VRBAS Media

Autor: INFO

  • Dženan Lončarević 17. jula na tvrđavi Kastel

    Dženan Lončarević 17. jula na tvrđavi Kastel

    Dženan Lončarević, jedno od najvećih imena regionalne muzičke scene dolazi u Banjaluku.

    Miljenik domaće i regionalne publike nastupiće 17. jula na tvrđavi Kastel u sklopu muzičkog festivala “Sundance Kastel 2024”.

    Banjalučani, pripremite se za nezaboravni muzički doživljaj jer Banjaluka postaje epicentar muzičke magije.

    Koncerti Dženana Lončarevića pravi su muzički spektakli u kojima se prepliću moćna interpretacija, prepoznatljiv vokal. Lončarević je od početka svoje karijere poznat po jedinstvenoj energiji i neodoljivom šarmu, pa stoga i ne čudi što je uvijek rado viđen gost u Banjaluci.

    Dženan će vas i na ovom koncertu odvesti na muzičko putovanje kroz najveće hitove, pružajući vam nezaboravno iskustvo uz njegov prepoznatljiv vokal i zvukove gitare.

    Ovo veče obećava emocije, strast i nevjerovatnu atmosferu koju samo Dženan može stvoriti.

    Ulaznice za događaj koji se ne propušta, Ljetnu pozornicu na tvrđavi Kastel možete kupiti na Trgu Krajine i online na https:gigstix.ba.

    Cijene karata: regular 20KM, VIP 30KM, ultra VIP 50KM.

    Uživajte u magičnoj noći sa Dženanom Lončarevićem na tvrđavi Kastel. Ne propustite priliku osigurati svoje mjesto i postati dio nevjerovatnog muzičkog doživljaja koji će, sasvim smo sigurni, obilježiti ljeto 2024. godine.

  • Britanci izlaze na izbore, predviđa se istorijski poraz Sunakovih Konzervativaca

    Britanci izlaze na izbore, predviđa se istorijski poraz Sunakovih Konzervativaca

    Građani Velike Britanije danas izlaze na izbore. Biračka mjesta u 650 izbornih jedinica širom Еngleske, Velsa, Škotske i Sjeverne Irske otvaraju se u 8 sati po srednjoevropskom vremenu.

    Premijer Riši Sunak raspisao je izbore nešto ranije, jer se očekivalo da će biti održani tek u jesen. Velika Britanija je podijeljena na 650 oblasti, koje se nazivaju izbornim jedinicama.

    Glasači u svakoj od ovih izbornih jedinica biraju po jednog poslanika za Dom komuna, donji dom Skupštine Ujedinjenog Kraljevstva. Većina kandidata zastupa političku stranku, ali neki od njih nastupaju kao nezavisni kandidati.

    ”Sunak će proći kao Makron”: Volodin objasnio zašto narod glasa protiv politike vlasti
    ”Sunak će proći kao Makron”: Volodin objasnio zašto narod glasa protiv politike vlasti
    Prema izbornom zakonu, na opštim izborima svaka osoba ima jedan glas. Na dan izbora, registrovani birači u svakoj izbornoj jedinici glasaju za željenog kandidata na svom lokalnom biračkom mjestu, koje je otvoreno između sedam i 22 sata po lokalnom vremenu.

    Pad konzervativaca

    Konzervativna stranka premijera Sunaka doživljava pad popularnosti u anketama od 2021. godine.

    Pojedini političari u stranci smatrali su da se stvari neće mnogo popraviti i da bi želja biračkog tijela da što prije dobije priliku da se izjasni mogla da dovede do toga da poraz konzervativaca bude još gori ako se izlazak birača bude više odlagao. To smatra politički urednik Bi-Bi-Sija Kris Mejson.

    “Drugim riječima, uradite to odmah ili možda prođete još gore. Premijer takođe može da ukaže na to da su makar neki od njegovih ciljeva ostvareni ili naizgled na putu da budu ostvareni. Današnja brojka inflacije može da se predstavi kao uspjeh. Naravno, ona ne zavisi isključivo od postupaka vlade. Ali vlade obično budu okrivljene kad se inflacija vine u nebesa, tako da može da se očekuje da će preuzeti dio zasluga kad padne – a jeste opala. A i šira ekonomska slika djeluje malo vedrije”, smatra on.

    Šta kažu ankete

    Prema najnovijim anketama, Sunakova Konzervativna stranka započinje kampanju u debelom zaostatku u odnosu na glavnog rivala, Laburističku stranku. U posljednjih 12 mjeseci laburisti imaju iznad 40 odsto podrške.

