VRBAS Media

Autor: INFO

  • Vidović: Rebalans budžeta planiran realno

    Vidović: Rebalans budžeta planiran realno

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je da je rebalans budžeta planiran realno i da nije bilo većih korekcija.

    Vidovićeva je u završnoj riječi na sjednici Narodne skupštine o Prijedlogu rebalansa budžeta Republike Srpske za 2024. godinu istakla da inflacija pada i da je zadovoljna što je deficit smanjen, jer to znači da se prati usvojeni program.

    – Izmirena su sva socijalna davanja i da ne se smije nikome dugovati ni školama, ni studentima, ni borcima, ni penzionerima. Realizovane su uplate za traktore “belarus” za mlade privrednike, a za Ministarstvo unutrašnjih poslova izdvojeno više sredstava otkako je osnovana Srednja škola unutrašnjih poslova – navodi ona.

    Ona je ocijenila da su produktivne investicije izgradnja škole, puteva i bolnica, što stvara i bolji privredni ambijent.

    – Mislim da ćemo u narednoj godini imati realan budžet – poručila je Vidovićeva.

    U Banjaluci je u toku sjednica Narodne skupština Republike Srpske na čijem je dnevnom redu Prijedlog rebalansa budžeta Srpske za 2024. godinu, po hitnom postupku.

  • Dodik: Srpska patriotskom politikom obezbjeđuje stabilnost

    Dodik: Srpska patriotskom politikom obezbjeđuje stabilnost

    U vrijeme pojačanih političkih pritisaka pojedinih zlonamjernih stranaca koji su se neskriveno pokušali uplesti u proces donošenja odluka, vlast Republike Srpske je odlučnom i patriotskom politikom obezbijedila stabilnost Srpske u svakom pogledu, istakao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    – U posljednje vrijeme informacije o pozitivnim ekonomskim pokazateljima nerijetko ostanu skrajnute, pa tako i podaci da su, između ostalog, prema rebalansu budžeta za 2024. godinu poreski prihodi povećani za 153 miliona KM, izdvajanja za penzije veća za 11,6 miliona KM, boračka davanja za 6,1 milion KM, izdvajanja za obrazovanje uvećana za 7,2 miliona KM, izdvajanja u Fond dječije zaštite za pet miliona KM – navodi Dodik.

    Kako on dodaje, biće izdvojeno pet miliona KM za zapošljavanje mladih sa VSS – pripravnici, te će biti povećan iznos za porodice sa četvoro i više djece za četiri miliona KM, a predviđeno je i povećanje za izdvajanja iz oblasti socijalne zaštite za 16 odsto.

    – Veoma je važno što je za Fond solidarnosti za dijagnostiku i liječenje oboljenja, stanja i povreda djece u inostranstvu predviđeno povećanje od 114 odsto – ističe Dodik.

    Napominje, da vlast Republike Srpske vodi brigu o privredi, a to pokazuje i podatak da će izdvajanja za privredu biti uvećana za 50 miliona KM, a izdvajanja za poljoprivredu za osam miliona.

    – Ovakvi pozitivni rezultati potvrđuju uspješnost ekonomske politike institucija i njenog dugoročnog uticaja na stabilnost Srpske – ističe Dodik.

  • Stevandić o Vukanovićevim kritikama: Neznanje i politikanstvo narušavaju dostojanstvo Skupštine

    Stevandić o Vukanovićevim kritikama: Neznanje i politikanstvo narušavaju dostojanstvo Skupštine

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić odgovorio je na kritike narodnog poslanika Nebojše Vukanovića. Stevandić je optužio Vukanovića za nepoznavanje osnovnih zakonskih i proceduralnih činjenica vezanih za obilježavanje Dana Republike Srpske. Pojasnio je da je zakon o ovom prazniku donesen nakon referenduma održanog 2016. godine, a odluka o načinu njegovog obilježavanja usvojena 26. decembra 2019. godine.

    “Vi ne baratajte osnovnim činjenicama. Čitate pogrešne zakone i konstantno unosite dezinformacije. To nije samo neozbiljno već i opasno po dignitet Narodne skupštine,” rekao je Stevandić.

    Posebno se osvrnuo na Vukanovićev, kako ga je opisao, “obsesivni pristup” kritikovanju svih koji ne dijele njegove stavove, uključujući visoke crkvene i političke predstavnike.

