VRBAS Media

Autor: INFO

  • Žena izbodena nožem u Zenici

    Žena izbodena nožem u Zenici

    Četrdesetčetvorogodišnja A.Š. iz Zenice izbodena je nožem i slučaj je okvalifikovan kao pokušaj ubistva, a za šta se sumnjiči Zeničanin S.A. (21), potvrđeno je iz MUP-a ZDK.

    Sve se, kako su dodali iz policije, dešavalo sinoć u 19.15 u mjestu Šiblići.

    S.A. je, kako ga terete, nanio više ubodnih rana A.Š.

    “Povrijeđena A.Š. je prevezena u Kantonalnu bolnicu Zenica, gdje je ljekar konstatovao da ima teške povrede, životno ugrožavajuće”, naveli su iz MUP-a ZDK.

    S.A. je uhapšen i zadržan, te će nad njim biti sprovedena kriminalistička obrada.

  • Kovačević: Mali Dino želi da bude veći Izetbegović od Bakira

    Kovačević: Mali Dino želi da bude veći Izetbegović od Bakira

    Mislili smo da ministar inostranih poslova i lider “Trojke” Elmedin Konaković ima ambiciju da poput predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika u Srpskoj, donese istinski boljitak građanima Federacije, osjećaj ponosa i pripadnosti u FBiH i bude “federalni Dodik”, ali se ispostavilo da mali Dino samo želi da bude veći Izetbegović od Bakira, rekao je danas delegat u Klubu Srba u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević.

    Po starom običaju u FBiH, u političkom Sarajevu kada god imate neki problem, a očigledno je da Dino Konaković ima mnogo problema, spomenite i napadnite Dodika i to će vam sigurno donijeti političke poene – rekao je Kovačević za RTRS, komentarišući izjavu Konakovića da se Dodik “polako zakopava u rupu” i gubi od BiH 3:0.

    Kovačević je podsjetio da su tako o Dodiku nekad pričali i drugi federalni političari, poput Zlatka Lagumdžije, Harisa Silajdžića, Sulejmana Tihića i Bakira Izetbegovića koji su, kaže, sada politička prošlost.

    – Potreba da njihovi vodeći političari redovno hodaju i tabire po firmama koje proizvode oružje je već mnogo opasnija i ako je stavite u kontekst dešavanja širom svijeta, a gdje uvijek kao učesnike imate ljude koji dolaze baš sa tog prostora i tog dijela BiH, onda vam stvari budu još jasnije – rekao je Kovačević.

     

    Kovačević je naglasio da je politička situacija u FBiH potpuno urušena, jer “Trojka” nije uspjela da opravda očekivanja i uradi bilo šta relevantno na federalnom nivou, a SDA nije uspjela da se vrati. Sada se oni, kaže Kovačević, nalaze tu negdje, u suštini, nigdje.

    – Biti ministar spoljnih poslova i radovati se da se jednom demokratski izabranom lideru u “vašoj državi”, jednom od predstavnika naroda u toj “državi” sudi zato što ne poštuje zakon koji je nametnuo neki stranac kojeg niko nije izabrao i imenovao, pokazuje već koliko uopšte ne razumijete politku i koliko je sve to čemu se radujete ustvari samo kratkoročno radovanje – rekao je on.

    Kovačević je istakao da je Republika Srpska stabilna za razliku od Federacije BiH koja je potpuno izgubljena, nestabilna i ima urušenu političku scenu.

    – Srpska je potpuno stabilna, zna se ko je njen lider i koja je preovlađujuća politička snaga. Republika Srpska nema nijedan problem finansijske ili bilo koje druge prirode, ima danas veću prosječnu platu iako je do prije 10 godina ta razlika bila ogromna u korist FBiH. Svi ti parametri su danas bolji u Republici Srpskoj i Srpska nastavlja da raste, jača i razvija se, a vi gospodo vidite šta ćete – poručio je Kovačević.

  • Konaković o Dodiku: Gubi 3:0

    Konaković o Dodiku: Gubi 3:0

    Ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković rekao je da je Ustavni sud BiH zaštićen, kao i imovina, koju je nazvao državnom, te da BiH “barem tri puta stoji bolje nego prije godinu dana”.

