VRBAS Media

Autor: INFO

  • Čović: Moguće očuvati partnerstvo u vlasti na nivou BiH

    Čović: Moguće očuvati partnerstvo u vlasti na nivou BiH

    Lider HDZ-a Dragan Čović rekao je danas da je moguće očuvati partnerstvo u vlasti na nivou BiH.

    Teško, ali se može. Јuče smo odradili jedan korak ka putu koji može dati odgovor i na to pitanje. Složeno, jako složeno. Kada ste pravili partnerstvo pravili ste ga na jednoj novoj većini. Igra na kartu da “trebamo nešto promijeniti” mora biti jasno definisana i predočena medijima. Ne treba nam nikakvo “tumbanje” vlasti ako ćemo predano raditi – rekao je Čović nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a u Mostaru.

    On je rekao da su uslovi HDZ-a zaštita hrvatskog naroda, stabilnost i mir u BiH i evropski put.

    – Svaki partner koji je spreman to ispoštovati je dobrodošao – rekao je Čović.

    On je rekao da se “boji da će biti novih zahtjeva za smjenama”.

    – Bojim se da ćemo u narednih sedam dana imati zahtjeve za nekih sedam, osam smjena. Јuče je bilo sličnih zahtjeva, zamolio sam kolege da to ostave za drugi put jer su hitne sjednice, hitne s razlogom – istakao je Čović.

    On kaže da smjene nisu problem, ali da se mora dobro razmotriti šta se dobija nečijom smjenom i kakva je korist za građane.

    – Najlakše je nekoga smijeniti, ali moramo vidjeti šta ćemo dobiti. Ovi procesi kako su krenuli mogli su samo zamrznuti funkcionisanje vlasti momentalno. Neka mi kaže neko ko od toga ima najviše koristi – istakao je Čović, prenosi N1.

  • Kovačević: Helez da upozna javnost o statusu vojnika koji je odbio da se rukuje sa ženom

    Kovačević: Helez da upozna javnost o statusu vojnika koji je odbio da se rukuje sa ženom

    Delegat Kluba srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević pozvao je Ministarstvo odbrane u Savjetu ministara da upozna javnost o statusu Benjamina Fukelje, pripadnika Oružanih snaga BiH koji je odbio da se rukuje sa ministrom odbrane Austrije Klaudijom Taner zbog vjerskih razloga.

    Kovačević je u delegatskom pitanju, koje će se naći na Posebnoj zajedničkoj sjednici oba doma Parlamentarne skupštine BiH, a koje je uputio Ministarstvu odbrane, odnosno ministru Zukanu Helezu, naveo da takav skandal ne smije biti prećutan i “gurnut pod tepih”.

    – Reakcija javnosti je bila takva da se očekivalo sankcionisanje takvog ponašanja i udaljavanje Fukelje iz bilo kakve saradnje sa Oružanim snagama BiH – naveo je Kovačević.

    On je upozorio da javnost nije informisana o daljem razvoju tog slučaja, te da su se pojavile informacije da je Fukelja u tajnosti zaključio ugovor sa Ministarstvom odbrane u Savjetu ministara.

    U vrijeme kada je odbio da se rukuje sa Tanerovom, Fukelja je bio polaznik Terezijanske vojne škole Austrije, a na školovanje ga je uputilo Ministarstvo odbrane u Savjetu ministara BiH u septembru prošle godine.

    Bošnjački oficir Fukelja odbio je da se rukuje sa Tanerovom zato što je žena na Terezijanskoj vojnoj akademiji u Austriji 1. oktobra, tokom svečanosti prijema novih oficira u austrijske oružane snage.

  • Goganović: Uplašen zbog krivične prijave, Helez vojne dronove preimenovao u civilne

    Goganović: Uplašen zbog krivične prijave, Helez vojne dronove preimenovao u civilne

    Ministar odbrane u Savjetu ministara Zukan Helez, iz straha od krivične prijave za prikrivanje informacija o nelegalnoj proizvodnji i prometu naoružanja i vojne opreme, ekspresno je objasnio da su u pitanju civilni, a ne vojni dronovi, kako je mjesecima pričao, izjavio je zamjenik ministra Aleksandar Goganović.

    – Čovjek je sklon obmanjivanju javnosti i njegov mandat u Ministarstvu odbrane je najveća nagrada za one koji žele da se ovaj sistem razvali i raspadne sam od sebe – rekao je Goganović Srni.