    U daljem obraćanju, Stevandić je optužio Vukanovića za “konstantno sijanje frustracija i izazivanje konflikata”. Naveo je da je opozicioni poslanik svojim javnim nastupima narušio povjerenje građana i da je njegov stil rada fokusiran na povećavanje medijske vidljivosti putem provokacija.

    “Vi ste čovjek koji tajno snima konferencije za štampu, upada u tuđe govore i priprema se tako što čita poruke s telefona u posljednjem trenutku. To nije odgovorno ponašanje jednog narodnog poslanika,” dodao je Stevandić.

    Kao ključnu tačku svog izlaganja, Stevandić je iznio detalje o pravnom okviru za obilježavanje 9. januara kao Dana Republike Srpske. Naglasio je da je zakon o ovom prazniku precizno definisan, te da se njime uređuju sve aktivnosti u vezi s njegovim obilježavanjem, uključujući isticanje zastave na javnim institucijama i radne obaveze na dan praznika.

    “Ova odluka nije problematizovana ni od koga, niti je ikada bila predmet osporavanja. Vaše tvrdnje o nezakonitosti potpuno su neosnovane,” izjavio je Stevandić.

    Osim toga, predsjednik Skupštine podsjetio je na značaj institucija Republike Srpske koje su, kako kaže, uvijek bile nosilac ključnih odluka vezanih za obilježavanje ovog datuma.

    Stevandić je završio obraćanje pozivom na odgovornost i profesionalizam u radu Narodne skupštine. Naglasio je da pitanja poput Dana Republike Srpske ne bi smjela biti predmet politikanstva i populističkih rasprava.

    “Ima tema o kojima se možemo svađati, ali ovo nije jedna od njih. Ovo je pitanje našeg identiteta, tradicije i prava koje smo kao narod izborili. Molim vas da se uozbiljite i pokažete dostojanstvo koje ova skupština zaslužuje,” zaključio je Stevandić.

  • Dodik: Sa Hafenekerom razgovarano o saradnji Austrije i Srpske

    Dodik: Sa Hafenekerom razgovarano o saradnji Austrije i Srpske

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik sastao se danas u Beču s generalnim sekretarom Slobodarske partije i poslanikom u Parlamentu Republike Austrije Kristijanom Hafenekerom. Hafeneker je i predsjednik Austrijsko-mađarske parlamentarne grupe prijateljstva.

    Mi već duže vremena imamo dobru saradnju sa Slobodarskom partijom Austrije i ovo je obnavljanje tih kontakata. Slobodarska partija je trenutno u razgovorima da postane dio vlasti. Mi smo danas razgovarali o mogućoj saradnji parlamentarnih grupa. Oni imaju snažnu poslaničku grupu u Evropskom parlamentu. Mi ćemo naše odnose graditi i dalje. Ova stranka imala je 35 odsto podrške na posljednjim izborima u Austriji, i to je nesumnjivo veliki potencijal. Ona je vodeća politička partija po podršci u Austriji. To je nešto što svakako nama odgovara – istakao je Dodik.

    Dodik je naglasio da se razgovaralo i o saradnji Republike Srpske i Austrije, kao i o saradnji sa pokrajinama, gdje oni već imaju formiranu vlast.

     

    – Razgovarali smo i o saradnji naših poslaničkih grupa i njihovih u austrijskom i Evropskom parlamentu, kao i o perspektivi EU i oni smatraju da Evropska unija treba da doživi transformaciju što i mi smatramo da određene države članice treba da imaju odlučujuću ulogu, a ne da se one gube kroz evropske integracije – dodao je Dodik.

    Predsjednik Srpske je podsjetio da je Slobodarska partija Austrije potpisala sporazum sa Orbanovom strankom u Mađarskoj.

    – A mi opet imamo dobre odnose i sa njima. I ovo se može razumijeti da mi na dobar način gradimo mrežu prijatelja širom Evrope i svijeta. Treba reći da je značajan broj Srba koji žive u Austriji podržao ovu stranku – zaključio je Dodik.

    Istakao je da je pozvao predstavnike Slobodarske partije da posjete Republiku Srpsku.

    – Imali smo odličan razgovor – rekao je Dodik.