    – /Predsjednik Republike Srpske Milorad/ Dodik ide na sud, šuti, sankcionisani su svi u Republici Srpskoj. Amerikanci su mu dali priliku, i ja sam išao u Banjaluku, ali kada je prešao liniju, mi smo se odmakli. Dodik se polako zakopava u rupu. Oni gube od države 3:0, svi oni koji je ne vole, jer institucije štite državu – rekao je Konaković.

  • Kosovska Mitrovica: Pretučeno i uhapšeno nekoliko srpskih mladića

    Kosovska Mitrovica: Pretučeno i uhapšeno nekoliko srpskih mladića

    Pripadnici policije samoproglašenog Kosova noćas su u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice pretukli i uhapsili nekoliko srpskih mladića.Predsjednik Srpske demokratije Aleksandar Arsenijević objavio je da je policija primijenila silu prilikom hapšenja trojice srpskih mladića, prenosi RTS.

    – Policija je 10 minuta tukla mladiće – naveo je Arsenijević.

    Iz policije samoproglašenog Kosova su potvrdili hapšenje četiri osobe, ali nisu saopštili detalje.

    Na objavljenom snimku vidi se da jednog od mladića hapsi policajac naoružan puškom.

  • Zemljotres u BiH

    Zemljotres u BiH

    Zemljotres jačine 3,5 stepeni Rihterove skale zabilježen je jutros u 8.33 časova u neposrednoj blizini Žepča, javlja Evropskog-mediteranskog seizmološkog centra (EMSC).

    Kako navode iz EMSC, epicentar je bio 19 kilometara od Žepča, te devet km od Zenice,

    Epicentar je bio na dubini od tri kilometra.

    Kako javljaju građani, zemljotres je bio jak, ali je kratko trajao.

    Neki od komentara su: “Probudio me”, “Drugi sprat, probudilo me je iz sna”, “Dobro je streslo”.

    Dodaju da se podrhtavanje osjetilo i u Travniku, Bugojnu te Kaknju, dok neki kažu da se osjetio i u Banjaluci.

  • Vrhovni sud mjesecima drži u ladici predmet “Štulanović”

    Vrhovni sud mjesecima drži u ladici predmet “Štulanović”

    Vrhovni sud Republike Srpske četiri mjeseca nakon zaprimljene žalbe, nije donio drugostepenu presudu Muharemu Štulanoviću, imamu i profesoru na Islamskom pedagoškom fakultetu u Bihaću, koji je optužen da je Republiku Srpsku označio kao “genocidnu tvorevinu”, te u prvostepenom postupku oslobođen optužbi.

    Ovaj predmet je, s pravne strane, i te kako zanimljiv, jer je Okružni sud u Banjaluci u prvostepenom postupku ispoštovao odluku Ustavnog suda BiH, a ne Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH koji je donijela Narodna skupština Republike Srpske.

    Podsjećanja radi, 13. januara prošle godine je na Jutjubu objavljen video-snimak na kojem je prikazan Štulanović kako Srpsku naziva “genocidnom tvorevinom”, a njegova izjava je izazvala oštre kritike u Srpskoj.

    – Ovdje u džamiji, braćo, a to je surova realnost i mnogih pojedinaca po našim džamijama i džematima, i sa nama sjedi neko ko je pojedinačno baš zbog te genocidne tvorevine koja se okotila i zaživjela tog 9. januara, u vidu genocidne tvorevine ‘er es’, dana kojeg oni slave, ostao bez 17 članova najbliže rodbine. Koji se, pazite to, nisu izgubili, kako se to zamumuljeno govori i predstavlja, nego su svi pobijeni i poklani samo iz razloga što nisu bili Srbi – govori Štulanović u spornom snimku.

    Okružni sud u Banjaluci potom je potvrdio optužnicu koju je protiv Štulanovića 4. decembra 2023. podnijelo Republičko javno tužilaštvo. Prema navodima optužnice, Štulanović je u vjerskom objektu u kompleksu Islamsko-pedagoškog fakulteta u Bihaću, u toku vjerskog obreda, održao govor u kojem je izložio poruzi, preziru i grubom omalovažavanju Srpsku, označivši je kao genocidnu tvorevinu.

    Republičko javno tužilaštvo optužilo je Štulanovića za povredu ugleda Republike Srpske i njenih naroda iz člana 280a. Krivičnog zakonika Republike Srpske.