    Prema tome, ovo bi mogli za Britance biti istorijski izbori s obzirom na to da bi Konzervativci mogli pasti s vlasti prvi put poslije 2010. godine.

    Što se tiče vladavine aktuelonog premijera Sunaka, obilježena je čestim tenzijama, loše tajmiranim odlukama, te pokušajima da Konzervativci, u potrazi za glasovima, odu još više ka desnoj strani političkog spektra, iako im to nije bilo pretjerano uspješno.

    Ono što se desilo na terenu jeste da Sunakove ideje jednostavno nisu usklađene s ljudima u Velikoj Britaniji. Pokušaj da riješi pitanje migracija, ključno za veliki broj ljudi, sa slanjem azilanata i migranata u Ruandu, većinom je dočekano s podsmijehom i označeno kao neozbiljno. To je trebao biti posljednji trzaj Konzervativne stranke da ostane na vlasti, ali je bio potpuni promašaj.

    Međutim, najvjerovatnije se radi o zasićenosti. Ako pogledamo u istoriju britanske politike, promjene vlasti su bile relativno česte. Rijetko koji premijer se zadržavao nešto duže na liderskom mjestu, osim Margaret Tačer ili Tonija Blera.

    Drugim riječima, ljudi žele promjenu. Konzervativci su im politički dosadili, a i članovi ove stranke nisu uradili dovoljno da Velika Britanija kroz brojne krize tokom njihove vladavine izađe kao jača.

    Predizborne ankete sugerišu da će Laburisti osvojiti čak 377 mjesta u parlamentu, dok će Konzervativci ostati na samo 189. Imajući u vidu da britanski parlament ima 650 mjesta, Laburisti bi trebali imati apsolutnu vlast, prenosi Kliks.

  • Inlfacija pada, a fiskalna pozicija entiteta se pogoršava

    Inlfacija pada, a fiskalna pozicija entiteta se pogoršava

    Fiskalna pozicija u oba entiteta u BiH pogoršava se u posljednjih nekoliko godina iako inflacija postepeno opada, uz procjenu da će spasti na tri odsto, izjavio je rezidentni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda /MMF/ za BiH Andreas Tudik.

    “U prošloj godini fiskalni deficit u BiH iznosio je 1,7 odsto BDP-a i naša očekivanja su da će on u ovoj godini biti povećan na gotovo 2,4 odsto BDP-a. To povećanje znači da će vlasti morati da nađu više finansijskih sredstava, što se vremenom može pokazati teškim”, rekao je Tudik.

    On je naveo da nije toliko zabrinut nivoom duga BiH, nego mogućnošću osiguranja finansijskih sredstava, uz objašnjenje da je to više pitanje likvidnosti, a ne prezaduženosti.

    Tudik je istakao da vlasti u BiH nisu kontaktirale MMF u vezi sa eventualnim aranžmanom, tako da trenutno nema nikakvih pregovora o tome.

    “Bilo kakav finansijski aranžman sa MMF-om prati set reformi koje je potrebno provesti da bi se ta sredstva doznačila jer je, na kraju krajeva, program MMF-a usmjeren na rješavanje osnovnih problema i poboljšanje ekonomske stabilnosti i rasta”, rekao je Tudik za “Dnevni avaz”.

    Prema njegovoj ocjeni, trenutni izgledi za sprovođenje potrebnih reformi su niski zbog napete političke situacije u BiH.On smatra da bi sprovođenje potrebnih reformi moglo značajno da ubrza ekonomski rast i da pomogne BiH i njenim građanima da mnogo brže dostignu nivo prihoda u EU.

    Te reforme uključuju ograničavanje tekuće potrošnje uz čuvanje investicija koje podstiču rast, prije svega u infrastrukturu, zelenu energiju i digitalizaciju, pregled javnog zapošljavanja, plata i socijalnih davanja, kao i borbu protiv korupcije.

  • Tramp nakon debate povećao prednost nad Bajdenom

    Tramp nakon debate povećao prednost nad Bajdenom

    Republikanski kandidat Donald Trump uspostavio je znatnu prednost nad aktuelnim predsjednikom Joeom Bidenom u utrci za Bijelu kuću otkad su njih dvojica učestvovali u prvoj debati pred predsjedničke izbore prošle sedmice. To pokazuju odvojene ankete koje su jučer objavili New York Times i Wall Street Journal.

