VRBAS Media

Autor: INFO

  • Oboreni svi rekordi

    Oboreni svi rekordi

    U mesecu iza nas oboreni su temperaturni rekordi.

    Bio je to najtopliji jun u istoriji, saopštila je služba Evropske unije za praćenje klimatskih promena.

    Prema njenim podacima, ova godina će verovatno nadmašiti 2023. kao najtopliju zabeleženu. Zagrevanje je delom uzrokovano klimatskim promenama izazvanim ljudskim uticajem, a delom meteorološkim fenomenom El Ninjo.Imali smo 12 uzastopnih rekordno toplih meseci
    “Imali smo 12 uzastopnih rekordno toplih meseci, a takođe vidimo rekordno visok nivo gasova staklene bašte iz sagorevanja fosilnih goriva. Bojim se da će ovi rekordi biti prijavljeni kao da su rezultati Olimpijade, ali izgleda da da se neće razviti svest da se time krše ljudska prava većine ljudi na planeti. Topli meseci znače jače toplotne talase i ozbiljnije poremećaje, kao što su jake kiše i razorne poplave”, rekla je naučnica Friderike Oto sa Instituta Grantem na londonskom Imperijal koledžu, prenosi HRT.

     

  • U Francuskoj rudnik litijuma startuje 2028: Proglašen za nacionalni interes

    U Francuskoj rudnik litijuma startuje 2028: Proglašen za nacionalni interes

    Projekat rudnika litijuma u Francuskoj proglašen je dekretom za “veliki nacionalni interes”.

    Ovaj projekat otvaranja rudnika litijuma u ​​Ešasijeru deo je francuske strategije da se oslobodi zavisnosti od uvoza retkih sirovina, posebno iz Kine, piše Le Mond.

    Javna rasprava pokrenuta u martu o ekološkim i socio-ekonomskim uticajima projekta trebalo bi da bude završena 31. jula, saopštila je Nacionalna komisija za javnu raspravu (CNDP).

    Otvaranje 500 direktnih i 1.000 indirektnih radnih mesta
    Imeris procenjuje da bi njegov projekat, opisan kao “najveći rudarski projekat u Francuskoj za više od pola veka”, stvorio 500 direktnih poslova i 1.000 indirektnih poslova. Kolosalni projekat rudnika litijuma u ​​Overnju deli stanovništvo koje se plaši uticaja na zemljište i pristup vodi.

    Status „projekta od velikog nacionalnog interesa“, uveden Zakonom o zelenoj industriji iz oktobra 2023, omogućava industrijskim projektima od značaja za ekološku tranziciju ili nacionalni suverenitet da imaju koristi od mera ubrzanja administrativnih prepreka.

    Širom sveta, do 2022. godine, iskopavanje litijuma bilo je 47% iz Australije, 30% u Čileu i 15% iz Kine. U Evropi, samo Portugal proizvodi malo litijuma, sa 0,5% globalne rudarske proizvodnje u 2022, prema podacima USGS.

    U maju je Međunarodna agencija za energetiku (IEA) ohrabrila povećana ulaganja u rudarstvo kako bi se globalno zagrevanje smanjilo na 1,5 stepeni Celzijusa do kraja veka.

    Jedan od najvećih evropskih projekata iskopavanja litijuma, koji sprovodi grupa Imeris u Alijeu, pridružio se listi „projekata od velikog nacionalnog interesa“, što je sinonim za ubrzane procedure, prema uredbi objavljenoj u Službenom listu u nedelju 7. jula .

    Proizvodnja litijumskih baterija za električne automobile je ključni element energetske tranzicije.

    Prema Imerisu, projekat pod nazivom Emili ima za cilj da od 2028. proizvede litijum potreban za proizvodnju baterija za više od 700.000 vozila tokom 25 godina.

     

  • Pao sa tomosa i poginuo, maloljetna osoba na UKC RS

    Pao sa tomosa i poginuo, maloljetna osoba na UKC RS

    Prijedorskoj policiji je juče oko 18.40 prijavljeno da se na putu u mjestu Gaćani kod Prijedora dogodila saobraćajna nesreća u kojoj je slijetanjem sa tomosa poginulo jedno lice.

    Iz PU Prijedor su saopštili da je uviđajem na licu mjesta utvrđeno da je u nezgodi učestvovao M.Š. iz Prijedora upravljajući mopedom tomos koji je prilikom slijetanja sa kolovoza smrtno stradao.

