao ratu kredita.

    Nakon toga stiglo je i novo obavještenje, tako da od marta prošle godine rata iznosi 413 maraka – kazala je ova Banjalučanka za “Glas Srpske”.

    Navodi i da ju je vijest od početka godine da će uslijediti pad kamata na ove kredite obradovala, ali da joj je već sada jasno da od toga nema ništa, jer iz banke nema obavještenja da će uslijediti korekcija kamatne stope naniže.

    Investicije

    Dragan Gligorić naglašava da je politika kamatnih stopa bitna jer ona utiče na povećanje i smanjenje količine novca u opticaju, prvenstveno posredstvom kreditiranja.

    • Niža kamatna stopa bi trebalo da znači veću tražnju za kreditima, a više kredita u privredi znači veću količinu novca u opticaju i veću privrednu aktivnost. S obzirom na to da investicije pokazuju određeni efekat kašnjenja, a poznato je u ekonomiji da, ako imamo u jednoj godini investicije zbog nižih kamatnih stopa, ti pozitivni efekti se najviše osjete u narednoj godini.

    Dakle, ako dođe do smanjenja kamata krajem drugog ili početkom trećeg kvartala, imaćemo rast kreditiranja u ostatku godine, ali će se u 2025. godini vidjeti taj pozitivan efekat nižih kamatnih stopa, prije svega na povećanje investicija – kazao je Gligorić.

  • Avion pun putnika počeo da propada, veliki broj povređenih

    Avion pun putnika počeo da propada, veliki broj povređenih

    Nakon tehničkog problema, koji je izazvao propadanje na letu Sidnej-Oukland, lekarsku pomoć zatražilo je više od 50 putnika.

    Više njih prevezeno je u bolnicu nakon sletanja.

    Incident se dogodio oko 16 časova po lokalnom vremenu, a brojne ekipe hitne pomoći sačekale su putnike na pisti po sletanju u Oukland.

    Kako navode zvaničnici, najmanje jedna osoba je u teškom stanju.

    U pitanju je let kompanije LATAM Airlines Group.

    “Povređeni su putnici i kabinska posada. Odmah im je pružena medicinska pomoć”, naveli su nadležni.

    Jedan od putnika rekao je za NZ Herald da je osetio brzo naglo propadanje dok su bili na visini.

    “Naše ekipe su izvršile prihvat 24 pacijenta, osam u ozbiljnom stanju i 16 u lakšem stanju”, saopštili su iz Hitne pomoći i dodali da su dve osobe prevezene u bolnicu.

    Mediji prenose da je u pitanju bio avion Boeing 787-9 Dreamliner.

    U ovom trenutku nije poznato kakvi tehnički problemi su uzrokovali propadanje letelice.

  • Zelenski: Ruske ubice ne napreduju dalje kroz Evropu samo zato što ih sputavaju Ukrajinci

    Zelenski: Ruske ubice ne napreduju dalje kroz Evropu samo zato što ih sputavaju Ukrajinci

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ocijenio je danas da ruske snage ne napadaju ostale evropske zemlje samo zato što ih sputavaju Ukrajinci i Ukrajinke sa oružjem u rukama i pod plavo-žutom zastavom.

    “Svako ko djeluje na frontu, svako ko štiti državu od ruskih diverzanata i terora, svako ko obavlja borbene zadatke, zaslužuje zahvalnost i poštovanje. Ruske ubice i mučitelji ne napreduju dalje kroz Evropu samo zato što ih sputavaju Ukrajinci i Ukrajinke sa oružjem u rukama i pod plavo-žutom zastavom”, rekao je on u večernjem video obraćanu, prenosi Ukrinform.

    Zelenski je dodao da je u Ukrajini bilo mnogo zidova kuća i crkava koji su sada spaljeni i srušeni od ruskih granata, što kako je naveo, veoma rječito govori o tome ko tačno treba da stane kako bi se zaustavio rat, prenosi Tanjug.