  • Najavljene nove subvencije u Banjaluci

    Najavljene nove subvencije u Banjaluci

    Grad Banjaluka će plaćati poreze i doprinose svim preduzećima koji zaposle svršene srednjoškolce i studente u periodu od godinu dana, kazao je ovo gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, koji je dodao da je Banjaluka prva lokalna zajednica koja će uvesti jednu ovakvu praksu, saopšteno je iz Gradske uprave.

    Stanivuković je danas održao sastanak sa predstavnicima Odjeljenja za privredu i lokalni ekonomski razvoj, te je naglasio i to kako će biti uvedena i nova vrsta subvencija, te izgrađeni prvi preduzetnički inkubatori.

    “Linija ‘Druga šansa’ – je nova vrsta subvencija koja će biti namijenjena svima koji su zbog objektivnih razloga bili primorani da zatvore svoje preduzetničke radnje, kao i onima koji u prethodnom periodu nisu ostvarili pravo na subvenciju. Izgradićemo prve preduzetničke inkubatore koji će biti od velike koristi mladim preduzetnicima”, naveo je Stanivuković.

    Kazao je i to kako će obezbijediti kancelarije i prostorije bez naknade, savjetodavne, administrativne, tehničke i druge usluge novoosnovanim privrednim subjektima, najduže četiri godine od njihovog osnivanja.

    “Dodatne bodove, ali i niže određene naknade imaće oni poslovni subjekti koji imena svojih preduzeća budu isticali na ćiriličnom pismu. Svi mladi preduzetnici na teritoriji Banjaluke imaće besplatne preduzetničke akademije i predavanja, a sve u cilju veće edukacije, a samim tim i veće šanse za uspješno poslovanje. Radićemo na apsolutnoj afirmaciji poslovne zone “Ramići” i stavljanju na tržište svih njenih kapaciteta”, istakao je on.

    Poručio je i to kako će, u danima koji su pred nama, zajedno sa saradnicima, obići poslovnu zonu kako bi još jednom prošli sve detalje našeg ambicioznog plana.

    “Od Turističke organizacije Grada, Odjeljenja za privredu i lokalni ekonomski razvoj i svih drugih ustanova i institucija Grada koje se u bilo kojem segmentu bave turizmom, imam velika očekivanja. Očekujem da obaramo sopstvene rekorde, i da promociju turizma našeg grada dignemo na mnogo veći nivo, jer kapaciteti i imidž koji Banja Luka danas ima zaslužuju ozbiljniji pristup. U narednom periodu obaviću razgovore sa svim odjeljenjima i odsjecima u Gradskoj upravi pojedinačno kao i sa svim javnim preduzećima i ustanovama”, istakao je Stanivuković.

    Stanivuković je zaključio i to kako od svih imam veća očekivanja, veće ciljeve kao i pun kapacitet rada.

    “Umjesto onih koji se ne budu mogli nositi sa tim planom tražićemo bolje i odgovornije”, kazao je Stanivuković.

  • Višković: Ne vjerujem da će se poslodavci i sindikat dogovoriti o minimalcu

    Višković: Ne vjerujem da će se poslodavci i sindikat dogovoriti o minimalcu

    Da li će doći do povećanja minimalca u Republici Srpskoj za 2025. godinu, pitala je Tanja Vukomanović, poslanik u Klubu PDP-a u NS RS, tokom aktuelnog časa u parlamentu Srpske.

    Ona je konstatovala da povećanje najniže plate u ovoj godini nije donijelo dobre stvari po stanovništvo jer je došlo do brojnih poskupljenja, pa je zanimalo kako Vlada planira da ublaži taj udar na džepove građana.

    Radovan Višković, premijer Srpske podsjetio je da je povećanje najniže plate u Srpskoj stvar socijalnih partnera, Unije udruženje poslodavaca i Saveza sindikata RS. Ipak, priznao je da ne očekuje da će se socijalni partneri dogovoriti.

    “Mi ne želimo da izlazimo u javnost sa iznosom minimalca i da tako rušimo njihov eventualni dogovor. Ali još jednom ih javno pozivam da se dogovore i sve što se dogovore mi ćemo potpisati odmah. Ako ne bude dogovora, onda će Vlada RS vjerovatno do prve polovine januara donijeti odluku. Ali je praksa da se nikada nisu dogovorili“, poručio je Višković.

    Na osnovu kojih ekonomskih parametara Vlada Republike Srpske planira da poveća minimalnu platu nije poznato.

