VRBAS Media

Autor: INFO

  • Zakerberg priznao: Bajdenova administracija tražila da cenzurišemo

    Zakerberg priznao: Bajdenova administracija tražila da cenzurišemo

    Glavni izvršni direktor kompanije Meta Mark Zakerberg izjavio je danas da žali što se ta kompanija povinovala pod pritiskom administracije američkog predsjednika DŽoa Bajdena da cenzuriše sadržaj na društvenim platforama.

    Zakerberg je u pismu američkom Odboru za pravosuđe Predstavničkog doma, kao odgovor na istragu o moderiranju sadržaja na onlajn platformama, detaljno opisao kako su se visoki zvaničnici administracije oslanjali na kompaniju da cenzurišu određene objave o kovidu-19.

    – Vjerujem da je pritisak vlade bio pogrešan i žalim što nismo bili otvorenije o tome. Vjerujem da ne bi trebalo da kompromitujemo naše standarde sadržaja zbog pritiska bilo koje administracije u bilo kom pravcu – naveo je Zakerberg i dodao da sljedeći put na to neće pristati.

    On je takođe rekao da mu je žao što je Meta cenzurisala sadržaj u vezi sa izvještavanjem Njujork posta o sinu predsjednika SAD, Hanteru Bajdenu, uoči izbora 2020. godine. Republikanci predvođeni predstavnikom Ohaja DŽimom DŽordanom, pozdravili su Zakerbergovo pismo, nazvavši ga “velikom pobjedom za slobodu govora”.

    DŽordan je tvrdio da je Bajdenova administracija neopravdano vršila pritisak na platforme društvenih medija da uklone sadržaj o temama od korona virusa do Hantera Bajdena.

  • Lavrov: Zapad ne želi da izbjegne eskalaciju sa Rusijom

    Lavrov: Zapad ne želi da izbjegne eskalaciju sa Rusijom

    Zapad ne želi da izbjegne eskalaciju sa Rusijom, već suprotno – traži đavola i igra se vatrom, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

    Kako je rekao tokom konferencije za štampu nakon pregovora sa jermenskim kolegom Šajom Mohsenom Zindanijem, ukrajinski zahtjevi upućeni Zapadu koji se odnose na dozvolu korišćenja raketa “storm šedou” za napade na Moskvu i Sankt Peterburg predstavljaju ucjenu.

    – To je ucjena i pokušaj da se stvori utisak da Zapad želi da izbjegne pretjeranu eskalaciju, ali je zapravo riječ o laži. Zapad ne želi da izbjegne eskalaciju već, kako se kaže u narodu, traži đavola – istakao je Lavrov.

    Prema njegovim riječima, zapadne zemlje se igraju vatrom kada razgovaraju o mogućnosti da se Ukrajini da zeleno svjetlo da koristi rakete dugog dometa za gađanje ruske teritorije.

    – Odavno slušamo spekulacije u pogledu dozvole korišćenja ne samo “storm šedou”, već i američkih dalekometnih raketa. Uzgred, u Vašingtonu je anonimni izvor rekao da se na tome radi, da se molba Ukrajini generalno pozitivno razmatra. Sada još jednom potvrđujemo da je igra s vatrom (a igraju se kao mala djeca sa šibicama) – veoma opasna za odrasle kojima je povjereno nuklearno oružje u određenoj zapadnoj zemlji – poručio je Lavrov.

    Pored toga, on je napomenuo da se Rusija neće “upecati” na samit sa Ukrajinom u nekoj od zemalja Globalnog juga ako on bude slijedio istu logiku kao i prvi “mirovni samit”.

    Kako je rekao, riječ je o igri.

    – Žele da nas dovedu u situaciju da padnemo na nešto što Zelenskom odgovara – dodao je Lavrov.

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin upozorio je ranije da bi Moskva mogla recipročno da odgovori na isporuke oružja dugog dometa Ukrajini. Prebacivanje visokopreciznog dalekometnog naoružanja u Kijev je put ka veoma ozbiljnim problemima, naglasio je ruski lider.