    On je napomenuo da je Helez zaboravio da kaže da softveri i hardveri za dronove vjerovatno dolaze iz Kine ili Turske, pa u BiH ostaje da se eventualno zavari metalna konstrukcija, što on naziva “bh dron”, kako je to svojevremeno izjavio.

    Goganović nije želio da komentariše Helezove optužbe na njegov račun izrečene u federalnim mediima, ali je podsjetio da je Helez pravosnažno osuđen zbog davanja lažnog iskaza.

    – O tome postoje javno dostupni podaci i to dovoljno govori koliko njegova riječ ima težinu i koliko poštuje institucije BiH – naglasio je Goganović.

    Goganović je naglasio da će sistem odbrane čuvati i od samog ministra.

    Helez je rekao da “on naoružava Oružane snage BiH za odbranu domovine”, da BiH ima više od sto kompanija koje se bave proizvodnjom i prometom naoružanja, da sva imaju odobrenja i da će to u skorije vrijeme biti “masovna proizvodnja”.

    – To je privatna kompanija. Ministarstva ne treba da daju saglasnost ako je civilni dron. Oni se proizvedu kao civilni – rekao je Helez i dodao da se u BiH proizvode granate i upaljači, a montira se u državi u kojoj se izvozi.

  • Dodik: Mirni protesti pravo svakog društva, ali se neslaganja rješavaju kroz dijalog i poštovanje

    Dodik: Mirni protesti pravo svakog društva, ali se neslaganja rješavaju kroz dijalog i poštovanje

    Mirni protesti su pravo svakog društva, ali je od suštinskog značaja da se neslaganja rješavaju kroz dijalog i poštovanje demokratskih institucija – naveo je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    On je istakao da nasilje i podrivanje vladavine prava nikada ne mogu biti rješenje.

     

    – Srpski narod mora biti svjestan lekcija iz svoje istorije – najveće tragedije zadesile su nas kada nismo razgovarali jedni sa drugima. Duboko vjerujem da je krajnji trenutak da Srbi sa Srbima traže zajednička rješenja, da započnu razgovori, ma koliko pitanja bila teška – naglasio je Dodik.

    Istakao je da bi svako odlaganje bilo štetno za sve.

    – Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je kredibilan partner i otvoren za dijalog. Samo razgovorom, slogom i međusobnim poštovanjem možemo izgraditi budućnost stabilnosti i napretka za sve – poručio je Dodik.

  • Saopšteno kada Tramp uvodi carine Kanadi i Meksiku

    Saopšteno kada Tramp uvodi carine Kanadi i Meksiku

    ​SAD će uvesti carine od 25 odsto na uvoz iz Kanade i Meksika od 1. februara, rekao je američki predsjednik Donald Tramp. On je istakao da pitanje oporezivanja uvoza nafte iz susjednih država tek treba da bude riješeno.

    Tramp je ranije obećao da će uvesti sveobuhvatne carine za Kanadu, Meksiko i Kinu odmah po preuzimanju dužnosti. Predsjednik je naveo ilegalnu imigraciju, trgovinu drogom i rastući trgovinski deficit kao ključne razloge za taj potez.

    U razgovoru sa novinarima u Ovalnom kabinetu u četvrtak Tramp je potvrdio svoje namjere, odredivši subotu kao rok za uvođenje carina na uvoz iz komšiluka i ističući da visina carina “može, ali ne mora da raste s vremenom”.

    “Postaviću carinu od 25 odsto Kanadi i 25 odsto Meksiku” rekao je on, dodajući da SAD imaju znatan trgovinski deficit sa tim zemljama.

    Dodao je da će uvođenje carina na uvoz nafte iz pograničnih zemalja dijelom zavisiti od cijena i od toga da li se dvije zemlje “ponašaju kako treba prema nama”.

    Ranije ove nedjelje, kanadska ministarka spoljnih poslova Melani Džoli rekla je da je “oprezno optimistična” da bi diplomatski napori da se odbiju nameti i dalje mogli da daju rezultate, ali je dodala da je Otava spremna da uzvrati ako Bijela kuća uvede carine. “Bloomberg” je ranije ovog mjeseca izvjestio da je Kanada sastavila spisak američke robe vrijedne 105 milijardi dolara koja bi mogla da bude ocarinjena ako Trampova administracija povuče najavljeni potez.