    Iz analize Privredne komore Republike Srpske vidljivo je da su gotovo svi ekonomski parametri u padu.

    Recimo, u prvih devet mjeseci ove godine u odnosu na prethodnu godinu industrijska proizovdnja smanjena je za 6,7 posto, dok je broj zaposlenih u industriji smanjen za 4,7 posto.

    Kada je riječ o robnoj razmjeni, prema podacima Privredne komore Republike Srpske u prvih devet mjeseci robna razmjena iznosila je 9,13 milijardi KM. Izvoz je ostvaren u vrijednosti od 3,7 miliojardi KM što je u odnosu na prvih devet mjeseci 2023. godine manje za 218,3 miliona KM.

    Istovremeno uvoz je iznosio 5,44 milijardi KM i povećan je za 206.65 miliona KM.

    “Spoljnotrgovinski deficit iznosi 1,74 milijarde KM. U poređenju sa prethodnom godinom došlo je do povećana deficita za 424,95 miliona KM, odnosno deficit je veći za 32,3 posto. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 68 posto dok je u istom periodu 2023. godine iznosila 74,9 posto”, navodi se u analizi Privredne komore Republike Srpske.

  • Soreka poručio da BiH treba što prije usvojiti Reformsku agendu

    Soreka poručio da BiH treba što prije usvojiti Reformsku agendu

    Šef Delegacije EU u BiH Luiđi Soreka izrazio je uvjerenje da će Evropska komisija, ako se ispune uslovi, bez odgađanja preduzeti korake u pravcu formalnog otvaranja pregovora sa BiH.

    Soreka je danas na sjednici Zajedničke komisije za evropske integracije Parlamentarne skupštine BiH predstavio izvještaj Evropske komisije za BiH za 2024. godinu i naglasio da sve zavisi od političke volje da se u narednom periodu iskoristi pozitivan momentum i radi na potrebnim reformama.

    Šef Delegacije EU je ocijenio da izvještaj jasno precizira koji su to uslovi koje BiH treba da ispuni kako bi formalno otvorila pristupne pregovore sa EU, saopšteno je iz Parlamentarne skupštine BiH.

    On je pozdravio novi zamah koji je u BiH vidljiv u proteklih nekoliko sedmica i izrazio nadu da će se takav trend nastaviti.

    Soreka je govorio i o Planu rasta EU za zemlje zapadnog Balkana, te o reformskoj agendi koju BiH treba da usvoji kako bi joj do kraja godine bila dostupna sredstva iz prve tranše Plana rasta.

    Ističući da Plan rasta predstavlja dokaz o namjeri EU da građanima i privredi zemalja u statusu kandidata već u ranoj fazi pregovaračkog procesa obezbijedi benefite koje imaju zemlje članice EU, Soreka je apelovao da politički lideri prepoznaju značaj ovog trenutka i iskoriste priliku da prije 5. decembra usvoje reformsku agendu.

    Soreka je podržao rad Zajedničke komisije za evropske integracije Parlamentarne skupštine BiH, ocijenivši da predstavlja značajnu ulaznu tačku za sve rasprave u daljem procesu evropskih integracija BiH, navodi se u saopštenju.

    Prema njegovim riječima, Zajednička komisija i Parlamentarna skupština BiH predstavljaće ključne partnere EU u narednom periodu, posebno nakon što BiH formalno otvori pristupne pregovore o članstvu.

    U saopštenju se ističe da su članovi Zajedničke komisije za evropske integracije parlamenta BiH postavili niz korisnih i konkretnih pitanja u vezi sa reformskom agendom, Planom rasta, kao i pitanja u vezi sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU.

    Na sjednici je podržana poslanička inicijativa Denisa Zvizdića, kojom Predstavnički dom BiH inicira da Savjet ministara pristupi izradi okvirne strategije integrisanog upravljanja vodama na nivou BiH, uključujući i akcioni plan za primjenu propisa EU koji se odnose na vodu za piće, komunalne otpadne vode i upravljanje rizikom od poplava.

    Ovo je jedna od obaveza iz Poglavlja 27 Izvještaja Evropske komisije o BiH za 2023. godinu.

    Zajednička komisija inicirala je ponovno pokretanje rada Parlamentarnog foruma za evropske integracije, tijela kojeg čine predstavnici parlamentarnih komisija/odbora za evropske integracije sa svih nivoa vlasti u BiH.