    Međutim, 18. januara ove godine održana je plenarna sjednica Ustavnog suda BiH, koji je utvrdio da član 280a. Krivičnog zakonika Republike Srpske nije u skladu s Ustavom BiH, niti Evropskom konvencijom, zbog čega je ovu odredbu ukinuo.

    Dakle, Okružni sud u Banjaluci je morao da se odluči: da li da poštuje odluku Ustavnog suda BiH ili Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, koji je usvojila Narodna skupština Republike Srpske. I banjalučki sud je, 29. februara, poručio – poštujemo odluku Ustavnog suda BiH.

    – Nakon potvrđivanja optužnice donesena je odluka Ustavnog suda BiH i ovo djelo je dekriminisano. Budući da su odluke Ustavnog suda BiH obavezne i konačne, sud je zaključio da je ovo djelo dekriminisano – kazao je prilikom izricanja oslobađajuće presude sudija Okružnog suda Banjaluka Siniša Marković.

    Na početku tog ročišta Marković je pitao tužiteljku Dragicu Glušac da li ostaje kod predmetne optužnice, s obzirom na odluku Ustavnog suda BiH.

    – Optužnica je potvrđena. Takva je kakva je. Ako je amnestiran taj član zakona i to krivično djelo, nije obilježje krivičnog djela i riječi optuženog – rekla je tada tužiteljka.

    I dok je Okružni sud u Banjaluci, dakle, stava da se Štulanović nije ogriješio o zakon, Republičko javno tužilaštvo je zatražilo “drugo poluvrijeme” ove pravne utakmice.

    – Uvidom u evidencije koje vodi Republičko javno tužilaštvo, Posebno odjeljenje za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala, utvrđeno je da je 5. aprila 2024. godine ovo odjeljenje Vrhovnom sudu Republike Srpske putem Okružnog suda u Banjaluci uputilo žalbu protiv presude Okružnog suda u Banjaluci kojom je optuženi Muharem Štulanović oslobođen optužbe – rekla je Dragica Tojagić, sekretar Tužilaštva.

    Tužilaštvo je, kako je dodala, žalbu uložilo zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka, zbog povrede Krivičnog zakonika i zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

    – Vrhovni sud do sada nije donio odluku po žalbi – navela je Tojagićeva, dok su nam iz Vrhovnog suda Republike Srpske kazali da će predmet biti riješen prema planu rješavanja predmeta u Krivičnom odjeljenju, pišu Nezavisne novine.

    I iz Okružnog suda u Banjaluci, koji je 29. februara donio prvostepenu presudu, rečeno je da ona još uvijek nije pravosnažna. U ovom sudu kažu da je Vrhovni sud Republike Srpske predmet zaprimio 24. aprila ove godine.

  • Po kojim je ratnicima nazvano najviše ulica u Banjaluci

    Po kojim je ratnicima nazvano najviše ulica u Banjaluci

    Iako grad na Vrbasu već decenijama živi u miru, ulicama Banjaluke i danas marširaju srpske vojvode i partizanski komandanti, kosovski junaci, ustaničke čete i proleterske brigade. Od 710 banjalučkih ulica i trgova, najviše je onih koji nose ratnička imena.

    Jest da Banjaluka ima i Čarobnu i Cvjetnu i Ulicu dječjeg osmjeha, ali plavim tablama sa imenima ulica dominiraju ličnosti iz prohujalih ratova i ustanaka.

    Od 710 ulica i trgova banjalučkih, po konkretnim osobama, bilo da se radi o stvarnim istorijskim ličnostima, ili likovima iz književnih djela ili iz mitologije, nazvano je 440 ulica.

    Po ostalim obilježjima, od kojih su najbrojniji geografski toponimi, nazvano je 270 ulica.

    Od 440 ulica nazvanih po ljudima, skoro 40 odsto njih nose imena po ratnicima i ratnicama, uključujući i ustanike, srednjevjekovne vitezove i vojne komandante. To je skoro četvrtina od ukupnog broja ulica.

    U tom ratničkom ešalonu, ubjedljivo najbrojniji su partizani i partizanke.

    Po partizanim je nazvana čak 81 ulica, od ukupno 158 “ratničkih” ulica. Po srpskim borcima iz ratova i ustanaka prije Drugog svjetskog rata nazvano je 49, a po borcima Vojske Republike Srpske, koji su poginuli u ratu devedesetih, 28 ulica.