    U novembru je meksički ministar ekonomije Marselo Ebrard upozorio da će nove carine značajno uticati na američke proizvođače automobila koji posluju u zemlji.

    “Ovo će pogoditi kompanije kao što su Dženeral motors i Ford motor, koji proizvode 88 odsto pikapa prodatih u SAD” rekao je on komentarišući najavljene carine.

    Tokom posljednje konferencije Tramp je primjetio da njegova administracija takođe razmatra nove carine na kinesku robu, navodeći navodnu ulogu zemlje u proizvodnji fentanila, smrtonosnog sintetičkog opioida, prenosi “24Sedam”.

  • Vlast za izbore, opozicija protiv

    Vlast za izbore, opozicija protiv

    Pitanje da li će Srbija uskoro na vanredne parlamentarne izbore ili će biti formirana nova Vlada trebalo bi da bude razjašnjeno za oko nedjelju dana, nakon ostavke premijera Miloša Vučevića.

    Vlast ne isključuje mogućnost izlaska na birališta, dok se opozicija tome oštro protivi. Ukoliko bi do izbora došlo, vladajuće strukture mogle bi da ostvare korist, dok bi opozicija bila u nezavidnoj situaciji, naročito ako bi se predomislila i ipak učestvovala na izborima.

    Bojan Klačar, izvršni direktor Cesida, smatra da u ovom trenutku održavanje izbora ne bi doprinijelo smirivanju političkih tenzija, te da je zbog toga vjerovatnije da će biti formirana nova Vlada.

    Izbori iz ugla vlasti
    Ukoliko bi se organizovali izbori na kojima bi učestvovali svi politički akteri, Srpska napredna stranka (SNS) bi, prema Klačaru, zadržala prednost i imala mogućnost da ponovo formira Vladu.

    Međutim, ukoliko bi opozicija odlučila da ih bojkotuje, vlast bi se našla u delikatnoj situaciji. Iako bi formalno odnijela pobjedu, pitanje legitimiteta bi se postavilo kao ključan problem, s obzirom na to da predsjednik Aleksandar Vučić često ističe njegov značaj.

    Politikolog Aleksandar Ivković ističe da vlast u ovom trenutku nema mnogo koristi od izbora, jer joj je primarni cilj smanjenje tenzija u društvu i prestanak protesta.

    „U ovakvim okolnostima, izbori ne bi riješili ključne izazove sa kojima se vlast suočava, već bi mogli da prodube problem. Postavlja se i pitanje zašto bi se trošili resursi na izbore koji ne donose korist. Možda postoje unutrašnji razlozi unutar SNS-a, ali to je teško sagledati sa strane“, objašnjava Ivković.

    Ponovno aktuelizovanje teme izbora uslijedilo je nakon što je premijer Vučević podnio ostavku, samo dan nakon incidenta u Novom Sadu u kojem je teško povrijeđena studentkinja.

    Iste večeri, nakon vanredne sjednice Vlade, predsjednik Vučić je izjavio da postoje opcije i za formiranje nove Vlade i za održavanje izbora. On je rekao da već ima nekoliko kandidata za mandatara, ali da još uvijek nije donijeta konačna odluka. Takođe, naveo je da lider SPS-a Ivica Dačić nije za izbore, već preferira formiranje nove Vlade.

    Opozicija nije za izbore
    Većina opozicionih stranaka, uključujući Demokratsku stranku, Stranku slobode i pravde, Narodni pokret Srbije i Pokret Srce, jasno se izjasnila protiv održavanja izbora.

    Klačar naglašava da opozicija nema mnogo prostora za dobitak u ovoj situaciji.

    „Ukoliko bi prihvatila izbore, rizikovala bi da izgubi podršku dijela birača, posebno onih koji su angažovani u aktuelnim protestima. Time bi se mogla stvoriti percepcija da su opozicione stranke pristale na smirivanje protesta, što bi moglo da ih politički oslabi“, navodi Klačar.

    Ivković dodaje da, u slučaju bojkota izbora, opozicija ne bi dobila mnogo, osim što bi sačuvala podršku svog biračkog tijela koje trenutno ne favorizuje izlazak na izbore.

