VRBAS Media

Autor: INFO

  • Kusturić: Očekujem da do 14 časova na području Srpske ne bude požara

    Kusturić: Očekujem da do 14 časova na području Srpske ne bude požara

    Direktor Helikopterskog servisa Republike Srpske Boban Kusturić kaže da sa ponosom može reći da je požar u NP “Sutjeska” ugašen.

    – Imamo još nekoliko tačaka aktivnih, ali u sat vremena će i to biti ugašeno – naveo je Kusturić.

    Rekao je da su sinoć stigli da stave pod kontrolu i požar u Bileći.

    Istakao je da do 14 časova očekuje da neće biti požara na području Republike Srpske.

    Izrazio je zahvalnost kolegama Srbije.

    Dva helikoptera specijalizovana za gašenje požara iz Srbije stigla su juče na Tjentište u opštini Foča gdje su se priključila akciji gašenja velikog požara na lokalitetu Nacionalnog parka “Sutjeska”.

     

  • Dačić o pozivu na ubistvo srpskih policajaca

    Dačić o pozivu na ubistvo srpskih policajaca

    Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić smatra da je izjava prištinskog političara Bekima Hadžijua da “svako ko ubije srpskog policajca zaslužuje njegovo poštovanje” suluda, te da predstavlja poziv na ubistvo srpskih policajaca, ali i brutalan odnos prema Srbima u cjelini.

    Komentarišući ovu jučerašnju izjavu poslanika Demokratske partije takozvanog Kosova, datu u Donjoj Klini na sahrani Fatona Hajrizija, ubice srpskog policajca Nikole Krsmanovića, Dačić je rekao da je to zvanična politika Prištine.

    – Nismo čuli neku reakciju međunarodne zajednice ili ambasadora, da bi rekli nešto na tu temu. Ćutanje znači odobravanje. Ali, mi smo i navikli na takve izjave, to sve je suprotno zdravoj pameti i načelnim pričama o pomirenju – rekao je Dačić za Televiziju Pink.

    On je istakao da prištinske vlasti žele konflikt, rat i da protjeraju sve Srbe, zbog čega i povlače ovakve poteze i daju ovakve izjave.

    Govoreći o namjeri Prištine da otvori most na Ibru, koji razdvaja srpski sjeverni od albanskog južnog dijela Kosovske Mitrovice, Dačić je podsjetio da pitanje tog mosta traje još od 1999. godine, te da ta namjera ne može da doprinosi pomirenju, nego zaoštrava situaciju.

    On je dodao da tako posmatra i napade na Srbiju, koja se razvija, nema ekonomskih problema, koja je faktor stabilnosti i mira, ima plan rasta, nema međuetničkih problema.

    – Takva Srbija nije u interesu svih, jer ne možete da utičete na takvu zemlju i njeno rukovodstovo, zato je uvijek potrebno da se temelji ruše, da se udari na osnovne principe jedinstvo, stabilnost. Napada se predsjednik Aleksandar Vučić, jer se procjenjuje da je on stub stabilnosti u državi – rekao je Dačić.

    On je dodao da se tada svaka tema, kao što je litijum, koristi za izazivanje nestabilnosti.

     

     

  • SAD blizu usvajanja novog zakona: Do 2,5 milijardi dolara za zapadni Balkan

    SAD blizu usvajanja novog zakona: Do 2,5 milijardi dolara za zapadni Balkan

    Sjedinjene Države planiraju da u narednih deset godina investiraju do 2,5 milijardi dolara u programe na zapadnom Balkanu koji podržavaju demokratiju, transparentnost, američke investicije i jačanje partnerstva.

    Kancelarija za budžet Kongresa SAD prošle sedmice je objavila svoje mišljenje o zakonu o demokratiji i prosperitetu zapadnog Balkana, koji je u proceduri i još nije usvojen. Taj zakon je u izradi već godinu dana, a predložila ga je senatorka Džin Šahin, uz podršku obje glavne političke stranke u Americi.

    Mišljenje Kancelarije za budžet je korak koji je neophodan kako bi se utvrdili troškovi koje nose zakoni koje Kongres usvaja. Prema mišljenju ove kancelarije, iako bi ukupni troškovi iznosili do 2,5 milijardi dolara, naglašava se da bi većina novca bila usmjeravana kroz već etablirane programe.