    Po četnicima ili četničkim ideolozima nazvano je 5 ulica u Banjaluci.

    Uz to 29 ulica nosi imena po ratnim jedinicama ili grupama, bilo da se radi o partizanskim, ili jedinicama Vojske Republike Srpske, ili opštijim nazivima, kao što su ulica Manjačkih ustanika, Palih boraca, ili Neznanih junaka.

    Mnoge ulice u Banjaluci nose imena po partizanima, koji su danas malo poznati, kao što su komesar Dušan Jokić, ljekar i vijećnik AVNOJ-a Vojislav Đedo Kecmanović, partizanka Marija Dimić ili Vid Nježić, narodni heroj iz Gornjih Vijačana.

    S druge strane, svoje ulice u Banjaluci nemaju na daleko poznate narodne heroine, Banjalučanka Vahida Maglajlić i Drvarčanka Mika Bosnić, a ni Rudi Čajaveć, prvi partizanski pilot po kojem se nekad zvala najveća i najpoznatija banjalučka fabrika.

     

    Kad su u pitanju drugi ratnici, Banjaluka ima, na primjer, ulice nazvane po Hajduk Veljku, po kosovskom mitskom junaku Milošu Obiliću, hajdučkom harambaši i ustaniku iz okoline Drvara Golubu Babiću, i po Relji Krilatici, velikašu iz 14. vijeka, koji je u narodnim pjesmama bio “pobratim Kraljevića Marka”.

    A i Marko Kraljević, naravno, ima u Banjaluci svoju ulicu. U naselju Obilićevo, koje mnogi Banjalučani i danas zovu Mejdan, Markov “prvi komšija” je Todor od Stalaća, jedina ličnost koja u Banjaluci ima 2 ulice.

    Dakle, jedna je ulica nazvana po Todoru od Stalaća, srpskom feudalcu iz 14. vijeka, a druga po Vojvodi Prijezdi, kako su Todora opjevali u epskim narodnim pjesmama.

     

  • Može li doći do dogovora između Hrvata i Bošnjaka?

    Može li doći do dogovora između Hrvata i Bošnjaka?

    Andrej Plenković, premijer Hrvatske, tokom posjete BiH ponovo je govorio o Izbornom zakonu BiH i legitimnom predstavljanju Hrvata, prije svega u Predsjedništvu BiH, međutim, iz kasnijih “napada” bošnjačkih političara na Plenkovića može se zaključiti da dogovor Bošnjaka i Hrvata u ovom trenutku uopšte nije moguć, a to je pokazalo i posljednjih 15 godina od kada traju razgovori na tu temu.

    Plenković je “napadnut” jer je za presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju “Sejdić i Finci” (donesena u decembru 2009. godine) rekao da su “jedan pravni put ostvarivanja političkih ciljeva” i da su “fabricirane”. Odmah nakon toga na Plenkovića su se obrušili bošnjački političari, koji tvrde da su presude nešto što se mora implementirati, a to bi u praksi, između ostalog, značilo da i dalje Bošnjaci, recimo, mogu izabrati hrvatskog člana Predsjedništva BiH, pišu Nezavisne novine.

    “U ovim političkim okolnostima nisu sazreli uvjeti za postizanje dogovora. Čelnici političkih stranaka iz Sarajeva, bez obzira što se deklarativno izjašnjavaju da su spremni za postizanje dogovora i kompromisa, u praksi, kada dođe trenutak i kada treba naći balans između nacionalnog i građanskog principa, povuku se sa različitim obrazloženjima i opravdanjima, zato što su protiv”, rekao je za “Nezavisne” Danijel Vidović, politikolog iz Mostara.

    On kaže da je jedini način da se dođe do rješenja pritisak međunarodnog faktora, u prvom redu američke administracije.

    “BiH je, vidimo vrlo jasno, američka kolonija i Evropa tu ima sekundarnu ulogu”, rekao je Vidović, dodajući da je Hrvatska kao članica EU temu BiH podigla visoko u Briselu, ali da Brisel ne igra glavnu ulogu.