    S dnevnog reda sjednice, radi odsustva predlagača, skinut je izvještaj o radu Savjeta ministara za 2023. godinu.

    S tim u vezi, Zajednička komisija usvojila je zaključak koji će biti upućen domovima parlamenta BiH, a u kome se navodi da su predstavnici institucija, u skladu sa Zakonom o parlamentarnom nadzoru BiH, dužni da prisustvuju sjednicama komisija i domova PS BiH.

     

  • Zaduživanje Republike Srpske: Neodgovorena pitanja i misterije finansiranja

    Zaduživanje Republike Srpske: Neodgovorena pitanja i misterije finansiranja

    Ministarstvo finansija Republike Srpske nastavilo je praksu izbjegavanja odgovora na ključna pitanja o zaduživanju i finansijskom stanju. Uprkos upitima medija i interesu javnosti, transparentnost i dostupnost informacija ostaju upitni. Javnost, kako podsjećaju stručnjaci i organizacije za transparentnost, ima pravo da zna kako se upravlja javnim novcem – naročito u vremenu intenzivnog zaduživanja.

    Kontradikcije i nedosljednosti
    Ambasador SAD u BiH, Majkl Marfi, u intervjuu za Srpskainfo izjavio je da se Republika Srpska od početka 2023. godine zadužila 1,1 milijardu KM putem Banjalučke berze. Iz Ministarstva finansija je stigao oštar demanti – naveli su da se Srpska ove godine zadužila za 447 miliona KM, odbacujući ambasadorove tvrdnje. Međutim, izjava Ministarstva obuhvata samo određeni dio godine, dok se Marfijeva odnosi na cijeli period od januara.

    Ovakva kontradiktorna saopštenja otvaraju pitanje: da li je ambasador u pravu, a Ministarstvo finansija greškom demantovalo vlastite podatke? Ili su, kako se čini, u pitanju selektivno interpretirani podaci?

    Misteriozni kreditori
    Pitanja o najnovijim zaduženjima dodatno su produbila sumnju. Odluka Vlade Republike Srpske o novom kreditu od 100 miliona evra, objavljena u Službenom glasniku, ne daje odgovor na ključno pitanje – ko je kreditor? Nagađanja o potencijalnim povjeriocima kreću se od Kine, preko Rusije, do Mađarske, ali konkretni detalji izostaju. Prema zvaničnim informacijama, sredstva će biti iskorištena za budžetski deficit i refinansiranje duga, no ključna pitanja – pod kojim uslovima i za koje projekte – ostaju neodgovorena.

    Stručnjaci o zaduživanju
    Ekonomista Predrag Mlinarević smatra da bi javna rasprava o svrsi zaduživanja trebala postati norma.

    – Potrebno je uvesti pravila koja bi ograničila zaduživanje samo na vraćanje starog duga i kapitalne projekte. To bi olakšalo praćenje namjene sredstava i pridržavanje budžetskih pravila, ističe Mlinarević.

    Njegov kolega, Zoran Pavlović, upozorava na nedostatak jasne slike o stvarnom stanju duga.

    – Podaci sa Banjalučke berze su precizni, ali način na koji se novac koristi ostaje nedostupan javnosti. Da li se zadužujemo za pokrivanje deficita ili stvaramo problem budućim generacijama? pita Pavlović.

    Netransparentnost kao pravilo
    Damjan Ožegović iz Transparensi Internšnela u BiH naglašava da su informacije o zaduženju javnog interesa i da bi trebale biti dostupne u najvećoj mogućoj mjeri.

    – Zaduženja su često netransparentna – ne zna se od koga, pod kojim uslovima i kako se koristi novac. To nije u skladu sa zakonom, jer svi građani imaju pravo na pristup informacijama od javnog značaja, upozorava Ožegović.

    Zaključak
    Kako se godina bliži kraju, izostanak transparentnih informacija o dugu i finansijskom stanju Republike Srpske ostavlja prostor za nagađanja i sumnje. Javnost, koja snosi teret ovih zaduženja, zaslužuje odgovore – precizne, pravovremene i dostupne svima. Do tada, ostaje da se pitamo: krije li se iza tišine Ministarstva finansija još jedna neugodna istina?