    Zelenski se u svom obraćanju nije direktno osvrnuo na papu Franju ili njegove izjave, ali je rekao da papine ideje nemaju nikakve veze sa naporima vjerskih ličnosti u Ukrajini da pomognu zemlji, prenio je ranije Rojters.

  • Dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu Srpskog Sarajeva

    Dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu Srpskog Sarajeva

    Danas se obilježava Dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu Srpskog Sarajeva.

    Osnovna škola “Sveti Sava” u Istočnom Novom Sarajevu obilježiće Dan sjećanja na stradalu djecu Srpskog Sarajeva, sa posebnim akcentom na njene učenice Natašu Učur i Milicu Lalović, koje su sinonim stradanja djece na području Sarajevsko-romanijske regije.

    Vijenci će biti položeni na spomen-obilježje u dvorištu Osnovne škole.

  • Koje su najrizičnije branše u Republici Srpskoj

    Koje su najrizičnije branše u Republici Srpskoj

    U proteklih pet godina u Srpskoj poginula su ukupno 53 radnika, potvrđeno je “Nezavisnim novinama” u Inspektoratu Republike Srpske.

    ATV
    Naime, prema njihovim podacima, u 2019. godini dogodilo se 11 smrtnih povreda na radu, u 2020. osam, a crni niz nastavljen je i 2021. godine, kada je bilo 16 tragedija. U 2022. godini bilo je sedam smrtnih povreda, a u 2023. deset.

    Dodaju da se u prva dva mjeseca ove godine dogodila jedna smrtna povreda na radu u oblasti građevinarstva, a početkom marta još jedna.

    Prema podacima Inspektorata Srpske, lani se dogodilo 76 težih povreda na radu, od čega je 12 bilo u šumarstvu i drvnoj industriji, četiri u elektroprivredi, 15 u građevinarstvu, dvije u hemijskoj industriji i 43 u ostalim d‌jelatnostima.

    Kao najrizičnije d‌jelatnosti, prema podacima inspekcije, izdvajaju se građevinarstvo, elektroprivreda, te šumarstvo i drvna industrija, u kojima, posmatrano po godinama, postoji kontinuitet nastanka povreda na radu.

    Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata građevinarstva i stambeno-komunalne d‌jelatnosti Republike Srpske, istakla je za “Nezavisne novine” da ove brojke govore da se ne poštuju odredbe Zakona o zaštiti na radu i Strategije o zaštiti zdravlja na radu.

    “Problem je u primjeni i što se to ne poštuje. Veliki problem je što inspekcijske kontrole ne rade nadzor od samog početka gradnje. Zaštitna oprema ne podrazumijeva samo šljem, dobre cipele i rukavice. Zaštita na radu podrazumijeva zaštićen objekat sa dobrim skelama, sa dobrim zaštitnim mrežama, a tek onda lična zaštitna oprema koju radnici moraju da koriste”, istakla je Vrabičićeva za “Nezavisne novine”.

    Dodala je da se na građevinskim objektima može vid‌jeti veliki broj radnika koji koriste šljemove, međutim, prema njenim riječima, šljemovi su najmanja zaštita.

    “Potreban je stalni nadzor nad objektom, nad radnicima, nad upotrebom zaštitne opreme i nad tim da li poslodavac ispunjava sve obaveze koje mora vezano za zaštitu na radu”, rekla je Vrabičićeva.

    Kako ističe, dosadašnja praksa je pokazala da je veoma mali broj propusta radnika, dok je najveći problem neobezbijeđen objekat.

    S druge strane, podaci inspekcije pokazuju da kontrola ne nedostaje, a i da su pljuštale novčane kazne.

    “U oblasti zaštite na radu Republička inspekcija rada je u 2023. godini izvršila 1.550 kontrola, od čega je 630 bilo sa utvrđenim propustima. U cilju otklanjanja nepravilnosti poslodavcima je izrečeno 380 upravnih mjera, dok su zbog počinjenih prekršaja podnesene četiri prekršajne prijave i izrečene kazne u vrijednosti od oko 360.000 KM”, kazali su u Inspektoratu RS.