    “Na osnovu informacija Stejt departmenta, Kancelarija za budžet Kongresa SAD procjenjuje da će se mnogi zahtjevi zakona i ovlaštene aktivnosti implementirati u okviru postojećih programa. Odjeljenje ima tekuće programe u regionu za smanjenje korupcije u javnosti, podsticanje trgovine i ekonomskog razvoja, promociju demokratije i dobrog upravljanja i proširenje programa razmjene za mlade lidere i partnerstva između obrazovnih institucija”, navedeno je u mišljenju.

    Zakon, ako bude usvojen u sadašnjoj formi, ima pet osnovnih funkcija. Prva se odnosi na otvaranje kancelarije Korporacije SAD za međunarodni razvoj i finansiranje, koja bi se prvenstveno bavila energetskim i infrastrukturnim projektima. Druga se, kako je naglašeno, odnosi na ozakonjivanje sankcija koje su do sada uvedene u skladu s predsjedničkim ukazima. Pojašnjenja radi, program sankcija za zapadni Balkan usvojen je 2004. godine ukazom bivšeg predsjednika Džordža Buša, a program je proširen ukazom predsjednika Džoa Bajdena nakon što je izabran za predsjednika Amerike. Razlika između predsjedničkog ukaza i zakona je ta što svaki naredni predsjednik može svojim ukazom poništiti postojeće, dok bi zakon omogućio mijenjanje tih odredbi samo akcijama Kongresa. Treća funkcija odnosi se na programe za suzbijanje korupcije i promociju demokratije, kao i ekonomskog razvoja i ekonomske razmjene između SAD i zapadnog Balkana. Četvrta funkcija predviđa otvaranje centara za javnu promociju Amerike u regionu, što bi uključivalo programe razmjene, jačanje partnerstava i saradnju između obrazovnih institucija. Peta funkcija bi kod američkih agencija koje su angažovane u regionu uvela obavezu da izvještavaju Kongres o aktivnostima koje sprovode.

    U Kancelariji za budžet ističu da bi otvaranje kancelarije Korporacije za međunarodni razvoj i finansiranje SAD koštalo do pet miliona dolara, ali vjeruju da bi dio troškova mogao biti pokriven trenutnim programima Korporacije, poput osiguranja. Naime, misija Korporacije je da ohrabruje američke investicije u rizičnim regionima. Kako bi ohrabrili investitore, oni nude povoljna osiguranja u slučaju da dođe do političke ili druge vrste nestabilnosti, čime bi kompanije spasile svoj uloženi kapital ili bile obeštećene. Kancelarija za budžet vjeruje da je dio troškova moguće pokriti kroz prihode od premija na osiguranje.

    Pored toga, otvaranje centara za komunikaciju s javnosti zemalja zapadnog Balkana bi, prema njihovoj procjeni, koštalo oko pola miliona dolara godišnje.

    “Zajedno uzevši, zadovoljavanje svih zahtjeva za povećanje troškova bi iznosilo oko milion dolara godišnje, do ukupno pet miliona u periodu 2024-2029. Ti troškovi bi bili uslovljeni raspoloživošću potrebnih sredstava”, pojašnjeno je.

    Nakon američkih parlamentarnih izbora 2018. godine, kada je demokratska većina preuzela Predstavnički dom Kongresa, SAD su pojačale programe za zapadni Balkan, a ti programi su učvršćeni nakon Bajdenove pobjede. U slučaju pobjede Donalda Trampa, republikanskog kandidata za predsjednika Amerike, moguće je očekivati smanjenje nekih od postojećih programa, s obzirom na to da Tramp smatra da bi Evropljani trebalo da plate Americi ako žele da ona ostane prisutna u Evropi, posebno kad su u pitanju odbrana i bezbjednost.

    Govoreći o namjeri Prištine da otvori most na Ibru, koji razdvaja srpski sjeverni od albanskog južnog dijela Kosovske Mitrovice, Dačić je podsjetio da pitanje tog mosta traje još od 1999. godine, te da ta namjera ne može da doprinosi pomirenju, nego zaoštrava situaciju.

    On je dodao da tako posmatra i napade na Srbiju, koja se razvija, nema ekonomskih problema, koja je faktor stabilnosti i mira, ima plan rasta, nema međuetničkih problema.

    – Takva Srbija nije u interesu svih, jer ne možete da utičete na takvu zemlju i njeno rukovodstovo, zato je uvijek potrebno da se temelji ruše, da se udari na osnovne principe jedinstvo, stabilnost. Napada se predsjednik Aleksandar Vučić, jer se procjenjuje da je on stub stabilnosti u državi – rekao je Dačić.