    Inače, dogovori o novom Izbornom zakonu BiH, u kontekstu legitimnog predstavljanja, traju već godinama, a uporna insistiranja Hrvata da sami sebi biraju člana Predsjedništva BiH do sada nisu dala nikakve rezultate. I pred prošle opšte izbore bilo je nekoliko pokušaja dogovora među političkim predstavnicima Hrvata i Bošnjaka, međutim, na kraju su izbori održani po Izbornom zakonu koji je ponovo omogućio da Željko Komšić, kao hrvatski član, u Predsjedništvo BiH bude izabran bošnjačkim glasovima.

    Koliko je u ovom trenutku BiH daleko od postizanja dogovora o Izbornom zakonu BiH, a što je jedan od uslova za početak pregovora BiH sa EU, govore i izjave bošnjačkih i hrvatskih političara.

    Recimo, nakon presude “Kovačević”, koju je Evropski sud za ljudska prava donio prošle godine, Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, rekao je da “oni koji zazivaju građansku državu i kroz nekakvu presudu vide za to prostora, jasno im poručujemo da dok u Ustavu imamo hrvatskog člana Predsjedništva, dok god imamo hrvatski klub Doma naroda i na entitetskoj i državnoj razini, to jasno svjedoči o potrebi ustavne jednakopravnosti hrvatskog naroda”.

    S druge strane, tu istu presudu tada je komentarisao i Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a, koji je kazao da svaka nova presuda Evropskog suda za ljudska prava potvrđuje neupitnu istinu, a to je “da je budućnost evropske BiH, budućnost građanske BiH”.

    Pored presuda Evropskog suda za ljudska prava koje govore o tome da su diskriminisani svi oni koji se ne izjašnjavaju kao Srbi, Hrvati i Bošnjaci jer ne mogu biti birani u Predsjedništvo BiH i Dom naroda, tu je i odluka Ustavnog suda BiH koja, s druge strane, u predmetu “Ljubić” kaže da postojeći Izborni zakon BiH krši prava konstitutivnih naroda da biraju svoje legitimne predstavnike, što je zagarantovano Ustavom BiH.

    “Hrvati u BiH plaćaju ceh Vašingtonskom sporazumu. Tada su, zarad rješavanja pitanja Srba u Hrvatskoj, žrtvovani od vlastitog rukovodstva i spojeni u nespojivu uniju sa Bošnjacima. Bošnjaci nikad neće dozvoliti da Hrvate predstavljaju pravi Hrvati. Legitimno je da se to pitanje postavlja iz Hrvatske, ali se možda treba postaviti pitanje političkog predstavljanja Srba u Republici Hrvatskoj. Postavlja se pitanje ko treba da odlučuje ko je Srbin ili ko je Hrvat. Da li je Komšić veći Hrvat ili je Pupovac veći Srbin. Hrvati treba prvo da gledaju u svoje dvorište, pa tek onda u BiH”, rekao je za “Nezavisne” Nebojša Tojagić, politički analitičar.

  • Erdogan zatražio hitan samit islamskih zemalja o Gazi

    Erdogan zatražio hitan samit islamskih zemalja o Gazi

    Turski predsjednik Tajip Erdogan pozvao je Organizaciju za islamsku saradnju /OIS/ da sazove hitan samit na kojem bi se razgovaralo o ratu u Pojasu Gaze i o, kako je rekao, napadima Izraela na Јerusalim.

    Erdogan je tokom vikenda pozvao islamske zemlje da formiraju savez protiv onoga što je opisao kao izraelski “ekspanzionizam”.

    Govoreći nakon sastanka svog kabineta u Ankari, Erdogan je rekao da Izrael gađa džamiju Al Aksa u Јerusalimu kao dio svoje “ekspanzionističke” akcije.

    Turski predsjednik je istakao da su Јerusalim i džamija i kompleks, Јevrejima poznati kao Brdo hrama, “crvena linija” za Ankaru.

    OIS ima 57 članica i sebe predstavlja kao kolektivni glas muslimanskog svijeta.

    Erdogan je rekao da će se Turska obratiti Međunarodnom sudu pravde u Hagu zbog ubistva tursko-američke državljanke Ajsenur Ezgi Ejgi od izraelskih trupa tokom protesta na Zapadnoj obali prošle sedmice.

  • Rijetki bh. investitori najdalje dobace do regionalnih tržišta

    Rijetki bh. investitori najdalje dobace do regionalnih tržišta

    Ukupna ulaganja iz BiH od nastanka države do kraja 2023. godine iznosila su 1,551 milijardu KM, piše u analizi Centralne banke BiH (CB BiH).