    “Teške tjelesne povrede zadobilo je maloljetno lice koje se prevozilo na mopedu i koje je zbog težine povreda prevezeno na Univerzitetsko klinički centar Republike Srpske u Banjaluci”, naveli su iz policije.

    Apelovali su na sve vozače da poštuju saobraćajna pravila i propise, prilagode brzinu uslovima i stanju na kolovozu i da ne upravljaju vozilom pod dejstvom alkohola ili drugih psihoaktivnih supstanci.

    “Poseban apel upućujemo vozačima motocikala, lakih motocikla i mopeda da prilikom učestvovanja u saobraćaju koriste zaštitnu opremu i da posebnu pažnju posvete bezbjednosti lica koja se prevoze na ovoj kategoriji vozila”, dodali su iz Policijske uprave Prijedor.

  • Boeing priznao urotu za prevaru SAD-a

    Boeing priznao urotu za prevaru SAD-a

    Boeing je pristao priznati krivicu po jednoj optužbi za urotu za prevaru Sjedinjenih Američkih Država i potencijalno platiti do 487 miliona dolara kazne.

    Na ovo su se odlučili kako bi izbjegli kazneni progon, saopštilo je američko Ministarstvo pravde u sudskom izještaju u nedjelju naveče.

    No ta je kazna djelić od 24,8 milijardi dolara koliko su porodice žrtava nesreće tražile da plati proizvođač aviona. Porodice žrtava dviju nesreća 737 Maxa protive se dogovoru, saopćilo je ministarstvo.

    “Ovaj dragi dogovor ne priznaje da je zbog Boeingove zavjere 346 ljudi umrlo”, stoji u izjavi Paula Cassella, profesora prava sa Univerziteta u Utahu koji zastupa brojne članove porodica žrtava nesreće Lion Aira 2018. i Ethiopian Aira 2019.

    “Ovaj varljivi i velikodušni dogovor očito nije u javnom interesu”, dodao je. Porodice traže javno suđenje za optužbe.

    Boeing je objavio kratku izjavu u kojoj se navodi samo da može “potvrditi da smo postigli načelni dogovor o uslovima rezolucije s Ministarstvom pravosuđa, podložno odobrenju posebnih uslova”.

  • “Ili smanjite cijene ili ćete proći kao ulične bande”

    “Ili smanjite cijene ili ćete proći kao ulične bande”

    Predsednik Salvadora Najib Bukele, poznat po svom oštrom postupanju prema uličnim bandama, zapretio je da će slične mere preduzeti i protiv prodavaca na veliko i uvoznika koji su drastično podigli cene namirnica i druge robe.

    Bukeleove vlasti su od 2022. uhapsile na desetine hiljada članova uličnih bandi, često na osnovu malo dokaza, a policija ih je sprovodila u donjem vešu kroz velike nove zatvore, prenela je agencija AP.

    U najnovijem govoru, predsednik je zapretio da će istu taktiku primeniti prema prodavcima na veliko i distributerima koje je okrivio za nedavni nagli skok cena hrane i drugih osnovnih potrepština.

    “Upućujem poruku uvoznicima, prodavcima i distributerima hrane: prestanite da zloupotrebljavate narod El Salvadora, a ako to ne učinite, nemojte se žaliti na posledice”, kazao je on.

    Bukele uživa veliku popularnost zbog oštrog napada na moćne ulične bande koje su nekada praktično upravljale mnogim četvrtima i iznuđivale novac od stanovnika i vlasnika firmi.
    Zbog njegovih mera, jedan od gradova koji su nekada imali najveći broj ubistava na svetu pretvoren je u jedan od najbezbednijih u Latinskoj Americi.

    U racijama je uhapšeno ukupno 78.175 osumnjičenih za pripadništvo bandama, ali je pušteno oko 7.000 osoba zbog nedostatka dokaza.

     

  • Sedam banjalučkih odbornika prešlo u drugu stranku

    Sedam banjalučkih odbornika prešlo u drugu stranku

    Sedam odbornika u Skupštini grada Banjaluka u četvorogodišnjem mandatu promijenilo je politički dres i prešlo u drugu stranku.