    Biden je obećao da će ostati u predsjedničkoj utrci 2024. tokom razgovora s predizbornim osobljem u srijedu i pokušao uvjeriti čelne demokrate na Capitol Hillu da je sposoban za ponovni izbor, uprkos njegovom slabom učinku u TV debati.
    Anketa New York Timesa i Siena Collegea pokazala je da Trump gradi prednost od 6 postotnih bodova – 49 prema 43 posto – nad Bidenom, demokratom, među registriranim biračima za koje Times smatra da će vjerovatno glasati na izborima 5. novembra.

    To je najveće Trumpovo vodstvo u anketi Timesa/Siene od 2015., kada je vodio kampanju uoči svoje pobjede na predsjedničkim izborima 2016. Među svim registriranim glasačima u anketi Trump je vodio s 9 bodova.

    Anketa Wall Street Journala pokazala je da Trump ima 6 bodova prednosti nad Bidenom, u usporedbi s 2 boda prednosti u anketi koju je Journal proveo u februaru. U obje ankete, koje su provedene u cijeloj zemlji, ispitanici su primijetili da je Bidenova dob, 81 godina, težak teret za njegovu kandidaturu.

    Oko 80 posto ispitanika u anketi časopisa Journal, koja je anketirala 1500 registriranih birača od 29. juna do 2. jula, reklo je da je Biden prestar da bi se kandidirao za drugi mandat. Ta je anketa imala marginu pogreške od 2.5 postotnih bodova.

    Anketa Timesa, koja je anketirala 1532 registrirana birača od 28. juna do 2. jula, pokazala je da veliki dijelovi svake demografske grupe, uključujući crne birače i one koji su rekli da bi i dalje glasali za njega, vide Bidena kao “jednostavno prestarog da bude učinkovit predsjednik”.

    Imala je marginu pogreške od 2.8 bodova za registrirane birače. Bidenov nastup u debati prošlog četvrtka protiv Trumpa (78) izazvao je zabrinutost među demokratima o njegovoj budućnosti kao njihovog predsjedničkog kandidata.

    Anketa Reutersa/Ipsosa provedena od 1. do 2. jula pokazala je da su Trump i Biden izjednačeni među registriranim glasačima s podrškom od 40 posto svaki. Ta je anketa pokazala također da jedan od tri demokrata vjeruje da bi Biden trebao odustati od utrke.

  • Marfi poručio da BiH nema većeg prijatelja od SAD

    Marfi poručio da BiH nema većeg prijatelja od SAD

    Posvećenost SAD teritorijalnom integritetu, suverenitetu i multietničkom karakteru BiH i njenoj integraciji u evroatlantske institucije nikada nije bila jača.

    Ovo je rekao ambasador SAD Majkl Marfi na svečanom prijemu povodom obilježavanja američkog praznika, Dana nezavisnosti 4. jula.

    U svom govoru je upozorio da danas u BiH postoje politički lideri “koji nastoje srušiti ono što smo zajedno izgradili, koji napadaju temeljna prava i slobode svojih birača, koji svoje korumpirane interese stavljaju ispred prosperiteta ljudi koje tvrde da predstavljaju, koji razdiru tkivo bh. društva baveći se politikom podjela umjesto da nastoje zaliječiti rane prošlosti i koji su namjerili pocijepati Dejtonski mirovni sporazum”, prenosi N1.

    – Time je ugrožena sigurnost i stabilnost BiH, kao i prilika koju građanima ove zemlje pruža odluka EU da otvori pristupne pregovore s BiH. Bili smo tu da pomognemo u obnovi BiH i nikome nećemo dopustiti da je ruši ili razara – naglasio je Marfi.

    Rekao je da je ponosan na posao koji je njegov tim u Sarajevu, Banjaluci i Mostaru obavio kako bi ovoj politici dao konkretno, opipljivo značenje za građane BiH.

    – Obećavam da ćemo nastaviti neumorno raditi na izgradnji budućnosti u kojoj svi građani BiH mogu napredovati, te da ćemo se suprotstaviti brojnim izazovima s kojima se zemlja trenutno suočava. BiH nema većeg prijatelja i predanijeg partnera od SAD – zaključio je Marfi.

     

  • Kraj rata? Putin hitno poslao “svog čovjeka” u Ameriku

    Kraj rata? Putin hitno poslao “svog čovjeka” u Ameriku

    Izvori iz Moskve i Kijeva kažu da je Vladimir Putin poslao svog lojalnog ministra Vladimira Kolokoceva (63) u SAD sa predlogom da okonča rat.