    Dodaju da se u povrede na radu ubrajaju i povrede koje se dogode prilikom dolaska na posao i odlaska s posla, što znači da se nisu dogodile na konkretnom radnom mjestu i nisu u direktnoj vezi sa sprovođenjem mjera zaštite na radu od strane poslodavca.

    “Primjeri takvih povreda su lom ruke radnika zbog leda na trotoaru, pad sa bicikla prilikom dolaska na posao, saobraćajna nezgoda i slično. Inspekcijske kontrole pokazale su da se najčešće utvrđene nepravilnosti odnose na propuste u pogledu organizacije i sprovođenja mjera zaštite na radu, primjenu preventivnih mjera, osposobljavanje radnika za bezbjedan rad, redovno ispitivanje opreme i sredstava rada i drugo”, zaključili su iz Inspektorata.

  • Zakon o Sudu BiH posljednja “evropska” prepreka za vlast

    Zakon o Sudu BiH posljednja “evropska” prepreka za vlast

    Za vladajuću koaliciju na nivou BiH ostalo je da usvoje još jedan od “evropskih zakona” kako bi bili sigurni u dobru volja Brisela u vidu odluke o započinjanju pristupnih pregovora, krajem marta.

    Upitanju je zakon o Sudu BiH, ili zakon o sudovima BiH, kako ga političari nazivaju u javnosti.

    Nakon usvajanja novog Zakona o sukobu interesa u institucijama na nivou BiH, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto se pismom evropskom komesaru Oliveru Varheljiju pohvalila velikim uspjehom BiH. I još mu je obećala da će se zakon o Sudu BiH u utorak naći na dnevnom redu sjednice Savjeta ministara.

    Međutim, moguće je da se Krišto preračunala. Njen zamjenik, ministar Staša Košarac, odmah je pojasnio da radna grupa za pravosuđe još nije usaglasila tekst zakona o sudu BiH i da bi bilo pretenciozno da se neka neusaglašena verzija nađe na dnevnom redu prve naredne sjednice Savjeta ministara.

    – Naš stav je da je neophodno obezbijediti nezavisnost u radu Apelacionog odjeljenja, odnosno spriječiti uticaj stranaca i njihova uslovljavanja. Zbog toga insistiramo da sjedište Apelacionog odjeljenja bude u Srpskoj. Jedino mjesto za usvajanje ovog zakona je PS BiH. Kada su u pitanju nadležnosti, Apelaciono odjeljenje će se baviti isključivo propisima koje usvoji PS BiH – napisao je Košarac na Instagramu.

    Šta znači to da će se apelaciono odjeljenje baviti samo propisima koje usvoji PS BiH?

    – Ako Parlamentarna skupština BiH usvoji zakon o sudovima BiH u verziji koju najavljuje Staša Košarac, to jest u verziji da će se Apelaciono odjeljenje Suda BiH, ili Viši sud BiH (još se ne zna hoće li biti odjeljenje ili Viši sud), baviti, a to znači primjenjivati samo zakone koje usvoji Parlament BiH, to će pravno značiti da se nijedan akt Kristijana Šmita neće moći primjenjivati u bilo kom postupku pred Sudom BiH. Jer nijedan od Šmitovih akata nije usvojila Parlamentarna skupština BiH – kaže za Srpskainfo profesor ustavnog prava Milan Blagojević.

    Upravo zato takve odredbe, a i zakon u cjelini, smatra Blagojević, sigurno neće biti prihvaćen od bošnjačkih delegata u Domu naroda Parlamenta BiH, što u konačnom znači da taj zakon sigurno neće biti usvojen.