    On je dodao da se tada svaka tema, kao što je litijum, koristi za izazivanje nestabilnosti.

  • Prvi AI turistički vodič olakšava uživanje u ljepotama Banjaluke

    Prvi AI turistički vodič olakšava uživanje u ljepotama Banjaluke

    Grad na Vrbasu iz godine u godinu posjećuje sve više turista iz svih dijelova svijeta, a turističke, odnosno prirodne i istorijske ljepote od sada će svi oni koji dođu u Banjaluku još lakše pronalaziti i sticati znanja o njima uz pomoć aplikacije “pitajLuku”.

    Da vještačka inteligencija nije loša, već naprotiv korisna, pokazuje primjer ove aplikacije koja je ideja mladog Alekse Talajića iz Banjaluke, koji svoje znanje trenutno stiče kao student informacionih tehnologija u Beogradu, i njegovog kolege koji ima dugogodišnje iskustvo u IT-ju.

    Kako ističe Aleksa za “Nezavisne novine”, njihova namjera je bila da razviju inovativan projekat koji uključuje vještačku inteligenciju, prepoznajući njen sve veći značaj i buduću dominaciju. Slogan koji se vezuje za aplikaciju jeste “pitajLuku – zaljubi se u Banjaluku”.

    “Ljubav prema našem rodnom gradu bila je ključni faktor zašto smo odlučili da projekat bude vezan za Banjaluku. Ideja za ‘pitajLuku’ proizašla je iz želje da pružimo jedinstvenu turističku uslugu koja će pomoći turistima da se upoznaju sa gradom, ali i građanima da dobiju sve potrebne informacije. Uočili smo da ne postoji jedinstven izvor koji objedinjuje sve informacije o Banjaluci, uključujući istoriju, turističke atrakcije, aktuelne manifestacije, restorane, hotele i sve ostalo što jednog posjetioca može zanimati”, priča Aleksa i dodaje da je njihova misija da omoguće korisnicima da na najlakši način dođu do svih informacija koje ih zanimaju.

    “PitajLuku” je, prema njegovim riječima, besplatna web-aplikacija i zapravo funkcioniše kao AI turistički vodič, a dostupna je u bilo kom trenutku i na bilo kom mjestu.

    “Najvažnije od svega je što aplikacija nudi odgovore na svim jezicima, što je značajna prednost za turiste koji dolaze u naš grad. Stvorili smo mogućnost da korisnici nesmetano mogu da komuniciraju kroz aplikaciju, na svom maternjem jeziku. Kroz integraciju vještačke inteligencije, željeli smo da korisnicima omogućimo interaktivno i personalizovano iskustvo”, objašnjava Aleksa i dodaje da tako turisti, koristeći aplikaciju, mogu saznati gdje da pojedu dobre ćevape ili se odmore uz ukusnu domaću kafu.

    Kvalitet i potencijal aplikacije “pitajLuku” prepoznali su i u banjalučkoj Turističkoj organizaciji, a Aleksa u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da im oni daju značajnu podršku u vidu promocije i pružanja informacija o turističkim potencijalima Banjaluke.

    “Aplikacija već sada broji veliki broj posjeta iz država Balkana, kao i država poput Austrije, Njemačke, Švedske, Italije, Švajcarske, Amerike, Velike Britanije i drugih. Dobili smo pregršt pozitivnih komentara, korisnici su oduševljeni idejom i zadovoljni što na jednostavan način dolaze do informacija koje ih zanimaju. Srećan sam kad prođem gradom i vidim da se ljudi interesuju i skeniraju kod na reklamnim materijalima”, ističe Aleksa i dodaje je vještačka inteligencija vrlo popularna tema, pa i aplikacija privlači veliku pažnju.

    Dodaje da uvijek ima prostora za poboljšanje i da kontinuirano rade na unaprjeđenju aplikacije i uvođenju novih funkcionalnosti.

    “Sa ponosom možemo reći da ovaj projekat predstavlja vid tehnološke revolucije za Banjaluku, koja je sada prvi grad koji je implementirao vještačku inteligenciju za svoje građane i turiste. Vjerujemo da će ‘pitajLuku’ pomoći u transformaciji Banjaluke u sinonim za modernu i inovativnu urbanu sredinu”, navodi Aleksa za “Nezavisne novine”.