    Ruski predsednik je navodno spreman da podeli okupirano ukrajinsko poluostrvo Krim kako bi okončao rat koji je započeo u februaru 2022. godine, piše Dejli mejl.

    Iako je pod sankcijama, Kolokocevu je dozvoljeno da uđe u SAD, navodno da bi prisustvovao sastanku policijskih komandanata UN. Ali to je bio samo trik da mu se omogući da otputuje u Vašington avionom iz Putinove predsedničke flote i američkoj vladi prenese Putinove zahteve za mirovnim sporazumom.

    Njegovo putovanje u SAD i Putinovu poruku posebno su izvestili vodeći ukrajinski TV novinar Dmitrij Gordon i ruski Telegram kanal Gosdumskaja.

    Ukrajina verovatno neće prihvatiti Putinov predlog jer bi po njemu morala da ustupi ogromne delove okupirane teritorije i odustane od ulaska u NATO. Ipak, ovaj Putinov predlog predstavlja ustupak u odnosu na ranije ideje.

    “Glavna svrha Kolokolcevovog putovanja bila je predaja ruskog mirovnog plana američkim vlastima”, rekao je Gordon i dodao da je to Putinov plan “za okončanje rata”.

    Prema ovom planu, Putin zahteva da se Ukrajina potpuno povuče iz okupiranih oblasti Donjecka i Luganska, ali bi Rusija predala Ukrajini nuklearnu elektranu Zaporožje i obližnji grad Enerhodar.

    Razgovaralo bi se i o mogućem povratku Hersonske i Zaporoške oblasti pod ukrajinsku kontrolu.

    Poluostrvo Krim bi postalo “posebno demilitarizovano administrativno područje sa dvojnom vlašću Ukrajine i Ruske Federacije”, a Ukrajina bi morala da se obaveže da neće blokirati vodosnabdevanje Krima.

    Putin je zauzeo Krim 2014. godine i obećao da crnomorsko poluostrvo više nikada neće pripasti Ukrajini.

    Prema ruskom mirovnom predlogu, Ukrajina bi kontrolisala „demilitarizovanu zonu“ duž reke Dnjepar od oko 100 kilometara.

    Takođe, zemlji bi bilo zabranjeno da se pridruži NATO-u – što je jedan od ključnih ciljeva predsednika Volodimira Zelenskog – ali bi joj bilo dozvoljeno da se pridruži Evropskoj uniji.

    S druge strane, Zapad bi Rusiji ukinuo sankcije vezane za naftu, gas i bankarski sektor.

    Izveštaji Dmitrija Gordona i ruskog Telegram kanala Gosdumskaja razlikuju se u tvrdnjama o veličini vojske koju Ukrajina treba da zadrži: Gordon kaže da je to 350.000 vojnika, a Gosdumskaja spekuliše o 150.000.

    Gordon upozorava da „Donjecka i Luganska oblast ne mogu biti prebačene pod kontrolu Ukrajine, jer bi to „izazvalo genocid nad tamošnjim stanovništvom”, s obzirom da je „trećina učestvovala u neprijateljstvima protiv Ukrajine”.

    SAD, Rusija i Ukrajina nisu komentarisale ove navode, kao ni poseta Kolokolceva SAD.

    Ali zanimljivo je da je avion kojim je putovao Kolokolcev viđen pored aviona bivšeg američkog predsednika Donalda Trampa po sletanju u Vašington.

    Tramp je ranije rekao da će brzo okončati rat ako bude ponovo izabran za predsednika SAD, i da bi to uključivalo ustupanje određenih delova ukrajinske teritorije Rusiji u zamenu za bezbednosne garancije koje nisu povezane sa članstvom u NATO.

    Tramp je obećao da bi mogao brzo da okonča iscrpljujući rat ako bude ponovo izabran i nagovestio da će Ukrajina ustupiti teritoriju u zamenu za bezbednosne garancije koje nisu povezane sa članstvom u NATO.

     

  • Vidovićeva: IRB neće doći pod američke sankcije, pozivam građane da ne brinu

    Vidovićeva: IRB neće doći pod američke sankcije, pozivam građane da ne brinu

    Investiciono razvojna banka Republike Srpske neće doći pod sankcije Kancelarije za kontrolu imovine u inostranstvu (OFAC) Ministarstva finansija SAD zbog seta zakona koji se donose u Narodnoj skupštini RS o uvođenju banke u platni promet, rekla je Zora Vidović, ministrica finansija RS.