    „Ako bi studenti i dio opozicione javnosti podržali bojkot, a opozicija ipak odlučila da učestvuje, to bi moglo da označi njen politički kraj. S druge strane, ako bojkotuje i ostane van parlamenta, moraće da pronađe način da kroz vanparlamentarne aktivnosti održi biračko tijelo i eventualno pridobije nove glasače, što nije lak zadatak“, zaključuje Ivković.

    Pojedini analitičari smatraju da bi od trenutnih protesta više koristi mogli da imaju novi politički akteri, poput inicijative „Kreni-promeni“, ili neke tek formirane organizacije.

    Kako stoje političke snage?
    Vladimir Pejić, direktor agencije „Faktor plus“, kaže da SNS i dalje uživa najveću podršku u Srbiji, dok opozicija ne uspijeva da ostvari značajniji politički pomak.

    „Opozicija bi trebalo da zauzme aktivniju ulogu ne samo na protestima, već i u širem političkom kontekstu. Trenutno se nalaze u defanzivi, što im ne ide u prilog“, zaključuje Pejić.

  • Untitled post 127897

    Prosječna plata u BiH je u periodu od početka 2020. godine, pretpandemijskog doba, do decembra 2024. porasla za nešto manje za 50 procenata, dok je u isto vrijeme vrijednost potrošačke korpe skočila za gotovo 70 odsto.

    Iako su prosječna primanja u BiH u tom periodu porasla za 445 maraka, sa 961 na 1.406 maraka, odnosno 46 odsto, ona nisu uspjela da prate rast vrijednosti potrošačke korpe koja je u posljednjih pet godina sa 1.863 skočila na 3.114 marke, što predstavlja rast za 1.251 marku, odnosno 67 odsto.

    U prevodu životni troškovi skočili su za 1.250, dok je rast plata iznosio 960 maraka. Razlika od 290 predstavlja iznos za koliko je u ovom periodu osiromašilo jedno prosječno domaćinstvo.

    HRANA NASUŠNA

    Da stvari ne idu u dobrom pravcu govori i podatak da pada pokrivenost potrošačke korpe prosječnom platom. Ona je u decembru 2020. iznosila oko 49 odsto, dok pet godina kasnije taj odnos iznosi oko 45 odsto. Prehrana i dalje ima najveće učešće u potrošačkoj korpi – oko 45 odsto i ono što najviše zabrinjava jeste to da su upravo cijene životnih namirnica najviše uticale na njen rast, odnosno da su nam kućni budžeti sve tanji, jer su troškovi života sve veći.

    Od deset namirnica, onih životnih, bez kojih jedna porodica jednostavno ne može, sve su u prosjeku poskupjele oko 50 odsto, a najviše junetina, čak 65 odsto. Kilogram ovog mesa je prije pet godina koštao 13,3 marke, a danas bi trebalo izdvojiti skoro devet maraka više.

    Slijedi mlijeko čija je cijena skočila za 64 odsto, a na trećem mjestu ove neslavne liste nalazi se hljeb koji je poskupio za 60 procenata.

    Da bi se shvatilo koliko su cijene pojedinih proizvoda skočile, opravdano ili ne, dovoljno je vidjeti koliko se za prosječnu platu moglo kupiti određenih životnih potrepština prije pet godina, a koliko danas.

    Primjera radi, ako se analiziraju i uporede podaci Agencije za statistiku BiH, početkom 2020. godine se za prosječnu platu moglo kupiti 417 kilograma hljeba, a pet godina kasnije 37 kilograma manje.

    Ovdje je interesantno pomenuti da nije jasno kako su zvanična tijela koja se bave kretanjem cijena u BiH i evidentiranjem došli do podatka da kilogram hljeba danas košta samo 3,7 maraka. Vekne su obično težine od 300 do 400 grama, a njihova cijena se kreće, u zavisnosti od vrste, od dvije do 3,5 maraka. To znači da kilogram ove životne namirnice u prosjeku košta od pet do 10 maraka, što onda i prethodnu računicu čini još poraznijom.

    Kada je u pitanju meso, za prosječnu platu prije pet godina moglo se kupiti 125 kilograma svinjetine, a krajem prošle 113. U slučaju junetine, taj deficit iznosi devet kilograma, krompira 50, a u slučaju mlijeka i ulja 70 odnosno 50 litara.