  • Dačić: Konaković stalno napada Srbiju, a ne pominje Orića i mudžahedine

    Dačić: Konaković stalno napada Srbiju, a ne pominje Orića i mudžahedine

    Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić ocijenio je da onima koji napadaju Srbiju zbog Severine Vučković i njenog zadržavanja na granici nije do hrvatske pjevačice, već do stalne potrebe da napadaju Srbiju, kao što to čini ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković.

    – Konaković u svemu ima potrebu da napadne Srbiju, samo nikad ne spomenu ni mudžahedine kojima su dali državljanstvo, ni Nasera Orića, ni bilo koji zločin protiv Srba – rekao je Dačić.

    On je poručio, kako je naveo, svom političkom ološu iz regiona koji se digao da od komarca pravi magarca da je Srbija jedina slobodna zemlja u regionu i da u Srbiji niko nije uhapšen što sluša “nepodobnu muziku” ili zbog svojih političkih ili nacionalnih stavova.

    – A što ne daju predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću da posjeti Јasenovac? Zašto ne daju ministrima? Zašto svakog ko ima veze sa državom Srbijom drže satima na granici? – upitao je Dačić.

    On je istakao da će određeni propusti u postupanju, ako ih je bilo, biti ispravljeni.

    – Ali vi sebe nikada nećete ispraviti, jer vas održava mržnja prema Srbiji i svemu što je srpsko, kao i prema predsjedniku Vučiću. I na kraju, dovoljno je reći samo jedno – ako vam je Srbija toliko loša, što hrlite u Srbiju, od koncerata do sportskih manifestacija – zaključio je Dačić.

    Nakon što je Severinu na granici zaustavila srpska policija, te joj je poslije provjera dopušteno da uđe u Srbiju ona je to odbila, a Konaković je potom na mreži Iks napisao kako Srbija javnim ličnostima iz BiH i Hrvatske ograničava kretanje “samo zato što govore istinu o Srebrenici”.

  • Višković: Novi sistem plata mora biti dogovor sindikata, poslodavaca i Vlade

    Višković: Novi sistem plata mora biti dogovor sindikata, poslodavaca i Vlade

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je danas da je novi sistem obračuna plata, koji je danas u Banjaluci predstavio Savez sindikata Republike Srpske, dobar polazni dokument oko kojeg treba da počnu pregovori sindikata, poslodavaca i Vlade.

    “Vlada je spremna u svakom momentu da o ovom dokumentu razgovara. Da li je ovo najbolje rješenje? Nisam siguran. Možda ćemo doći do rješenja koje danas niko nije pomenuo, ali do njega možemo doći samo dogovorom”, rekao je Višković novinarima u pauzi konferencije “Novi sistem plata u Republici Srpskoj”.

    Višković je istakao da nažalost kolektivno pregovaranje u Republici Srpskoj nije na snazi od 2016. godine, te da krivac za to nije Vlada.

    “Još prije godinu dana sam tražio od resornog ministra da se krene u pitanje kolektivnih ugovora koji bi tretirali isključivo plate, kako bi omogućili kontrolnim organima da kontrolišu neki privredni subjekat. Nikad nisam prihvatio činjenicu da u jednom privrednom subjektu svi zaposleni imaju najnižu platu, ali po današnjim zakonskim rješenjima to je izgleda moguće i to nije prekršaj. Smatram da to nije normalno”, istakao je Višković.

    Višković je poručio da će, ukoliko ne bude bilo dogovora između sindikata i poslodavaca, Vlada biti primorana da izmijeni zakon.

    “Na kraju krajeva i najnižu platu uvijek mora da donese Vlada iako bi i to trebalo da bude predmet pregovora. Očito mnogi sastanci Еkonomsko-socijalnog savjeta kako počnu tako i završe, ne usvoji se čak ni dnevni red, nego se u startu krene sa svađama i ne dođe se ni do čega”, rekao je Višković.