    Skupština broji 31 odbornika pa tako dolazimo do računice da je skoro svaki peti odbornik prešao iz jednog u drugi politički tabor.

    Stranku su promijenili Slobodan Stanarević, koji je iz Demosa prešao u SNSD, a u istu stranku su iz DNS-a ušli Borivoj Obradović i Bojan Pećanac. Put SNSD-a krenuo je i Željko Amidžić. On je u najjaču stranku u banjalučkom parlamentu došao iz Ujedinjene Srpske.

    Aleksandar Petković, koji je bio odbornik SDS-a, napustio je stranku i postao odbornik DNS-a.

    Kada je Jelena Trivić napustila PDP formirala je Narodni front, a za njom su otišla i dva odbornika PDP-a Nemanja Kondić i Dijana Ješić.

    Kada se pogledaju politički transferi, u novu lokalnu bitku na predstojećim oktobarskim izborima bez odbornika ulazi jedino SDS. Najviše je dobio SNSD (pojačali se sa četiri odbornika), dok je stranka Trivićeve dobila dva odbornika iako na prethodnim lokalnim izborima 2020. godine nije učestvovala.

    Stranke koje se mogu pohvaliti da su im odbornici vjerni su SNSD, SP-a i SPS-a.

    Nakon lokalnih izbora prvobitni sastav SNSD-a predvodio je prvi na listi Srđan Amidžić, zatim Nevena Todorović, Mišo Kovačević, Dragoslav Topić, Mladen Ilić, Nenad Grbić, Marinko Umičević, Snežana Kutlešić Stević i Zoran Popović. Međutim, Srđana Amidžića, nakon imenovanja za ministra finansija i trezora BiH, zamijenila je Rankica Pušić, te je zbog dobijanja mandata u Narodnoj skupštini RS Mladena Ilića zamijenio Stanislav Palija.

    Kada je riječ o PDP-u, imali su sedam odbornika, a sada pet, prenose “Nezavisne novine”.

    Tako je Jelenu Trivić, koja je napustila PDP i postala predsjednica Narodnog fronta, zamijenio Dragan Milanović, a za Trivićevom iz PDP-a u Narodni front prešla je Dijana Ješić. Na mjesto Ivana Begića, koji je takođe napustio stranku, došao je Nemanja Kondić, koji je potom prešao u Narodni front.

    Jovo Savanović, Milko Grmuša, Krsto Golijanin i Smilja Moravac Babić ostali su vjerni PDP-u.

    Odbornici Socijalističke partije nisu mijenjali svoje političke pravce. Mandate Socijalističke partije 2020. godine osvojili su Velibor Stanić i Dragan Banjac, ali je Stanić osvojio mandat u Narodnoj skupštini RS, te je umjesto njega došao Nikola Vukčević.

    I SPS-ovci nisu mijenjali politički dres, pa su tako u Gradskoj skupštini Saša Kondić, Darko Milošević i Dragan Strika. Milošević i Strika došli su na mjesto Gorana Selaka i Milana Milakovića.

    Ujedinjenu Srpsku napustio je Željko Amidžić i prešao u SNSD, tako su Neven Stanić i Milenko Rosić trenutno odbornici Ujedinjene Srpske.

    DNS je nakon izbora 2020. imao dva odbornika, i to Borivoja Obradovića i Bojana Pećanca koji su prešli u SNSD, te je umjesto Obradovića koji je otišao u Narodnu skupštinu RS došao Ljubo Ninković, aktuelni predsjednik Skupštine grada Banjaluka. Ipak, u tu stranku nedavno je iz SDS-a prešao Aleksandar Petković.

    Demos je sa dva odbornika završio na jednom. Njihove boje brani Đuro Čubrilović, jer ih je napustio Slobodan Stanarević pošto je prešao u SNSD.

    SDS trenutno nema odbornike jer ih je napustio pomenuti Petković.

    Odbornik Pokreta Banjaluka zove se Saša Lazić, koji sada djeluje zajedno sa klubom Narodnog fronta.

  • Fond najavljuje naplaćivanje novih elektronskih knjižica u Srpskoj

    Fond najavljuje naplaćivanje novih elektronskih knjižica u Srpskoj

    Iako Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske (FZO RS) snosi troškove izrade prve elektronske kartice, u slučaju potrebe za izradom nove kartice usljed promjene ličnih podataka, gubitka ili oštećenja kartice i slično, te troškove treba da snosi osiguranik, mada ovo još nije počelo da se primjenjuje u praksi.