    Ocjenjuje vrlo zanimljivom zbrku oko toga da li je apelaciono odjeljenje Suda BiH ili je viši sud BiH, mada je gotovo siguran da će biti viši sud BiH.

    – I još nešto je veoma važno. Nadležnosti Suda BiH, a naročito da li će taj sud po ovom zakonu imati nadležnost da sudi “u imovinskim sporovima između BiH i entiteta” ili će, kao do sada, biti nadležan samo za “sporove između entiteta i institucija BiH u vršenju njihovih javnih ovlašćenja” – kaže Blagojević.

    Prema njegovim riječima, prva mogućnost nikako ne bi bila dobra za Srpsku.

    – Prva mogućnost će značiti pravo koje sada ne postoji, po sadašnjem Zakonu o Sudu BiH, a to će biti pravo da BiH putem Pravobranilaštva BiH kao svog zakonskog zastupnika tuži u građanskoj parnici RS pred Sudom BiH, i to tužbom kojom će tražiti od Suda BiH da on presudom utvrdi i dosudi da je BiH, a ne RS, vlasnik nepokretnosti na teritoriji RS, recimo šuma, šumskog zemljišta, poljoprivrednog zemljišta, građevinskog zemljišta i drugih nepokretnosti. Takva nadležnost Suda BiH ne postoji prema važećem Zakonu o Sudu BiH, a ne treba sumnjati da bi u slučaju donošenja takvog novog zakona Sud BiH presuđivao u korist BiH, a ne Republike Srpske – upozorava Blagojević.

  • U sukobu sa zakonom 127 maloljetnika

    U sukobu sa zakonom 127 maloljetnika

    U sukobu sa zakonom prošle godine našlo se 127 maloljetnih počinilaca prekršaja, a najveći broj njih, čak 108, evidentiran je prilikom izvršenja prekršaja po Zakonu o javnom redu i miru Republike Srpske.

    Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Srpske, lani je evidentirano i 15 maloljetnih počinilaca po Zakonu o proizvodnji i prometu opojnih droga, kao i po dvoje maloljetnih počinilaca prekršaja po Zakonu o oružju i municiji i po Zakonu o sprečavanju nasilja na sportskim priredbama.

    “Tokom 2022. godine evidentiran je ukupno 131 maloljetni počinilac prekršaja, od kojih je najveći broj njih evidentiran prilikom izvršenja prekršaja po Zakonu o javnom redu i miru – 109”, istakli su iz nadležnog Ministarstva za “Nezavisne novine”.

    Pretprošle godine evidentirano je i 13 maloljetnih počinilaca po Zakonu o proizvodnji i prometu opojnih droga, četvoro po Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici, troje po Zakonu o oružju i municiji i dvoje po Zakonu o sprečavanju nasilja na sportskim priredbama.

    Maja Savanović Zorić, psiholog i sistemski porodični psihoterapeut, ističe da ovo pitanje zahtijeva pažnju svih koji su uključeni u život mladih, prvenstveno misleći na roditelje i druge značajne autoritete, ali i vaspitno-obrazovne ustanove, kao i društvo u cjelini.

    Dodaje da postoje višestruki razlozi za delinkventno ponašanje maloljetnika.

    “Prije svega, to je nedostatak adekvatnog nadzora i podrške od strane roditelja, škole i drugih autoriteta, što često dovodi kod mlade osobe do osjećaja isključenosti i povećava sklonost prema negativnom ponašanju, jer na taj način privlače pažnju i stavljaju sebe u centar svih dešavanja. Takođe, značajno je napomenuti da na mladu osobu u periodu adolescencije najveći uticaj imaju njeni vršnjaci. Ti negativni uticaji mogu podstaći mlade na kriminalno ponašanje”, objašnjava ona za “Nezavisne novine” dodajući da mladi nisu svjesni posljedica njihovih postupaka.

    Prema njenim riječima, prevencija je veoma važna i postoje brojni načini prevencije delinkventnog ponašanja.