    Premijer Srpske je ponovio da je Vlada spremna da prihvati ono što dogovore sindikat i poslodavci.

    “Ali, ukoliko tog dogovora ne bude, Vlada će na kraju vjerovatno morati posegnuti za izmjenama zakona da oduzme to pravo i sindikatu i poslodavcima i da u Zakonu o radu propiše i neke platne grupe i koeficijente koji su trebali da budu predmet kolektivnog pregovaranja. Očito za ovih desetak godina od toga nema ništa i moramo da pribjegnemo nekoj drugoj varijanti”, naveo je Višković.

    Govoreći o sivoj zoni u Republici Srpskoj, Višković je naglasio da stvari nisu iste danas i 2018. godine.

    “Ne kažem da taj problem nemamo i danas, ali je on sve manji. U decembru 2018. godine rekao sam da je osnovni cilj Vlade, na čije sam čelo tada imenovan, da povede računa o konkurentnosti i produktivnosti naše privrede sa ciljem povećanja plata. U tome sam uspio. Prosječna neto plata u Srpskoj tad je bila 857 KM, sad je 1.416 KM”, podsjetio je Višković.

    On je dodao da je broj zaposlenih tad bio 266.000, a danas je 290.000, na Zavodu za zapošljavanje tad je bilo 105.000, a danas 56.000, dok su poreske stope u Srpskoj najmanje u BiH i u regionu.

    “S druge strane, kada pozovete da se anonimno prijavi poslodavac koji daje platu u kovertama, niko neće da se odazove. Novu fiskalizaciju radimo upravo zbog smanjivanja sive zone. Sve su to stvari koje ova Vlada radi u kontinuitetu”, napomenuo je Višković.

    Prema njegovim riječima, bila je misaona činjenica da prosječna plata u Republici Srpskoj bude veća nego u drugom entitetu, što je ostvareno posljednje tri godine.

    U isto vrijeme, dodao je Višković, cijena električne energije je manja.

    “Imamo daleko veće pritiske nego u drugom entitetu, ali odolijevamo. Nije nam lako, ali radimo u okolnostima u kojima živimo. Sve redovno servisiramo, sve svoje obaveze izmirujemo”, rekao je Višković.

    Savez sindikata, povodom 32 godine rada, organizuje konferenciju “Novi sistem plata u Republici Srpskoj”.

    Konferencija se održava uz podršku Međunarodne organizacije rada.

  • Radnici u ove dvije djelatnosti ubjedljivo najbrojni, a plate im daleko ispod prosjeka

    Radnici u ove dvije djelatnosti ubjedljivo najbrojni, a plate im daleko ispod prosjeka

    Prosječna plata u Srpskoj je 1.416 KM, a ispod ovog iznosa, u prosjeku, zarađuju zaposleni u čak 12 djelatnosti.

    Tačnije, od ukupno skoro 290.000 zaposlenih u Srpskoj, bezmalo 204.000 radi u sektorima u kojima je prosječna plata ispod pomenutog iznosa.

    Zvanična statistika pokazuje da ih je najviše zaposleno u prerađivačkoj industriji – 57.325 i trgovini, 51.682 njih. U prvoj djelatnosti prosječna plata je 1.224, a u drugoj 1.237 KM. Pod pretpostavkom da imaju ovolike zarade, zaposleni u ovim sektorima svojim primanjima tek za nešto malo prebacuju trošak hrane za četvoročlanu porodicu, koji je za jul iznosio 1.178 KM.

    Oni su u još dobroj poziciji, s obzirom na činjenicu da je u četiri djelatnosti, u kojima je zaposleno 41.000 ljudi, prosječna plata ispod ovog iznosa. Riječ je o zaposlenima u građevinarstvu, ugostiteljstvu, te djelatnosti saobraćaja i poslovanja.