    Kako su rekli, troškovi izdavanja kartice biće u visini stvarnih troškova izrade zdravstvene kartice, a o svim detaljima kada će FZO RS početi da naplaćuju drugu i svaku narednu elektronsku karticu javnost će biti pravovremeno informisana.

    Iz FZO RS ističu da su sve nove kartice koje su izrađene nakon gubljenja, oštećenja i slično do sada oni finansirali.

    Kako su rekli, do sada je više od 900.000 elektronskih zdravstvenih kartica aktivirano.

    “Građani svoje e-kartice preuzimaju u nadležnim poslovnicama Fonda, a u slučaju da kartica nije još izrađena, treba da podnesu zahtjev za njenu izradu. Dok ne dobiju karticu, koriste potvrdu koju im izdaju naše poslovnice prilikom podnošenja zahtjeva za izradu kartice. Na toj potvrdi se nalazi i privremeni korisnički broj koji će biti aktivan sve dok osiguranik ne dobije svoju karticu”, pojasnili su iz Fonda.

    Dodaju da je ista procedura u slučaju da osiguranik izgubi elektronsku karticu ili u slučaju da dođe do promjene ličnih podataka.

    “I tada osiguranik dolazi u nadležnu poslovnicu Fonda i podnosi zahtjev za izradu nove elektronske kartice, te dobija potvrdu koju koristi u zdravstvenim ustanovama dok ne dobije novu karticu”, kazali su iz FZO RS.

    Kako su rekli, elektronske zdravstvene kartice više nemaju rok važenja, a osigurana lica koja imaju kartice koje su ranije izrađene i na kojima je naznačen rok važenja mogu da ih koriste i nakon isteka naznačenog roka, sve dok imaju utvrđen status osiguranog lica u obaveznom zdravstvenom osiguranju.

    “Međutim, važno je da osiguranici čuvaju svoju elektronsku karticu, koja je lični dokument kao i svaki drugi, jer su pojedini osiguranici do sada već i po četiri-pet puta gubili svoju elektronsku karticu”, pojašnjavaju iz Fonda.

    Zdravstvenom karticom, dodaju, dokazuje se svojstvo osiguranika, odnosno osiguranog lica i na osnovu nje se ostvaruje zdravstvena zaštita.

    “Ujedno, zdravstvena kartica je i najbolja zaštita ličnih podataka jer se pomoću nje pristupa elektronskom zdravstvenom kartonu pacijenta”, istakli su iz Fonda.

    Dodaju da u slučaju da dođe do promjena ličnih podataka, osigurano lice je dužno da u roku od 15 dana promjenu prijavi nadležnoj poslovnici Fonda i podnese zahtjev za izdavanje nove kartice.

    “Dok ne bude izrađena kartica, osiguranom licu se izdaje potvrda o zdravstvenom osiguranju koju koristi dok ne dobije karticu. Takođe, ukoliko kartica bude izgubljena, ukradena ili oštećena, osigurano lice to treba da prijavi nadležnoj poslovnici Fonda, kako bi se kartica poništila i da bi se izbjegle eventualne zloupotrebe”, rekli su u FZO Srpske.

    Pojašnjavaju da u situacijama kada osigurano lice FZO RS ostvari pravo na zdravstveno osiguranje u drugoj zemlji, odnosno kod drugog nosioca osiguranja, zdravstvenu karticu treba da vrati Fondu.

    “Korišćenje elektronske zdravstvene kartice omogućeno je zahvaljujući implementaciji projekta Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema u Republici Srpskoj, koji, pored e-kartica, podrazumijeva i elektronski zdravstveni karton, elektronske uputnice, recepte, nalaze”, zaključili su iz FZO.

    Naime, IZIS podrazumijeva potpunu integraciju, odnosno informacionu uvezanost svih ustanova i institucija zdravstvenog sistema Srpske.

  • Ustavni sud BiH kamen spoticanja od Dejtona

    Ustavni sud BiH kamen spoticanja od Dejtona

    Ustavni sud BiH i dalje je jedan od glavnih kamena spoticanja između predstavnika konstitutivnih naroda, entiteta i institucija u BiH, a ta situacija nije se promijenila još u periodu priprema za pregovore o okončanju rata u BiH, koji su završeni u Dejtonu i Parizu, potpisivanjem Dejtonskog sporazuma.