    Inače, ideja za izradu aplikacije koja će turistima olakšati i uljepšati boravak u gradu na Vrbasu javila se u oktobru lani, a u realizaciju su Aleksa i kolega krenuli u novembru.

    “Sam proces razvoja trajao je nešto duže, jer smo sve kreirali u potpunosti sami i nismo imali neku drugu sličnu aplikaciju koja nam je mogla služiti kao model za kreiranje naše. Iako sam proces kreiranja aplikacije ‘pitajLuku’ nije bio jednostavan, ni kolega, a ni ja, ni u jednom trenutku nismo ni pomislili da odustanemo”, prisjeća se Aleksa.

    Ističe da je posebno zadovoljstvo što danas ima priliku koristiti aplikaciju koja je do samo prije nekoliko mjeseci bila samo ideja.

  • Odgođena sjednica Skupštine grada Banjaluka

    Odgođena sjednica Skupštine grada Banjaluka

    Odgođena je redovna sjednica Skupštine grada Banjaluke, koju je zakazao gradonačelnik Draško Stanivuković, a zbog nedostatka kvoruma.

    “Uložili smo sve naše mogućnosti da imamo sjednicu Skupštine grada, ali nije se pojavio dovoljan broj odbornika”, rekao je Stanivuković, te dodao da nije bilo ni 11 odbornika.

    “Ja sam dao sve što je do mene, čak sam i zakazao ovu sjednicu u skladu sa poslovnikom. Predsjednik skupštine skakuće po cijevima umjesto da skakuće po svojij stolici i radi svoj posao”, rekao je on, te dodao da ne postoji razlog da se odbornici ne pojave na ovoj sjednici.

    “Zašto nisu došli da dignu ruke za besplatne placeve za mlade bračne parove, kao i za problem vodosnabdjevanja i izgradnju kolektora”, ispričao je on, te dodao da će ponovo zakazati sjednicu sa ovim tačkama dnevnog reda.

    “Na sjednicu ne dolaze neradnici, kukavice i oni koji bježe od odgovornosti. Sakriju se u mišiju rupu i čekaju da dan prođe”, rekao je on, te pozvao sve odbornike da se pojave na sjednici Skupštine grada i glasaju za sve bitne tačke dnevnog reda.

    “Zašto građani ne bi imali besplatne placeve, vodu, kolektor, ali i neradnu nedjelju, ostaću istrajan u ovoj borbi”, zaključio je on.

    Dijana Ješić, odbornica Narodnog fronta u Skupštini grada, istakla je da je nezadovoljna neodržavanjem sjednice, te se zapitala šta je sa rebalansom budžeta za 2024. godinu jer se ova tačka nije našla na dnevnom redu.

    “Žao mi je što odbornici nisu došli jer je bilo mnogo bitnih tačaka, a između ostalog i izjednačavanje subvencija privatnih i javnih vrtića”, rekla je ona, te dodala da je danas očekivala da raspravljaju o bitnim temama na ovoj sjednici.

    “Optužujem i predsjednika Skupštine što se ne zakazuju sjednice”, istakla je ona, te dodala da očekuje da se održi bar još jedna redovna sjednica Skupštine grada.

    Ovo je bio još jedan propali projekat Draška Stanivukovića, rekao je ovo Ljubo Ninković, predsjednik Skupštine grada, koji je dodao da sjednica nije zakazana u skladu sa poslovnikom.

    “Na sjednicu Skupštine je došlo samo osam odbornika”, rekao je on.

    Kako kaže u prijedlogu odluke za kreditno zaduženje od 10 miliona KM poše da će biti iskorišteno za finansiranje kapitalne investicije vode, a nije navedeno o kojim naseljima se radi kao ni da li su to sistemi koji su trenutno u problemu Dragočaj, Ramići Mišina Han.

    “Oni žele ovim kreditom ispeglati svoje dugove, a ne riješiti trenutne probleme. Građanima je svjesno izvršena redukcija vode, da bi oni riješili svoj lopovluk sa ovih 10 miliona KM”, rekao je on.

    Kako dodaje, što se tiče zakazivanja sjednice Skupštine grada konsultovaće se sa odbornicima

  • Obustavljen saobraćaj na auto-putu “9. januar”: Vozilo udarilo radnika na održavanju ceste

    Obustavljen saobraćaj na auto-putu “9. januar”: Vozilo udarilo radnika na održavanju ceste

    Radnik koji je radio na održavanju auto-puta povrijeđen je danas na auto-putu od Laktaša prema Prnjavoru kada ga je udarilo vozilo.

