Autor: INFO

Francuski premijer Gabrijel Atal saopštio je večeras da će sutra ponuditi ostavku predsjedniku Emanuelu Makronu, nakon što je njihova centristička koalicija ”Zajedno” zauzela drugo mjesto na izborima danas.

Istakao je da će vršiti funkciju premijera dok ”dužnost to zahtkeva”, prenosi Rojters.

Atal je napomenuo da ”ekstremne stranke”, uključujući krajnje desničarsko Nacionalno okupljanje (RN) i ljevičarsku koaliciju Novi narodni front, neće biti u stanju da oforme vladu nakon parlamentarnih izbora.

Prema prvim projekcijama nakon zatvaranja birališta u Francuskoj, na prvom mjestu se nalazi ljevičarska koalicija Novi narodni front, koja bi mogla da osvoji između 180 i 215 mjesta u parlamentu.

Centristička koalicija koju predvodi predsjednik Emanuel Makron mogla bi da osvoji između 150 i 180 miesta.

Krajnje desničarska koalicija Nacionalno okupljanje Marin Le Pen nalazi na posljednjem mjestu uz očekivanih 120-150 mjesta, prema anketi IFOP-a, prenosi Rojters.

Liderka francuske krajnje desničarske stranke Nacionalno okupljanje (RN) Marin Le Pen izjavila je večeras da je položaj predsjednika Emanuela Makrona ”neodrživ”, nakon što je njegova centristička koalicija ”Zajedno” izgubila relativnu većinu na današnjim izborima.

Kada je u pitanju RN, koji se našao na trećem mjestu uprkos pobjedi u prvom krugu, Le Pen je poručila da se ”u današnjem rezultatu vidi sjeme sutrašnje pobjede”, prenosi Rojters.

Istakla je da smatra da je pobjeda RN samo odložena, a da je njena partija izgubila kao rezultat taktičkog glasanja između Novog narodnog fronta i Makronove koalicije, prenosi Tanjug.

Ljevičarska koalicija Novi narodni front imaće u Nacionalnoj skupštini između 172 i 192 mandata, koalicija predsednika Emanuela Makrona “Zajedno” između 150 i 170, a desničarsko Nacionalno okupljanje između 132 i 152 mandata, projektovani su rezultati vanrednih parlamentarnih izbora u Francuskoj.

Konzervativna Republikanska partija, odnosno njen dio koji se nije pridružio Nacionalnom okupljanju, imaće između 57 i 67 mandata, što je slično broju poslanika u sadašnjem sazivu.

 

U okviru ljevičarske koalicije, Nepokorena Francuska Žan-Lik Melanšona će imati između 68 i 74 mandata, socijalisti između 63 i 69, Zeleni između 32 i 36 i komunisti između 10 i 12 mandata.

Radi se o partijama koje su se međusobno žestoko kritikovale zbog velikih ideoloških razlika, pa je pitanje u kojoj meri će predstavljati jedinstveni front u Nacionalnoj skupštini.

Sve to ukazuje da će Makron imati dosta problema tokom pregovora o formiranju buduće vlade.

Makron: Preliminarni rezultati ne pokazuju ko će vladati

Makron smatra da preliminarni rezultati ne pokazuju ko će vladati, prenosi agencija Frans pres, pozivajući se na izvore iz okruženja francuskog lidera.

Emanuel Makron poziva na ‘oprez’ pri analiziranju rezultata parlamentarnih izbora kako bi se utvrdilo ko bi mogao formirati vladu i zadovoljan je što je centralni blok ‘živ’ posle sedam godina na vlasti“, rekao je izvor.

Le Pen: Makronova situacija neodrživa, pobjeda RN “samo odložena”

Liderka francuske krajnje desničarske stranke Nacionalno okupljanje (RN) Marin Le Pen izjavila je večeras da je položaj predsjednika Emanuela Makrona ”neodrživ”, nakon što je njegova centristička koalicija ”Zajedno” izgubila relativnu većinu na izborima.

Kada je u pitanju RN, koji se našao na trećem mestu uprkos pobjedi u prvom krugu, Le Pen je poručila da se ”u današnjem rezultatu vidi sjeme sutrašnje pobjede”, prenosi Rojters.

Istakla je da smatra da je pobeda RN samo odložena, a da je njena partija izgubila kao rezultat taktičkog glasanja između Novog narodnog fronta i Makronove koalicije.

Francuski premijer Atal najavio da će sutra podnijeti ostavku

Francuski premijer Gabrijel Atal saopštio je večeras da će sutra ponuditi ostavku predsjedniku Emanuelu Makronu, nakon što je njihova centristička koalicija “Zajedno” zauzela drugo mjesto na izborima.

Istakao je da će vršiti funkciju premijera dok ”dužnost to zahtijeva”, prenosi Rojters.

Atal je napomenuo da ”ekstremne stranke”, uključujući krajnje desničarsko Nacionalno okupljanje (RN) i ljevičarsku koaliciju Novi narodni front, neće biti u stanju da oforme vladu nakon parlamentarnih izbora.

Makron će poštovati odluku francuskih birača

Makron će poštovati odluku francuskih birača nakon izbora na kojima je najviše glasova osvojio ljevičarski Novi narodni front, saopšteno je iz njegovog kabineta.

U saopštenju je navedeno da predsjednik analizira projekcije, a da će u skladu s tradicijom, sačekati da dobije punu sliku rezultata prije nego što donese neophodne odluke.

Melanšon: Makron da prizna poraz, a premijer Atal da ode

Žan-Luk Melanšon, lider ljevičarske koalicije Novi narodni front koja vodi na parlamentarnim izborima u Francuskoj, izjavio je večeras da francuski predsjednik Emanuel Makron mora da prizna poraz, a premijer Gabrijel Atal da napusti funkciju.