    Zato ne čudi što, iz godine u godinu, raste interesovanje mnogih da odu iz Srpske, pa da, ako već teško rade, bar i zarade.

    Kako kažu u Sindikatu trgovine, realna plata trgovca kreće se od 950 do 1.000 KM.

    – Šefovi odjela imaju oko 1.200, a poslovođa u objektu 1.400-1.500 KM. Činjenica je da u marketima nema dovoljno trgovaca, ali ne zato što ljudi neće da rade, nego zato što je teško ispoštovati uslove i tempo koji su im nametnuti. Naime, ono što bi trebalo da radi njih 10, radi pet, pa čak i manje. Ljudi se slomiše od posla, za male pare – objašnjavaju za Srpskainfo u ovom sindikatu.

    Najveće prosječne plate su u finanijskoj i djelatnosti osiguranja – 1.909, djelatnosti informacija i komunikacija – 1.780, te djelatnosti vađenja ruda i kamena – 1.776 KM.

     

  • Tužilaštvo se žalilo, traže da Vladimir Stanimirović bude pritvoren

    Tužilaštvo se žalilo, traže da Vladimir Stanimirović bude pritvoren

    Tužilaštvo BiH uputilo je žalbu na rješenje Sudu BiH kojim nije određen pritvor Vladimiru Stanimiroviću (38), direktoru Centralne harmonizacijske jedinice Ministarstva finansija i trezora BiH, a koji je osumnjičen da je prijetio ministru bezbjednosti Nenadu Nešiću i poslaniku u Parlamentarnoj skupštini BiH Sanji Vulić.

    Kako je potvrđeno “Nezavisnim novinama” u žalbi na odluku Suda BiH traži se da sud u potpunosti razmotri sve činjenice i donese odluku o određivanju pritvora prema osumnjičenom.

    “Osumnjičenom se stavlja na teret da je 25. juna u 21.45 ubacio u poštansko sanduče u Doboju i poslao tri pisma adresirana na klub ‘crvene sekte – SNSD’ sa prijetećim sadržajem ‘Četnikušo, bliži ti se kraj, neće te spasiti ni ti četnici što za tobom hodaju…'”, navela je ranije tužiteljka precizirajući da je to upućeno Vulićevoj, dok je Nešiću, kako je dodala, poslato pismo u kom se navodi da će Nešiću i Vulićevoj “uskoro dosuditi Alah”, da ih džabe prate gorile i da niko od noža nije pobjegao.

    Treće pismo je, dodala je tužiteljka, adresirano Enesu Kariću, direktoru Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH, a napisano je: “Brate po Alahu, molim te oduzmi pratnju onoj četnikuši Vulićki, i sam si svjestan da je sevap četničko g… ubiti, pomagaj, makni one tvoje gorile, smetaju nam. Tvoj brat po Alahu”.

    Sud BiH je juče saopštio da je odlučio da ne pritvori Stanimirovića, ali će morati pripaziti s kim se sastaje.

    “Odlučujući o prijedlogu Tužilaštva BiH za određivanje pritvora, Sud BiH je donio rješenje kojim je odbijen prijedlog Tužilaštva BiH te je osumnjičenom Stanimiroviću određena mjera zabrane sastajanja s određenim licima”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz Suda BiH.

  • Vulin: Ja sam pravio spiskove

    Vulin: Ja sam pravio spiskove

    Potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin poručio je da je spiskove osoba za koje je važila mjera obaveznog zadržavanja i pojačane kontrole prilikom ulaska u Srbiju pravio kao ministar policije i direktor Bezbjednosno-informativne agencije (BIA) po savjesti i zakonu, ističući da žali što im se nije više posvetio.

    Povodom, kako je naveo, hajke koja se povela protiv predsjednika Srbije Aleksandra Vučića zato što je hrvatska pjevačica Severina Vučković zadržana na srpskoj granici, Vulin je rekao da se sav ološ koji misli da Srbi nemaju ni državu, ni samopoštovanje mogao uvjeriti u suprotno kada im je na srpskim granicama rečeno da nisu dobrodošli.