    Ona je rekla da nijedna banka u Republici Srpskoj nije na listi OFAC-a, i negirala ne predviđanja opozicije da će se to desiti i da građani, posebno oni koji imaju kredite kod IRB, ne treba da brinu.

    „Pozivam građane da imaju povjerenje. Molim vas, nemojte se brinuti. Svi koji imate kredite, plaćaćete ih normalno kao i do sada. Vrlo je neodgovorno i ružno prezentovati građanima RS suprotno“, rekla je Vidovićeva.

    Ona je istakla da su netačni navodi opozicije da će Vlada prebaciti svoje račune u IRB kada ona bude preuzela poslove platnog prometa.

    „Vlada ima otvorene račune u sve i jednoj banci i ne smije da ima samo u jednoj, mora biti disperzija rizika. Ne možete staviti pare u jednu banku. Budžet RS ima račun u sve i jednoj banci. Poreska uprava ima, i tu se skupljaju javni prihodi. I kad IRB počne da radi ove poslove, otvorićemo i kod nje račun kao i kod svih drugih banaka“, rekla je Vidovićeva.

    Ona je rekla da će zakon stupiti na snagu za osam dana, ali da će IRB poslove platnog prometa preuzeti tek kada se završe sve procedure, za koje je rekla, da će trajati duže.

    Predstavnici opozicije optužili su Vladu da se IRB-u omogućava da radi poslove platnog prometa da bi se spasile firme za koje tvrde da su bliske SNSD-u, a koje su se našle pod udarom američkih sankcija. Oni takođe tvrde da će i IRB doći na udar sankcija jer, kako ističu, cilj je da sankcionisane firme otvore račune kod IRB-a kako bi se dalje mogli javljati na javne tendere.

  • Budžet pred ministrima, usvajanje zavisi od SDA

    Budžet pred ministrima, usvajanje zavisi od SDA

    Savjet ministara BiH na današnjoj sjednici u Mostaru trebalo bi da odlučuje o budžetu institucija BiH za ovu godinu, međutim pitanje je da li će i kada on zvanično biti usvojen s obzirom na situaciju u Predsjedništvu, ali i Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

    Naime, na dnevnom redu sjednice Savjeta ministara BiH nalazi se Nacrt dokumenta okvirnog budžeta institucija BiH za period 2024-2026. godina i Nacrt zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza za 2024. godinu.

    Procedura je takva da, ukoliko budžet dobije podršku Savjeta ministara BiH, šalje se u Predsjedništvo BiH, koje je i formalni predlagač budžeta i koje ga šalje na odobravanje u Parlamentarnu skupštinu BiH, gdje treba da dobije podršku oba doma.

    “I u Predsjedništvu BiH moguće su komplikacije. Komšić (Željko Komšić, član Predsjedništva BiH) je opozicija i pitanje kako će glasati, a još veće je pitanje kako će glasati Bećirović (Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH), koji se samo vodi da je u SDP-u i ne bi bilo prvi put da ne glasa kao i oni”, ispričao je izvor “Nezavisnih novina”.

    Ipak, u ovom trenutku, zbog zahtjeva Evropske unije, izvjesno je da budžet dobije podršku Predsjedništva BiH, mada je moguće da ga oni i koriguju, a što će dovesti do nesporazuma pred glasanje u Parlamentarnoj skupštini BiH.

    Kako stvari sada stoje, u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH takođe je izvjesna podrška za budžet s obzirom na to da stranke trojke, odnosno SDP, Naša stranka i NiP, te SNSD sa partnerima imaju komotnu većinu, međutim problem može biti u Domu naroda, tačnije u Klubu Bošnjaka.

    Trenutno, u Klubu Bošnjaka od pet delegata trojica su iz SDA, jedan iz Stranke za BiH i jedan iz Naroda i pravde. Za podršku, neophodna su tri glasa.

    “Sve zavisi od SDA. Ako oni prihvate budžet, to je to, a ako ne, onda ga mogu srušiti, jer pored svoja tri glasa, kontrolišu i glas Stranke za BiH tako da bez SDA, iako nisu dio većine, neće biti ni budžeta”, ispričao je izvor “Nezavisnih novina”.

    Inače, Dom naroda, upravo zbog SDA, u blokadi je još od marta ove godine, kada su bošnjački delegati napustili zasjedanje zbog Zakona o Ustavnom sudu BiH.