    Međutim, direktne strane investicije u BiH samo prošle godine su iznosile 1,89 milijardi KM, što znači da su investicije u BiH za samo jednu godinu veće nego što su ikad kompanije iz BiH investirale bilo gdje u inostranstvu.

    Kako se detaljno navodi u analizi, Hrvatska sa iznosom od 554,1 milion konvertibilnih maraka i u 2023. godini zauzima prvo mjesto sa ukupnim stanjem ulaganja iz BiH.

    Prate je Crna Gora i Srbija u koje je svih ovih godina uloženo ukupno 264,8 miliona, odnosno 232,2 miliona KM.

    “Ukupni tok ulaganja u inostranstvo prošle godine iznosio je 206,4 miliona konvertibilnih maraka, što predstavlja povećanje od 133,3% ili 117,93 miliona KM u odnosu na 2022. godinu. Investiranje u Sloveniju tokom 2023. godine u iznosu od 66,9 miliona KM je na prvom mjestu po visinu ulaganja, dok je investiranje u Republiku Hrvatsku sa iznosom od 38,2 miliona KM na drugom mjestu. Slijedi Republika Srbija u koju je investirano 28,8 miliona konvertibilnih maraka”, ističe se u analizi CB BiH.

    Što se tiče tokova direktnih stranih ulaganja po komponentama, 104,5 miliona se odnosi na vlasnički kapital, 47 miliona na zadržane zarade, a na ostali kapital odnosi se 54,8 miliona konvertibilnih maraka.

    Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da je obim investicija iz BiH u inostranstvo na nivou statistički zanemarivog podatka.

    “To je odraz činjenice da je BiH ekonomija koja je receptivna, a ne emitivna zemlja kada su investicije u pitanju. Naime, domaće kompanije su mahom orijentisane na proizvodnju za domaće tržište i to u dijelu nerazmjenjivih dobara. Sa druge strane, proizvodnja koja je usmjerena na izvoz je resursno-intenzivna te stoga ni izvozne kompanije shodno onom što proizvode ne investiraju u inostranstvu. Za nas je važno pratiti u ovoj razvojnoj fazi kako investicije domaćih kompanija utiču na supstituciju uvoza s obzirom na to da je prvo potrebno pobijediti konkurenciju na domaćem tržištu da bi se kasnije razmišljalo o širenju na strana. Tek tada bi se obim investicija u inostranstvo mogao povećati”, naveo je Mlinarević.

    Doktor ekonomske diplomatije Siniša Pepić smatra da ovaj porast predstavlja pozitivan signal, jer ukazuje na rastući interes kompanija iz BiH za širenje poslovanja van granica zemlje.

    “Međutim, kada stavimo te brojke u širi kontekst, jasno je da su domaće kompanije i dalje suzdržane u svojim međunarodnim ambicijama. S jedne strane, rast ulaganja u inostranstvo pokazuje da postoje određeni kapaciteti i volja domaćih privrednika da istražuju nove tržišne prilike. S druge strane, visina tih ulaganja jasno odražava izazove sa kojima se bh. kompanije suočavaju kada je riječ o izlasku na međunarodnu scenu. Geografski bliske zemlje, poput Slovenije, Hrvatske i Srbije, prirodan su izbor za bh. investitore, što ukazuje na njihovu želju da ostanu u poznatom i srodnom poslovnom okruženju. Ipak, važno je napomenuti da se većina ulaganja odvija na regionalnom nivou, dok su investicije u šire međunarodne okvire rijetke. Poređenje s investicijama koje dolaze u Bosnu i Hercegovinu dodatno osvjetljava ovu situaciju”, istakao je Pepić.

    Dodao je da visina stranih ulaganja u prošloj godini jasno pokazuje da je BiH i dalje privlačna destinacija za strane investitore.

    “Razlika u veličini ulaganja ukazuje na dublje ekonomske i strukturne izazove s kojima se bh. kompanije suočavaju. Iako je rast ulaganja u inostranstvo pozitivan pokazatelj, on još nije dovoljan da bi se moglo govoriti o značajnijoj ekonomskoj ekspanziji. Potrebna je dodatna podrška i osnaživanje domaćih preduzeća kako bi mogla zauzeti značajnije mjesto na međunarodnom tržištu”, zaključio je Pepić.