    NADUVANE MARŽE

    Ekonomisti već duže upozoravaju da se cijene hrane neće vratiti na nekadašnji nivo te da će dok ima potražnje, odnosno prometa, proizvođači i trgovci i dalje povećavati cijene. Kako bi stali u kraj toj negativnoj praksi, u susjednoj Hrvatskoj pokrenuli su akciju bojkota trgovačkih lanaca, ali i benzinskih pumpi.

    Planirano je da bojkot obuhvati i ugostiteljske usluge, smještaj, prevoz i dostavu. Tokom jednodnevnog bojkota, koji je održan krajem prošle sedmice, građani su potrošili nešto više od 28,5 miliona evra, dok je sedam dana ranije prije bojkota taj broj iznosio 60,5 miliona evra.

    U međuvremenu je reagovala Vlada Hrvatske, utvrdivši novu listu od 70 proizvoda sa ograničenim cijenama. Na njoj su, između ostalog, i polubijeli pšenični hljeb, kravlji sir, šunka, maslac, svinjska mast, kafa, pojedino voće i povrće te deterdžent za veš.

    Prema podacima hrvatskih medija, trgovačke marže u ovoj zemlji kreću se od 30 do 40 odsto, u Srbiji između 20 i 44, a Crnoj Gori oko 20 odsto. Isti mediji, pozivajući se na zvanične podatke, ukazuju da su trgovačke marže od pandemije do danas gotovo uduplane, što je onda dovelo i do enormnog rasta u prihodima pojedinih trgovačkih lanaca, koji su u odnosu na 2020. povećani od 40 do 50 odsto. Podataka za BiH nema, niti ih iko zvanično objavljuje.

    Priča o bojkotu proširila se u međuvremenu i na Srbiju, Crnu Goru, ali i Sjevernu Makedoniju. Virus nezadovoljstva zbog visokih cijena zahvatio je dobrim dijelom i BiH. Društvenim mrežama se već danima šire pozivi građanima da danas bojkotuju prodavnice, benzinske pumpe, kafiće i restorane.

    Iz udruženja za zaštitu potrošača kažu da ne stoje iza ovog poziva, ali i da ga uglavnom podržavaju. Jedni smatraju da je neophodno podržati sve što bi moglo dovesti do poboljšanja, nižih i prihvatljivijih cijena, drugi da ovaj bojkot neće promijeniti ništa nabolje te da je neophodna reakcija nadležnih organa, dok treći smatraju da su trgovački lanci zanemarili kupce, doživljavajući ih kao nevažan faktor u procesu odlučivanja visine cijena.

    EKSTRA PROFITI

    Prema ocjenama ekonomista, rast cijena može da zaustavi samo smanjena potražnja. Kažu i da će sve dok kupci pristaju na sadašnje uslove koje im diktiraju trgovci – cijene i dalje rasti. Ukazuju da je najveći rast cijena zabilježen kod prehrane te da povremena akcijska sniženja od tridesetak odsto u stvari predstavljaju realne cijene nekog artikla, a uz koje bi potrošači možda mogli da prežive, a trgovci i dalje pristojno zarade.

    Navode i da potrošači možda i nisu svjesni da od njihovog (ne)odlaska u prodavnicu zavisi visina cijena pa i sudbina trgovinskih lanaca, jer “rezervni kupci” ne postoje.

    Slično mišljenje ima i izvršni direktor Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT Saša Grabovac. Kako kaže, da bi došlo do nižih cijena, mora doći do smanjenja tražnje. Mišljenja je i da bi veliki trgovački lanci trebalo da obavijeste javnost kako kreiraju marže, ali i kako objašnjavaju ekstra profite.

    U Sloveniji su ovaj problem pokušali riješiti na sasvim drugačiji način. Kako bi stali u kraj visokim cijenama i trgovačkim maržama, vlasti u ovoj zemlji su prije nekoliko godina donijele odluku da Ministarstvo poljoprivrede prati i objavljuje cijene osnovnih namirnica u velikim trgovačkim centrima te ažurira svakih 14 dana. Građani su na internetu mogli pratiti njihovo kretanje te saznati gdje je neki od proizvoda jeftiniji.

    Iz Inspektorata Republike Srpske saopštili su da će zbog velikog povećanja cijena u narednom periodu intenzivirati svoj nadzor u trgovinama, s posebnim akcentom na osnovne životne namirnice.