    “Nekima je to rečeno zato što su pevali o Orićevim klanjima Srba na Božić, nekima zato što su prebijali našu decu na koncertima, a na mrežama psovali srpsku majku, pevali da im ne može niko ništa jer su ‘jači od Srbije'”, naveo je Vulin u saopštenju iz njegovog kabineta.

    On je dodao da nekima nije bilo dozvoljeno da uđu u Srbiju zato što su “halakali dok su pokazivali simbole velike Albanije, slavili Antu Gotovinu”.

    “Na spiskovima koje sam lično sastavljao kao ministar policije i direktor BIA i uz naredbu predavao nadležnim organima bilo je stranih državljana koji su u Srbiju dolazili da učestvuju u nasilnim protestima, ali i narko-bosova od kojih i sada strepe od Sarajeva do Prištine i Skoplja, a u Srbiji smo im oduzimali vozila i vraćali ih peške preko granice”, naveo je Vulin, prenosi Srna.

    Prema njegovim riječima, ne treba zaboraviti da je na spisak, uz mjeru obaveznog zadržavanja i pojačane kontrole, stavio i poslanike iz Skupštine Crne Gore koji su glasali da je Srbija genocidna.

    “Na spiskove sam lično stavio kao ministar policije i direktor BIA i Srbe koji nose cveće na grob šiptarskim ubicama, a i brojnim ustašama koji u Vukovaru pevaju ‘Juri i Bobanu’, a onda bi da dođu u Bač i još jednom nam pljuju u lice”, objasnio je Vulin.

    Prema njegovim riječima, svi do jednog su cvilili i tražili da im se zabrana skine i svi do jednog su govorili da ima gorih od njih, da nisu mislili to što su pjevali i pričali i svi do jednog su kukali da im zabrana uzima novac ili ih ometa u upravljanju imovinom koju posjeduju u Srbiji.

    “Neki su molili lično, neki preko menadžera, a neki i preko premijera svojih država. Spiskove sam pravio ja, kao ministar policije i direktor BIA, po zakonu i po savesti i žalim što im se nisam više posvetio, jer vidim koliko ološa je nepravedno zaboravljeno. Aleksandar Vučić o tome nije bio pitan, niti je trebalo da bude”, poručio je Vulin.

  • Zelenski moli

    Zelenski moli

    Najnoviji smrtonosni baraž upućen iz Rusije, drugi uzastopni masovni napad na Ukrajinu, dokazuje zašto je Ukrajini potrebna mnogo veća pomoć zapadnih saveznika, tvrdi predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski.

    Kako javlja dopsinik BBC-ja, Zelenski želi više pomoći na dva načina. Prvo, britanski, američki i drugi partneri moraju hitno da daju dozvolu Ukrajini da koristi oružje dugog dometa zapadne proizvodnje da pogodi skladišta municije, avione i aerodrome dublje u Rusiji.

    To bi smanjilo sposobnost Moskve da zasipa nebo Kijeva, Zaporožja, Krivog Roga i drugih gradova koji su bili gađani u poslednjih 48 sati, tvrdi Zelenski, a prenosi dopsinik BBC-ja.

    Ali ako se masovni vazdušni napadi nastave, predsednik Zelenski kaže da mora postojati koordinisaniji i usklađeniji napor da se zaustavi ruska raketa i dronovi koji ubijaju civile i onemogućavaju ukrajinsku energetsku infrastrukturu.

    U tekstu se navodi u da je Zelenski na neki način ukazao kako je Izraelu pružena ogromna pomoć u obaranju ogromnog baraža raketa koje su bile poslate iz Irana i njegovih zastupnika u aprilu.

    Tim Zelenskog, iako naglašava svoju zahvalnost za stalnu podršku Zapada, često ukazuje i na geopolitičke paralele ili vojna poređenja za koja tvrde da pokazuju zašto bi Ukrajini trebalo bolje da pomognu.