    Još 1994. godine, pored nepostojanja saglasnosti o teritorijalnoj reorganizaciji BiH, vodili su se tajni pregovori s predstavnicima zaraćenih strana u BiH kako formirati ustavni sud nakon zaključivanja mirovnog sporazuma, koje bi bile njegove nadležnosti, sastav i način odlučivanja.

    O ovom je puno govora bilo u deklasifikovanim depešama CIA i Stejt departmenta, u kojima se može steći djelimičan uvid u procese koji su u to vrijeme trajali. Prema ovim dokumentima, najveći kamen spoticanja je bio sastav suda, i Amerikanci su htjeli da se ovaj problem riješi ranije, kako se u Dejton ne bi unosila dodatna napetost, ali ovi napori nisu urodili plodom jer su strane ostale veoma udaljene jedna od druge. Prema tim depešama, ali i memoarima koje su objavili pojedini visoki američki zvaničnici iz tog perioda, uključujući i Džejmsa O'Brajana, aktivnog učesnika dejtonskih pregovora, glavnog autora Dejtonskog sporazuma, koji sada obavlja dužnost pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu u administraciji Džoa Bajdena, američkog predsjednika, zaraćene strane su htjele ustavni sud iskoristiti kao način za transformaciju ratne moći u mirnodopski period.

    Inače, zanimljiva je informacija O'Brajana, koja je relativno nepoznata u BiH, iz njegovih memoara o Dejtonu da je dejtonski koncept iznikao iz iskustva pregovaranja o Avganistanu, Etiopiji-Eritreji i Namibiji.

    S obzirom na to da se nije uspio prije Dejtona postići kakav-takav dogovor o budućem ustavnom sudu, fokus je stavljen na nadležnosti, a ne na sastav. Određeno je da on bude odgovoran i za niže organe vlasti, što je nešto s čim se nisu saglasili pregovarači iz Republike Srpske, ali i O'Brajan piše da je Slobodan Milošević, predsjednik Jugoslavije, često preglasavao njihove stavove kako bi se što prije zaključio sporazum. Slično je bilo i kad je razgovor vođen o koridoru u Brčkom i granici oko Sarajeva, kada je Milošević bio taj koji je prelomio u ime Republike Srpske. Sastav Ustavnog suda BiH je trebalo da bude odlučen naknadno, slično kao što je naknadno trebalo da bude odlučeno kome će pripasti Brčko. Arbitražnom odlukom iz 1999. Brčko je formalno proglašeno kondominijumom dva entiteta, a praktično je time vlast Republike Srpske prestala da postoji na tom području. Nekoliko godina kasnije, Republika Srpska je i obrisala administrativnu liniju kroz Brčko, čime je taj proces formalno bio završen.

    Što se tiče sastava Ustavnog suda BiH, čini se da su vješti američki pregovarači, uz posrednu Miloševićevu pomoć, postavili drugu “minu” na način da je dogovoreno da tri strana člana Ustavnog suda BiH bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava na period od pet godina, a da Parlamentarna skupština BiH, nakon tog perioda “može” da donese zakon koji će odrediti drugačiji način izbora. Na ovaj način je pitanje sastava suda odloženo za neki budući period, a ova klauzula, kao i upotreba engleske riječi “may” koja nema direktni prevod u našim jezicima je omogućila Ustavnom sudu da u svom sastavu ima tri stranca na praktično neograničen period. Ova riječ se u našim jezicima prevodi kao “može”, ali engleska riječ za može je “can”. U pravnom rječniku riječ “may” bi moglo da znači “može ako želi”, dok bi riječ “can” značila da tijelo u pitanju “ima nadležnost ili moć” da nešto uradi. Izborom riječi “may”, zakonodavac je htio da naglasi diskrecionu odluku parlamenta da li želi ili ne želi da donese drugačiji način izbora sudija.

    Ovom lukavom pravnom formulacijom pisci Dejtonskog sporazuma i Ustava BiH su napravili iluziju da će stranci morati otići iz Ustavnog suda nakon pet godina i time olakšali postizanje Dejtonskog sporazuma.