    Kako su istakli, u kontinuitetu prate stanje cijena na tržištu i vrše redovan inspekcijski nadzor, što je, kako su rekli, vidljivo i iz izvještaja o izvršenim kontrolama, preduzetim mjerama i radnjama inspektora, ali da će s obzirom na sve okolnosti, u narednom periodu pojačati kontrolu.

    Minimalac

    U BiH je, prema posljednjim zvaničnim podacima, radno angažovano oko 783.000 ljudi, od čega je više od 40 odsto na takozvanom minimalcu. Iako je od 2020. godine on imao rast od 90 odsto, ova kategorija ljudi sa svojim primanjima danas može da kupi tek trećinu potrošačke korpe.

    Gorivo i alibi

    Vrlo često se mnogobrojna poskupljenja u BiH pravdaju rastom cijena energenata, ali ako se analizira njihovo kretanje, odnosno kolika je bila cijena goriva početkom 2020. i danas, dolazi se do podatka koji ruši ovaj alibi.

    Prije pet godina cijena goriva na domaćim benzinskim pumpama kretala se oko 2,26 maraka po jednom litru, a danas 2,55. Razlika je 29 feninga, što predstavlja rast od 13 odsto. U istom periodu cijene pekarskih proizvoda porasle su za 50, pa čak i 100 odsto, poput kifli i kroasana.

  • U Banjaluci mirno okupljanje za studente u Srbiji, objavljena pravila ponašanja

    U Banjaluci mirno okupljanje za studente u Srbiji, objavljena pravila ponašanja

    Mirnim okupljanjem u Kampusu studenti banjalučkog Univerziteta pružiće danas podršku svojim kolegama u Srbiji i odati počast stradalim u padu nadstrešnice u Novom Sadu. Povodom toga su objavili program i pravila ponašanja na okupljanju.

    Kako su istakli, u periodu od 11.30 do 11.52 planirano je okupljanje studenata i građana, nakon čega će uslijediti 15 minuta ćutanja. U 12.07 predviđeno je obraćanje.

    Njihova pravila prenosimo u cjelosti:

    “Ovo je miran i solidaran skup. Stranačka, NVO, ideološka i politička obilježja nisu dozvoljena na skupu.

    Solidarnost, empatiju i poštovanje su vrijednosti koje nas povezuju. Provokacijama, kao i uopšte nasilnoj komunikaciji, nema mjesta na ovom skupu.

    Ukoliko dođe do bilo kakvih provokacija, dostojanstveno ih ignorišite i snimajte situaciju.

    Dobrodošli ste da donesete svoje transparente koji su u skladu sa gore navedenim pravilima.

    Ponesite sa sobom dobro raspoloženje, hrabrost da se slobodno izrazite i kreativnost koja nas sve pokreće”.

    Naime, neformalna grupa studenata koja je i inicijator mirnog okupljanja, pozvala je ranije sve svoje kolege, profesore, radnike Univerziteta u Banjaluci, kao i sve građane da se pridruže mirnom skupu podrške studentima u Srbiji.

    “Nakon dva mjeseca održavanja komemorativnih skupova na Kampusu, u znak sjećanja na žrtve nesreće uslijed pada nadstrešnice 1. novembra 2024. u Novom Sadu, organizujemo ovaj skup s namjerom da pružimo jasnu podršku studentima u Srbiji. Pozivamo vas da nam se pridružite 31. januara u 11.30, u glavnoj aleji Kampusa, kako bismo zajedno očuvali ugled visokog obrazovanja”, napisali su oni ranije.

    I tada su dodali da se ograđuju od bilo kakvih političkih organizacija, aktivističkih grupa i nevladinih organizacija.

     

  • Počeo bojkot u BiH

    Počeo bojkot u BiH

    Bojkot trgovačkih lanaca, trgovina, benzinskih pumpi i ugostiteljskih objekata, kao reakcija na visoke cijene počeo je i u Bosni i Hercegovini.

    Protest je najavljen i širom regiona, a danas osim građana Bosne i Hercegovine bojkot prodavnica održava se i u Srbiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji, Sloveniji i kako izvještavaju mediji u još nekim zemljama Evrope.

    Bojkot je organizovan putem društvenih mreža, ali su podršku pružila i brojna udruženja koja se bave pravima potrošača.

    Cilj bojkota je da se pošalje poruka nadležnima ali i trgovcima da su osnovne životne namirnice preskupe te da je posljednjih mjeseci došlo do neopravdanih poskupljenja, a čemu se mora stati u kraj.