    Međutim, ti zaveznici, kao ocenjuje BBC, nastavljaju da kalkulišu s nivoom vojne podrške koju daju Ukrajini, držeći u fokusu prevashodnu zabrinutost koju su imali od početka invazije, ne izazivajući potencijalno katastrofalan širi rat sa Rusijom.

  • Ostajemo bez ljekara, tehničara, medicinskih sestara

    Ostajemo bez ljekara, tehničara, medicinskih sestara

    Nedostatak ljekara, medicinskih sestara i tehničara već nekoliko godina je gorući problem u Republici Srpskoj.

    Naime, kako kažu naši sagovornici, razlog tome što veliki broj medicinskih radnika odlazi u inostranstvo gdje su bolji uslovi rada, dok jedan dio ljekara ide na specijalizacije, ali i u zasluženu penziju.

    Nebojša Šešlija, direktor Bolnice “Srbija” Istočno Sarajevo, kazao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da oni imaju najozbiljniju situaciju na cijelom području Republike Srpske po pitanju odlaska radnika…

    “Mi smo naslonjeni na najveći grad u BiH, gdje je sigurno najveći kanton i oni su spremni da daju svim zdravstvenim radnicima puno bolje uslove nego što je slučaj kod nas”, kazao je Šešlija i dodao da ljekari ne moraju čak ni da napuste državu da bi našli bolje zaposlenje.

    “U toku ove godine dva doktora i oko 20 medicinskih tehničara su otišli iz naše ustanove, ali imamo najavu da će nas u narednom periodu napustiti još dva-tri tehničara”, kazao je Šešlija i istakao da je gorući problem što su to obučeni tehničari, koji rade dugi niz godina i koje je teško nadomjestiti.

    “Ono što nam pravi problem je i to što na evidenciji Zavoda za zapošljavanje nema medicinskog kadra”, kazao je Šešlija i istakao da manjak kadra pokušavaju da nadomjeste prekvalifikacijom.

    “Nekog ko je završio za fizioterapeuta prekvalifikujemo u opšti smjer samo da bismo imali radnika”, kazao je Šešlija.

    Kako je rekao, budući da je manjak ljekara postoje i liste čekanja na određenim odjeljenjima kao što je kardiologija.

    “U saradnji sa Ministarstvom smo u pregovorima sa UKC Srpske da se nađe najbolje rješenje za ovaj problem”, kazao je Šešlija.

    Iz Doma zdravlja Banjaluka kazali su da već dugo alarmiraju nadležne institucije o problemu nedostatka doktora kako u Službi hitne medicinske pomoći, tako i u Službi porodične medicine.

    “U prilog tome govore i podaci da smo u više navrata od Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske tražili da nam dostave podatke o broju mladih doktora medicine koji su trenutno nezaposleni te smo dobili odgovor da takvog stručnog kadra nema na birou”, kazali su iz Doma zdravlja Banjaluka.

    Ističu da su takve dopise slali više puta, posebno jer od 1. septembra određeni broj doktora kojima je odobrena specijalizacija odlazi na specijalizaciju, što će dodatno smanjiti broj doktora u procesu rada i opteretiti dodatno Službu hitne pomoći i porodične medicine.

    “Zabrinjava i podatak da je naša ustanova dva puta u toku tekuće godine raspisivala konkurse za zaposlenje sedam doktora u Službi porodične medicine te da su se na iste prijavila samo dva doktora, od kojih je jedan u međuvremenu odustao”, kažu u DZ Banjaluka.

    Ističu da je ove godine Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske odobrilo 10 specijalizacija iz porodične medicine i pet iz urgentne medicine.

    “Na ove konkurse za specijalizaciju iz porodične medicine bilo je zainteresovano troje, dok su se za urgentnu medicinu prijavila samo dva doktora. Ovaj podatak nam pokazuje da ćemo u narednom periodu, zbog nedostatka i manje zainteresovanosti mladih doktora za ove grane medicine, imati veliki problem u popunjavanju timova porodične i urgentne medicine”, ističu iz banjalučkog Doma zdravlja.