    Osim toga, ovom pravnom akrobatikom dali su vremena domaćim političkim predstavnicima da pokušaju naći dogovor o načinu izbora Ustavnog suda, ali ni do danas do toga nije došlo.

    Sudeći da se u BiH i dalje vode gotovo identične debate kao u periodu nakon Dejtona, teško je očekivati da u skorije vrijeme može doći do definitivnog dogovora.

  • Vlada Francuske na “dugačkom štapu”

    Vlada Francuske na “dugačkom štapu”

    U Francuskoj veliki preokret u drugom krugu parlamentarnih izbora. Prema prvim procjenama, ljevičarska koalicija je izbila na prvo mjesto, koalicija oko Emanuela Makrona je druga, dok je desničarsko Nacionalno okupljanje, koje je poslije prvog kruga bilo najbolje plasirano, na trećem mjestu.

    Profesor po pozivu na Univerzitetu Sorbona u Parizu Stanislav Sretenović kaže za RTS da će biti teško da se formira Vlada, jer ljevičarski blok u sebi sadrži različite partije, a teško je zamisliti da će taj blok opstati.

    Neformalno savezništvo lijevog fronta i grupacije okupljene oko Makrona spriječilo je da Nacionalni front formira vladu.

    Važnost izbora u Francuskoj prevazilazi granice ove zemlje, pratili su se i u Briselu i u drugim prestonicama.

    Ono što izbija u prvi plan je da se uspon desnice nije dogodio, što je dobra veijst za umereni centar. Međutim, niko nema apsolutnu većinu, a takve situacije su rijetke u Francuskoj.

    Stanislav Sretenović, naučni savetnik Instituta za savremenu istoriju i profesor po pozivu na Univerzitetu Sorbona u Parizu smatra da je rekordna izlaznost dovela do toga da Nacionalno okupljanje ostane bez mogućnosti da formira vladu.

    – Francuski sistem je tako napravljen da u drugi krug mogu da uđu svi koji imaju 12,5 odsto glasova. Običaj je da se treći povlači i poziva da glasaju za drugog kako bi pobijedili prvog. Tako da su u drugom krugu uspjeli da pobijede Nacionalni front. Međutim, imamo tri bloka od koga niko nema većinu – kaže Sretenović.

    Prema njegovom mišljenju, biće teško da se formira vlada jer ljevičarski blok u sebi sadrži različite partije, teško zamisliti da će i taj blok opstati.

    – Kao prvo biće teško da se održi koalicija u okviru lijevog bloka, “brak iz računa” da se pobijedi Nacionalni front, teško da će se održati. Različiti programi, različiti lideri, teško da će doći do potrebne većine. Teško će se vladati Francuskom, možda će se sistem blokirati ili će se formirati većina po određenim pitanjima – kaže Sretenović.

    “Kazna Makronu zbog spoljne politike”

    Ističe da se francuska politička scena promijenila.

    – Makron je tokom mandata imao uspone i padove, izgledao je kao pobjednik poslije krize oko “žutih prsluka” i penzionog fonda, ali se to akumuliralo. U spoljnoj politici nastupio sa nelogičnim postupcima. To francuski birač nije prihvatio i zato ga je djelimično kaznio – napomenuo je Sretenović.

    Govoreći o nasilju na ulicama u Francuskoj, kaže da je strah od sukoba bio dio strategije pojedinih grupacija u kampanji. Smatra da će do nezadovoljstva doći, ali da to neće eskalirati.

  • Si: Stvoriti uslove za nastavak direktnog dijaloga Moskve i Kijeva

    Si: Stvoriti uslove za nastavak direktnog dijaloga Moskve i Kijeva

    Međunarodna zajednica treba da stvori uslove i omogući nastavak direktnog dijaloga Rusije i Ukrajine, izjavio je predsjednik Kine Si Đinping.

    On je na sastanku sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom u Pekingu naglasio da se podudaraju stavovi Kine i Mađarske u vezi sa ukrajinskim sukobom.

    Si je rekao da je u interesu svih strana da se uspostavi primirje u Ukrajini i pronađe političko rješenje za krizu.

    Prema njegovim riječima, važno je da se ne dozvoli eskalacija sukoba u Ukrajini.

    Si je dodao da Kina na svoj način promoviše razgovore o ukrajinskom sukobu i da podržava sve napore kojima se doprinosi mirnom rješenju krize.