    Dodatni problem je i to što situacija u Domu naroda BiH nije čista ni kada je riječ o Klubu Srba, posebno nakon žrijeba u Centralnoj izbornoj komisiji BiH po osnovu kojeg je SNSD ostao bez jednog od četiri delegata u Domu naroda.

    U ovoj stranci već su rekli da se neće povući, odnosno da njihov delegat neće predati mandat Nenadu Vukoviću iz PDP-a, a iz izjava u posljednjih nekoliko dana može se zaključiti da u slučaju oduzimanja mandata SNSD-u, odnosno Snježani Novaković Bursać, je pitanje da li će ova stranka dati kvorum Domu naroda.

    U suštini, da bi sjednica Doma naroda mogla biti održana, moraju da prisustvuju najmanje po tri delegata iz svakog konstitutivnog naroda. U slučaju da SNSD povuče svoje delegate, Dom naroda Parlamentarne skupštine nema kvorum za odlučivanje, a sve zavisi od toga kako će se odvijati situacija u vezi s mandatom koji je SNSD-u oduzet žrijebanjem.

    U Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH juče smo saznali da još nije stigla nikakva odluka Centralne izborne komisije BiH o pitanju mandata, niti je poznato kada bi mogla biti održana hitna sjednica na kojoj bi se razmatrao budžet.

    Još ranije, brojni stručnjaci postavili su pitanje kako će se oduzeti mandat Snježani Novaković Bursać, bez obzira na žrijeb, s obzirom na to da joj je mandat legalno dodijeljen, a zakon jasno propisuje kada on može biti oduzet.

    Što se tiče samog budžeta, Fiskalni savjet BiH još početkom godine utvrdio je dokument globalnog okvira budžeta, čime su stvorene pretpostavke za njegovo usvajanje. Kako je rečeno nakon sjednice Fiskalnog savjeta, dogovoreno je da budžet za 2024. godinu bude veći za oko 40 miliona KM u odnosu na 2023. godinu, odnosno 1.355.400.000 KM.

    Ranije je bilo govora o tome da budžet neće biti usvojen sve dok se ne raspodjele prihodi od putarina koji stoje na računu, međutim nakon posljednjeg sastanka koalicionih partnera na nivou BiH, dogovoreno je da budžet ipak ide u proceduru, a prva stepenica do njegovog usvajanja je već danas na sjednici Savjeta ministara BiH.

  • Bajden donio konačnu odluku: “Ne povlačim se”

    Bajden donio konačnu odluku: “Ne povlačim se”

    Predsjednik SAD, Džo Bajden, navodno je saopštio svom timu da se neće povući iz kampanje i da je spreman da se bori za novi mandat.

    Prema pisanju “CNN”, koji se pozivaju na izvore bliske predsjedniku, Bajden je najužim saradnicima priznao da su prethodni dani bili “teški”, ali da neće odustati od predsjedničke trke.

    “U ovoj trci sam do kraja i pobijedićemo jer, kada se demokrate ujedine, mi uvijek pobjeđujemo. Baš kao što smo pobijedili Trampa 2020., savladaćemo ga i 2024. godine”, rekao je Bajden svom timu, navodi “CNN”, pozivajući se na izvore, prenosi “b92”.

  • Zelenski: Ako Tramp zna kako da okonča rat u Ukrajini ne treba da čeka ishod izbora

    Zelenski: Ako Tramp zna kako da okonča rat u Ukrajini ne treba da čeka ishod izbora

    Ako Donald Tramp zna kako da okonča rat u Ukrajini, ne bi trebalo da čeka ishod novembarskih predsedničkih izbora da bi otkrio detalje, rekao je danas ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.

    “Kao izabrani predsednik rešiću taj rat između Putina i Zelenskog pre nego što stupim na dužnost 20. januara”, rekao je bivši predsednik Tramp na prošlonedeljnom televizijskom sučeljavanju sa sadašnjim predsednikom Džozefom Bajdenom, prenosi portal Politiko.

    Iako predsednički kandidat Republikanske stranke nije javno otkrio svoje planove za Ukrajinu, više puta je izjavio da će okončanje rata biti jedan od njegovih prvih zadataka ako ponovo postane predsjednik SAD, prenosi Tanjug.

    “Ako Tramp zna kako da okonča ovaj rat, trebalo bi to da nam kaže danas. Jer ako postoje rizici po nezavisnost Ukrajine, ako postoje rizici da izgubimo državnost, želimo da budemo pripremljeni za to”, rekao je Zelenski u intervjuu za Blumberg TV.