    Mirko Šerbedžija, predsjednik Sindikata medicinskih sestara i tehničara Republike Srpske, ističe u razgovoru za “Nezavisne novine” da dosta njihovih kolega odlazi u zemlje zapadne Evrope, u druge profesije, ali dosta njih odlazi u penziju.

    “Imamo mlade kolege koje dolaze da rade da steknu malo iskustva i čim se stvori prilika oni bježe glavom bez obzira, tako da ćemo imati nesagledive posljedice po zdravstveni sistem”, kazao je Šerbedžija i dodao da sadašnji kvalitet, ali i profesionalnost radnika neće moći nadoknaditi te, kako kaže, biće opšte rasulo u zdravstvu.

    “Svi naši vapaji da se povećaju plate radnicima, da se uredi struka kroz zakonska rješenja prolaze totalno nezapaženo”, ističe Šerbedžija i dodaje da se stvara slika da se situacija u ovoj oblasti nikad neće popraviti.

    “Kolege jednostavno moraju da pobjegnu na bolja mjesta, gdje su im i plate bolje, a posljedica toga biće da nas neće imati ko liječiti”, kazao je Šerbedžija i dodao da dosta njihovih kolega iz Hercegovine čak idu da rade sezonu na Hrvatsko primorje, jer im je bolje plaćeno.

    Vlado Đajić, generalni direktor Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) Srpske, ističe da ova ustanova nema problem sa manjkom kadra.

    “Mi nemamo problem sa nedostatkom ni doktora, ali ni medicinskih sestra i tehničara. Imamo sve po sistematizaciji popunjeno”, kazao je Đajić te istakao da je razlog tome upravo to što su, kako kaže, dobra ustanova, te da imaju dobre uslove rada.

    “Ljekari rade na najboljoj opremi, plate su redovne, imamo mogućnost odlaska na razne edukacije pa stoga i ne čudi zbog čega svi žele da rade kod nas”, zaključio je Đajić.

  • Zlatna poluga košta milion dolara, rezerve BiH minimalne

    Zlatna poluga košta milion dolara, rezerve BiH minimalne

    Cijene zlata na svjetskom tržištu prethodnih dana dostižu istorijske maksimume, pa tako cijena zlatne poluge prvi put iznosi milion dolara.

    Prema riječima naših sagovornika, i pored ovako visoke cijene, i dalje ima smisla kupovati zlato i povećavati njegove rezerve, jer će cijena dugoročno nastaviti da raste, a stabilnost i realna vrijednost zlata neće nikada nestati.

    Igor Gavran, ekonomista, za “Nezavisne novine” ističe da dugoročno, cijena zlata uvijek konstantno raste i pored povremenih oscilacija.

    “A u periodu kriza, poput aktuelnih u svijetu, dodatno podstiču ovaj rast i čine zlato poželjnim izvorom stabilne vrijednosti širom svijeta. Također, slabljenje uobičajenih rezervnih valuta poput dolara i eura, odnosno nestabilnost ovih ekonomija, dalje doprinose percepciji zlata kao univerzalne vrijednosti kojom se mogu smanjiti valutni rizici”, ističe Gavran.

    Kako je rekao, većina centralnih banaka u svijetu već godinama povećava rezerve zlata te, kako kaže, to rade i u našem susjedstvu Srbija, u EU  Mađarska, u svijetu Rusija i Kina, ali i brojne druge ekonomije.

    “Nažalost, ne samo da su rezerve zlata BiH minimalne i skoro beznačajne, nego je prethodna Uprava Centralne banke BiH čak i prodala znatne rezerve, što je bio ekonomski diletantski i izrazito štetan potez”, ističe Gavran.