    “Veoma je bitno pružiti podršku roditeljima u odgoju djece. Jačanje porodičnih veza može smanjiti rizik od delinkventnog ponašanja. Bitni su edukativni programi usmjereni na podizanje svijesti o posljedicama njihovih postupaka, razvijanje pozitivnih vrijednosti, vještina. Takođe, mjere rehabilitacije i resocijalizacije trebaju biti dostupne za mlade počinitelje prekršaja kako bi im se pružila ujedno i prilika za promjenu i integraciju u društvu”, navodi Savanović Zorićeva.

    Roditeljski odgoj, prema njenim riječima, igra ključnu ulogu u prevenciji.

    “Pozitivna, podržavajuća i dosljedna roditeljska podrška može pomoći mladima da razviju pozitivne vještine suočavanja sa izazovima i riješe problem na konstruktivan način smanjujući tako rizik od delinkventnog ponašanja”, ističe ona.

    Vladimir Vasić, sociolog, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da se maloljetni izvršioci krivičnih djela u početku susreću sa lakim krađama ili saučesništvima u izvršenju djela, a da bez prevencije sve može kulminirati težim krivičnim djelima.

    “Najvažnije u procesu kriminalizacije mlade osobe jeste da se adekvatno reaguje na samom početku, odnosno da se djeluje u pravcu sankcija, u pravcu prevencije kako ne bi došlo do dalje kriminalizacije osobe. Nažalost, ono što mi imamo u praksi jeste da se često za sitna djela maloljetnicima progleda kroz prste i da se izriču ili čak i ne izriču kazne ili se izreknu blage kazne u vidu opomene”, navodi Vasić.

    Kako ističe, često se govori da je za delinkventno ponašanje mladih kriv sistem, međutim polazna tačka je porodica, a roditelji moraju pronaći vrijeme za djecu.

    “Roditelji moraju obratiti pažnju na ponašanje djece ukoliko djeca imaju netipično ponašanje, ukoliko imaju novac za koji ne mogu opravdati porijeklo. Definitivno je da se tada dešava nešto čudno i da to treba ispitati. Imamo slučajeva da roditelji zanemare ponašanje djece”, rekao je Vasić za “Nezavisne novine”.

  • “Openhajmeru” sedam “Oskara”

    “Openhajmeru” sedam “Oskara”

    “Openhajmer” je osvojio sedam Oskara i ovaj film je apsolutni pobjednik ovogodišnje dodjele “Oskara”.

    Važio je za velikog favorita, imao je 13 nominacija, te je imao svakako i najviše šansi za ovakav uspjeh.

    “Openhajmer” je odnio sve najznačajnije nagrade, počev od one za najbolji film, potom za najboljeg glavnog glumca (Kilijan Marfi) za najboljeg sporednog glumca Robert Dauni Džunior) kao i za najbolju režiju (Kristofer Nolan).

    Irski glumac Kilijan Marfi koji je dobio nagradu Oskar za najbolju mušku ulogu u ovom ostvarenju naglasio je da je zajedno sa ekipom snimio film o nastajanju atomske bombe.

    “Živimo u atomskom svijetu i moramo da mislimo na mir i kako da ga sačuvamo” kazao je Marfi u Dolbi teatru.

    Birtanski reditelj Nolan je ponio Oskara za najbolju režiju i u svom govoru se zahvalio svima iz svog okruženja, od porodice do producentkinje filma, prenosi b92.

    Ovaj tročasovni film istražuje lik i djelo Džeja Roberta Openhajmera, takozvanog oca atomske bombe, a zasnovan je na knjizi Kai Bird i Martina J. Šervina, nagrađenoj Pulicerovom nagradom.

    Film je tokom cijele prethodne godine privlačio veliku pažnju javnosti iz cijelog svijeta, a o tome svjedoči i zarada od milijardu dolara.

    Takođe sedam Oskara prošle godine osvojio je film “Sve u isto vrijeme”.