    Kako “Nezavisne” saznaju na ovom dijelu puta potpuno je obustavljen saobraćaj a na terenu je policija.

  • Uhapšen  Izet Beganović

    Uhapšen  Izet Beganović

    Izet Beganović, kontroverzni biznismen iz Banjaluke, uhapšen je danas u centru ovog grada, saznaju “Nezavisne novine”.

    “To se desilo jutros ispred jednog banjalučkog lokala”, ističe prolaznik koji je svjedočio hapšenju.

    On ističe da ne zna šta je razlog hapšenja.

    “Ne znam šta je razlog, ali sam vidio kako ispred kafića stoji sa lisicama na rukama”, ističe sagovornik “Nezavisnih novina”.

  • Povratak prirode u Banjaluku

    Povratak prirode u Banjaluku

    Ukrasno cvijeće i bilje odavno su prestali biti samo estetski dodatak u našim domovima i urbanim prostorima. Njihova uloga u dekoraciji interijera i eksterijera prepoznata je i prihvaćena od strane dizajnera, arhitekata, ali i svih onih koji žele stvoriti prijatno i prirodno okruženje. U svijetu u kojem su brzina i stres postali svakodnevnica, ukrasno cvijeće i bilje predstavljaju jednostavan način da unesemo dašak prirode u naše životne prostore i gradove.

    Cvijeće i sobno bilje imaju nevjerovatnu moć transformacije prostora. Bilo da se radi o domu ili gradskoj površini, pažljivo odabrane biljke unose život, boju i teksturu u prostor, stvarajući osjećaj harmonije i smirenosti. Osim estetskog doprinosa, ukrasno cvijeće takođe poboljšava kvalitet zraka i smanjuje stres, što ga čini idealnim izborom za svaki prostor. Zbog toga, potrebno je popularizovati sadnju ukrasnog bilja, ne samo u privatnim prostorima, već i u javnim i urbanim sredinama.

    Gradovi širom svijeta sve više prepoznaju važnost zelenih površina  kao načina za poboljšanje kvaliteta života svojih stanovnika. Da bi ova inicijativa zaista zaživjela, neophodno je podići svijest o važnosti sadnje ukrasnog bilja, posebno među mladima, i poticati zajedničke akcije sadnje i održavanja biljaka.

    Nažalost, sve češće smo svjedoci da Banjaluka, koja pretenduje da bude moderan evropski grad, sve više pada u betonizaciju, dok je nekada bila poznata kao grad zelenila. Upravo zbog toga, potrebno je što prije vratiti takvu titulu gradu, jer priroda i zelenilo nisu samo ukras, već i potreba za zdraviji i kvalitetniji život. Promocija sadnje ukrasnog bilja u Banjaluci mogla bi značajno da doprinese  vraćanju identiteta, kao i očuvanju i unapređenju kvaliteta života u gradu.

    Banjaluka ima priliku da vrati svoj stari sjaj, gdje će priroda biti ponos svakog građanina.

    U razgovoru sa Sašom Popovićem iz Banjaluke, dugogodišnjim proizvođačem ukrasnog bilja, saznajemo da se stvara potreba za većim angažmanom kad je u pitanju vraćanje zelenila u Banjaluku. On ističe: „Nažalost, u našem gradu Banja Luci najmanje se ulaže u zelenilo, iako svi znamo Koliko samo jedno drvo daje kisika. Svoj materijal plasiram širom bivše Jugoslavije, a radim i u Austriji i Njemačkoj, ali bih najviše volio da moj rad doprinese vraćanju zelenila u Banju Luku, koja to hitno treba.“  poručio je Popović.

  • Kome i koliko BiH najviše duguje?

    Kome i koliko BiH najviše duguje?

    Bosna i Hercegovina smanjila je spoljni dug za tri mjeseca za više od 200 miliona KM, pokazuju zvanični podaci Ministarstva finansija i trezora BiH.

    Kako se navodi u ovim podacima, na kraju drugog kvartala ove godine ukupan spoljni dug iznosio je 8,77 milijardi KM, dok je u prvom kvartalu bio 8,98 milijardi KM.

    Tako je ukupan spoljni dug Republike Srpske polovinom ove godine iznosio 3,6 milijardi KM, Federacije BiH 5,078 milijardi KM, distrikta Brčko 43,1 miliona KM, a institucija BiH 43,4 miliona KM.