    Dodaje da su prodaju izvršili po cijeni daleko nižoj od aktuelne i time, kako kaže  Gavran, nanijeli dvostruku štetu BiH.

    “Direktni gubitak razlike vrijednosti koju bi to zlato imalo danas i indirektni gubitak značajnog faktora garancije stabilnosti naše valute. Čak i danas, kada je cijena zlata visoka, ima smisla kupovati zlato i povećavati njegove rezerve, jer će cijena dugoročno nastaviti da raste, a stabilnost i realna vrijednost zlata neće nikada nestati”, pojasnio je Gavran i istakao da je  veoma  opasno sve rezerve držati u jednoj valuti ili samo valutama jedne ekonomske sfere – zapadne.

    “Jer izlažemo rizicima vlastitu valutu prema kretanjima te ili tih ekonomija”, zaključio je Gavran.

    I ekonomistkinja Radmila Grbić kazala je za “Nezavisne novine” da su cijene zlata dostigle rekordne vrijednosti.

    “Porast cijene zlata na svjetskom nivou je u najvećoj mjeri uzrokovan padom kamatnih stopa u Americi, što je dovelo do veće potražnje za zlatom, jer u slučaju pada kamatnih stopa zlato kao oblik ulaganja postaje atraktivniji u odnosu na prihode od kamata koje nose obveznice”, rekla je Grbićeva.

    Dodala je da  rastu cijene zlata doprinose i centralne banke kroz povećanu potražnju, kao i povećanu potražnju kineskih investitora, koji ulaganjem u zlato traže zaštitu od moguće ekonomske nestabilnosti.

    “Generalno gledano, ekonomska kriza bi dugoročno trebalo da dovede do povećanja obima trgovine zlatom. S obzirom na to da su najznačajniji faktori kretanja cijena zlata ratni događaji, geopolitička nestabilnost, makroekonomski pokazatelji i očekivanja kretanja u privredi, možemo očekivati dalji rast cijena u narednom periodu”, rekla je Grbićeva.

    Iz Centralne banke BiH kazali su da je monetarno zlato trenutno u portfoliju deviznih rezervi Centralne banke Bosne i Hercegovine (CB BiH) zastupljeno sa učešćem od oko jedan odsto.

    “Monetarno zlato, koje je sastavni dio deviznih rezervi, CB BiH drži na računu u banci u Švajcarskoj kreditnog rejtinga AAA (Fitch), a fizički je locirano u trezoru Bank of England”, pojasnili su iz CB BiH.

    Dodaju da CB BiH ne komentariše niti javno objavljuje svoje namjere o investiranju deviznih rezervi u bilo koje instrumente, te tako ni u zlato.

    “CB BiH pažljivo prati kretanja na finansijskim tržištima te će se sve buduće odluke kao i do sada donositi na bazi zakonom propisanih ograničenja, kao i svih drugih relevantnih faktora. Za Centralnu banku, koja funkcioniše po aranžmanu valutnog odbora, stabilnost vrijednosti imovine koja je pokriće domaćoj valuti je veoma značajna. Sa druge strane, zlato je imovina koja je podložna značajnim tržišnim oscilacijama i stoga je veoma važno da se prilikom upravljanja deviznim rezervama vodi računa o tržišnim rizicima”, kazali su u CB BiH.

    Podsjetimo, cijena unce zlata (31,1 gram) u petak je dostigla više od 2.500 dolara, došavši do rekordne visine.

    Prosječna zlatna poluga teška je 400 unci – što dostiže milion dolara. Cijene zlata su porasle za više od 20 odsto u ovoj godini.

    Naime, kako su ranije pisale “Nezavisne novine”, ukupan uvoz zlata u Bosnu i Hercegovinu prošle godine iznosio je 941.915 KM, dok je godinu dana ranije, 2022. godine, u BiH uvezeno zlata u vrijednosti od tri miliona maraka.

    Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, najviše zlata uvezeno je iz Slovačke, zatim Turske te Njemačke i Austrije.