    Tokom prethodnih nekoliko dana, građani širom regiona pozvani su da ne troše svoj novac, a ideja o masovnom bojkotu potekla je iz Hrvatske gdje su građani prošlog petka masovno bojktovali trgovine. Tada je došlo do drastičnog pada prometa trgovinskih lanaca, ali po najavama, sa bojktom se neće stati i takve akcije kako stvari sada stoje biće organizovane i u narednom periodu.

  • Crnadak: Glasanje SNSD u Domu naroda jadno

    Crnadak: Glasanje SNSD u Domu naroda jadno

    Jučerašnje glasanje SNSD u Domu naroda, za zakone koje su pokušali da obore u Predstavničkom domu, je licemjerno i jadno. Teško ih je bilo gledati kako se, bez imalo dostojanstva i samopoštovanja, umiljato smješkaju, poklanjaju Konakoviću igračke, sve usvajaju bez čitanja i bukvalno mole Trojku da ih primi nazad.

    Izjavio je ovo šef Kluba poslanika PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Igor Crnadak.

    -Njima se više ne vjeruje i to je nepopravljivo. SNSD je stranka koja propagira sukobe, izolaciju i tenzije, oni su formatirani na haos i probleme. Glavni ljudi SNSD godinama vode antievropsku i antizapadnu kampanju, omalovažavaju i ismijavaju Evropsku uniju, nepouzdani su i zato su danas u poziciji partnerakojeg niko ne želi – kaže Crnadak.

    Ističe da, što se tiče raspleta priče oko nove većine, oni koji su na redu da vuku poteze, treba to da urade odmah, bez čekanja, jer svako ko je protiv evropske budućnosti svoje stavove sigurno neće promijeniti ni za godinu ni za dvije.

    Pred nama su, navodi, dva moguća puta.

    -Jedan je da stranke Trojke povuku sve odluke koje su donijeli i sve ono što su govorili u zadnje vrijeme i da nastave saradnju sa SNSD, znajući da to i njih i Bosnu i Hercegovinu vodi u propast. To je teško zamisliti, jer je Trojka jednoglasno raskinula koaliciju sa SNSD, a mnoge druge političke partije i pojedinci su već dali snažnu podršku da se taj proces dovede do kraja. Drugi mogući put je da imamo brz dogovor oko nove većine, bukvalno u narednim danima, te da se izađe sa jasnom slikom koje su to partije i koji su to osnovni principi i ciljevi koji su okupili novu strukturu – kaže Crnadak.

    Nada se da ćemo imati ovo drugo, da će se brzopotezno raditi i da će se do 5. marta obaviti potreban posao kako bi aktivirali novac iz Plana rasta i dobili tačan datum zvaničnog početka pregovora.

    – To podrazumijeva usvajanje preostala dva zakona, te imenovanje glavnog pregovarača i koordinatora za IPA fondove. Odugovlačenje završetka ove krize, smatra on, na dva ili tri mjeseca niti ima ikakvog smisla,niti bi ikome moglo biti od koristi. Već sada je jasno da će glavna tačka okupljanja nove većine biti Evropska unija, ali napredak na tom putu ne smije biti svrha sam sebi, nego konkretne efekte moraju osjetiti građani. Da novac iz Plana rasta stigne i u Republiku Srpsku i u Federaciju, da se vrati nada da je pravda dostižna i moguća i da se vrati vjera u bolju budućnost kod svih ljudi, u Bihaću, Mostaru, Banjaluci, Bijeljini i u svim drugim gradovima – kaže on.

    Na kraju, dodaje, da je iz ugla Republike Srpske, koja očekuje veću pažnju i drugačiji odnos od administracije novog predsjednika Trampa, jučerašnje ponašanje SNSD bilo guranje prsta u oko Americi, jer su po svaku cijenu željeli da sačuvaju Nikolu Špirića, iako se radi o osobi koju je upravo Tramp, u svom prvom mandatu, sankcionisao i označio kao izrazito korumpiranog.

    -Kvalifikacije Trampove administracije prema Špiriću bile su veoma direktne i teške, označivši ga jednim od simbola korupcije u BiH, što još jednom pokazuje da, na polju, spoljnih odnosa, SNSD ekipa ne razmišlja o Republici Srpskoj, nego samo o svojim ličnim interesima – zaključio je Crnadak.