    Država je najviše dužna Evropskoj investicionoj banci, kojoj duguje 2,34 milijarde KM.

    Slijedi dug prema Svjetskoj banci od 1,38 milijardi KM kroz IBRD aranžmane, te 1,04 milijarde KM kroz IDA program.

    Dalje se duguje Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD) i to 872,09 miliona KM.

    Republika Srpska za euroobveznice koje je izdala duguje 586 miliona KM, dok se Međunarodnom monetarnom fondu duguje 484 miliona KM.

    “U drugom kvartalu ukupno je servisirano 352,66 miliona KM duga, a u prvom kvartalu 367,26 miliona KM. Za otplatu obaveza u prethodnoj godini ukupno je plaćeno 1.685 milijardi KM”, piše u podacima Ministarstva finansija i trezora.

    Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da je smanjivanje apsolutnog iznosa spoljnog duga rezultat veće otplate u posmatranoj godini u odnosu na novo zaduživanje.

    “Ovaj podatak za BiH je posljedica toga što su u ovoj godini dospjele veće rate za ranije dugoročne kredite. Usljed toga je otplata duga veća od novog zaduživanja i rezultanta je smanjenje apsolutnog iznosa spoljnog duga”, naveo je Mlinarević.

    Ekonomista Igor Gavran smatra da je u ovom slučaju primarno riječ o tajmingu, odnosno da su određeni dugovi došli u fazu otplate i nije bilo drugog izlaza nego da budu isplaćeni.

    “Ipak, trendovi zaduživanja nisu pozitivni, jer se stvara sve više obaveza, posebno na entitetskom nivou, pa i na nižim nivoima vlasti. Možda su i krupne razlike uticale na vrijednost nekih dugova, a svakako se isticala i nemogućnost vlasti da se dogovore o bilo čemu pa čak i o zajedničkom zaduživanju”, istakao je Gavran.

    Po njegovom mišljenju, ipak je najvažniji razlog veoma negativan, a to je da se domaće vlasti, pogotovo one u Republici Srpskoj, sve teže uopšte mogu zadužiti izvan zemlje i zadužuju se na domaćem tržištu.

    “Sa druge strane, pribavljanje entitetskog kreditnog rejtinga Federacije BiH ukazuje na namjeru obimnog vanjskog zaduženja u budućnosti. Ukratko, riječ je dijelom o zatišju pred nova zaduženja, a dijelom prelasku na domaće tržište, a nikako ne pametnom korištenju povećanih budžetskih prihoda. Nažalost, ti veći prihodi su samo doveli do još većeg i neracionalnijeg trošenja u iluziji da će takav trend većeg priliva vječno trajati”, zaključio je Gavran.

  • Borel: Putin primoran da se povuče

    Borel: Putin primoran da se povuče

    Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borel izjavio je danas u razgovoru sa ukrajinskim šefom diplomatije Dmitrom Kulebom, povodom ukrajinskog napada na Kursku oblast u Rusiji, da ruski predsjednik Vladimir Putin nije uspio da slomi otpor Ukrajine i da je sada primoran da se povuče unutar teritorije Rusije.

    “Ponovio sam punu podršku EU borbi naroda Ukrajine”, napisao je Borel na platformi X.

    Ukrajina kontroliše 74 naselja u Kurskoj oblasti u Rusiji, tvrdi glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine Aleksandar Sirski.

    Sirski je o tome danas obavestio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, prenio je Unian.

    Zelenski je izjavio, nakon što je dobio izvještaj od Sirskog, da se napredovanje ukrajinskih snaga u regionu Kurska nastavlja uprkos složenim, intenzivnim borbama.

    Međutim, rusko ministarstvo odbrane saopštilo je danas da su ukrajinske trupe izgubile u jednom danu na Kurskom pravcu do 420 vojnika, a od početka napada 6. avgusta 2.030 vojnika.

    Komandant specijalnih ruskih snaga Ahmat, zamjenik načelnika glavnog vojno-političkog resora Ministarstva odbrane, Apti Alaudinov izjavio je ranije danas da je većina ukrajinskih trupa koje su izvršile invaziju na Kursku oblast uništena, a da su sve oblasti u kojima se kreću Oružane snage Ukrajine pod kontrolom ruske vojske, prenijela je agencija Interfaks.

    Jedinice Oružanih snaga Ukrajine pokrenule su 6. avgusta napad na Kursku oblast u Rusiji.