– Makron mora da prizna poraz. Ima dužnost da pozove našu koaliciju da formira vladu – rekao je Melanšon.

On je istakao da je Makronov poraz definitivno potvrđen, dodajući da će Novi narodni front ostati pri svojim riječima i sprovoditi svoj program, prenosi “Figaro”.

– Volja naroda mora se sada strogo poštovati, nikakvi pregovori nisu prihvatljivi – rekao je Melanšon.

Bardela: Neprirodni savezi gurnuli zemlju u zagrljaj krajnje ljevice

Žordan Bardela, lider krajnje desničarske stranke Nacionalno okupljanje , koja je zauzela treće mjesto, poručio je da su izborni rezultati rezultat “neprirodne alijanse” koja je Francusku gurnula u zagrljaj krajnje levice.

On je u prvom obraćanju pristalicama nakon objavljivanja rezultata kritikovao “neprirodnu i “nečasnu alijansu koja je, kako je rekao, “lišila francuski narod pobede Nacionalnog okupljanja”.

– Večeras ovi savezi bacaju Francusku u zagrljaj krajnje levice Žan-Lika Melanšona – rekao je Bardela.

On je podsjetio da je Nacionalno okupljanje postiglo najbolji rezultat na evropskim izborima i u prvom krugu parlamentarnih izbora i da je sada udvostručio broj poslanika.

– To je kamen temeljac sutrašnje pobjede – rekao je Bardela.

Ocijenio je i da je predsjednik Makron gurnuo zemlju ka neizvijesnosti i nestabilnosti.

Francuski birači su u velikom broju izašli na drugi krug parlamentarnih izbora koji se održavaju danas, što bi moglo omogućiti krajnje desnoj stranci Nacionalni Front (RN) da postane najjača politička stranka, ozbiljno ugrožavajući autoritet predsjednika Emmanuela Macrona.

Odaziv je do 17 sati iznosio 59.71%, što je porast u odnosu na 38.11% u drugom krugu izbora 2022., navodi Ministarstvo unutrašnjih poslova. Prema anketama Harris Interactivea i Ipsosa, ovo je najviši nivo odaziva u poslijepodnevnim satima od 1981., što ukazuje na snažno javno interesovanje za izbore koji su polarizirali političke stavove. Predviđa se da će konačni odaziv biti oko 67%, što nije viđeno od 1997.

Najnovije ankete predviđaju da će RN osvojiti najviše mjesta u Nacionalnoj skupštini, ali moguće je da neće osvojiti apsolutnu većinu. Parlament bez većine mogao bi dovesti do dugotrajnog perioda nestabilnosti i političkih blokada u drugoj najvećoj ekonomiji eurozone.

Ako bi nacionalisti i euroskeptici is RN-a osigurali većinu, to bi dovelo do prve krajnje desne vlade u Francuskoj od Drugog svjetskog rata i izazvalo bi šokove u Europskoj uniji u trenutku kada populističke stranke jačaju podršku širom kontinenta.

Glasanje se završava u 18 sati u manjim gradovima i u 20 sati u većim gradovima, a prve projekcije bazirane na ranim rezultatima se očekuju u 20 sati, prenosi Reuters.

Macron je raspisao vanredne izbore nakon što je njegova stranka pretrpjela poraz od RN-a na izborima za Europski parlament prošlog mjeseca, što je imalo za cilj da iznenadi protivnike na parlamentarnim izborima. Izbori su suprotstavili centrističku vladu opozicionim pokretima s lijeve i krajnje desne strane.

“Ova zemlja se suočava s tri radikalno suprotstavljena pogleda na društvo,” rekao je penzioner Olivier Grisal koji je sa suprugom išao prema biračkom mjestu u gradu Conflans Sainte-Honorine, zapadno od Pariza.

Ankete predviđaju da će RN pod vođstvom Marine Le Pen postati dominantna snaga dok birači kažnjavaju Macrona zbog krize uzrokovane troškovima života i nedostatka saosjećanja države prema teškoća s kojima se ljudi suočavaju. Ipak, RN se očekuje da neće doseći cilj od 289 mjesta u parlamentu.

Marginu pobjede krajnje desnice smanjile su Macronova centristička alijansa Zajedno i ljevičarski Novi narodni front (NPF), koji su povukli brojne kandidate iz utrka u drugom krugu u pokušaju da ujedine glasove protiv RN-a.

Političko nasilje je poraslo širom Francuske tokom trotječne kampanje. Ministar unutrašnjih poslova Gerald Darmanin izjavio je da su vlasti zabilježile više od 50 fizičkih napada na kandidate i aktiviste.

Neke luksuzne prodavnice duž bulevara Champs Elysees, uključujući Louis Vuitton, zabarikadirale su izloge, a Darmanin je rekao da raspoređuje 30,000 policajaca zbog bojazni od nasilnih protesta u slučaju pobjede krajnje desnice.

Bez obzira na konačan rezultat, čini se da je Macronov politički program mrtav, tri godine prije kraja njegovog mandata.

Vlada koju bi vodila radikalna RN stranka dovela bi u pitanje ko zaista predstavlja Francusku u Evropi i na globalnoj sceni, te kuda ide EU s obzirom na moćnu ulogu Francuske u bloku. Evropski zakoni gotovo sigurno bi ograničili njihove planove za suzbijanje imigracije.

Francuska nije navikla na stvaranje širokih koalicija stranaka u slučaju nepostojanja većine u parlamentu. Premijer Gabriel Attal, koji vjerovatno gubi svoj posao, među brojnim je političarima koji su odbacili takav scenarij, prenosi N1.

Druga mogućnost je prelazna vlada koja upravlja svakodnevnim poslovima, ali bez mandata za reforme, zaključuje Reuters.