  • Dodik: Trenutak je da kažemo ko je vlast u BiH

    Dodik: Trenutak je da kažemo ko je vlast u BiH

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik rekao je da neće da bude saučesnik u kršenju Ustava i Dejtonskog mirovnog sporazuma koje čini neovlašteni pojedinac – stranac, te poručio da je trenutak da konačno i svi partneri jasno kažu ko je vlast na nivou BiH.

    “Nikada nisam prekršio Ustav i jedini sam čovjek u istoriji kome se sudi zato što je poštovao i postupao po Ustavu”, istakao je Dodik, koji je i predsjednik Republike Srpske.

    On je rekao da je vrijeme da bošnjački političari izađu iz mentalnog sklopa slušanja drugih i služenja drugima, a ne svom narodu.

    “Na sastancima u Banjaluci i Istočnom Sarajevu pokazali smo da smo u stanju da postignemo dogovor o mnogim pitanjima kada sami mislimo i odlučujemo, poštujemo Ustav i nadležnosti i uvažavamo interese sva tri naroda. Poslije svakog našeg dogovora pojavi se Šmit i razvali sve. I opet muk i tišina od partnera iz Federacije. Ako ćemo ćutati na kršenje Ustava i Dejtonskog sporazuma od neovlaštenog pojedinca – stranca, onda postajemo saučesnici u tome. Ja to neću”, naveo je Dodik na društvenoj mreži “Iks”, prenosi Srna.

    On je napomenuo da je sve što se radi van institucija protivno interesu naroda.

    “To što najviši organ vlasti na nivou BiH – Predsjedništvo, sjedi u zgradi koju je napravio okupator, što je jedinstven slučaj u svijetu, ne znači da smo i sada pod okupacijom”, rekao je Dodik.

    Zato je, naglasio je Dodik, došao trenutak da konačno svi partneri jasno kažu ko je vlast u BiH.

    “Jesmo li to mi ili je Šmit? Ako smo mi, kao legitimno izabrani predstavnici naroda, onda svi moraju jasno i nedvosmisleno odbaciti nametanja svake vrste. Niko više nema luksuz da ćuti. Ako je to Šmit, onda čemu mi služimo i čemu naši sastanci, čemu dogovori? Neka onda Šmit donosi sve zakone, sve odluke, neka pregovara sa EU. I nije ovo nikakav hir Republike Srpske, ovo je odbrana elementarnog dostojanstva”, poručio je Dodik.

  • Ukrajina u najtežoj situaciji od početka rata: Sprema se za najgore

    Ukrajina u najtežoj situaciji od početka rata: Sprema se za najgore

    Sudeći po vijestima koje stižu posljednjih dana, Ukrajina proživljava svoje najteže dane od početka rata krajem februara 2022. godine.

    Već sedmicama, ruske snage dramatično intenziviraju ne samo vazdušne napade na kritičnu infrastrukturu, već i agresivno napreduju na ključnoj liniji fronta na istoku zemlje.

    Rusi najbrže napreduju od početka rata
    Osim toga, ruska vojska, pojačana sjevernokorejskim trupama, polako potiskuje elitne ukrajinske brigade iz ruske oblasti Kursk, u koju su Ukrajinci upali krajem avgusta i osvojili više od 100 naselja. Prema posljednjim procjenama, Rusi su potisnuli ukrajinsku vojsku sa oko 40 odsto teritorije koju su ukrajinske snage zauzele od avgusta u Kursku.

    Ali vjerovatno najveći problem je nezaustavljivo napredovanje Rusije u Kursku. Prema procjenama zapadnih analitičara, Rusi nisu tolikom brzinom napredovali na frontu od početka rata.

    Osim toga, ruske snage izvele su sinoć najveći napad dronom na kritičnu ukrajinsku infrastrukturu. Prema navodima Ukrajinaca, oni su lansirali 188 dronova, od kojih je značajan broj pogodio svoje mete i izazvao velike probleme u snabdijevanju električnom energijom.

    U međuvremenu se pojavio ozbiljan problem sa minobacačkim granatama ukrajinske proizvodnje, koje masovno propadaju na liniji fronta. Ukrajinsko Ministarstvo odbrane pokrenulo je istragu. To je veoma važno oružje, jer ukrajinske snage često koriste minobacače da zaustave napade ruske pješadije.

    Tramp stiže u Bijelu kuću
    Većina zapadnih analitičara se slaže da dramatična eskalacija rata ima veze sa promjenom vlasti u Americi. Naime, vjeruje se da ruski predsjednik Putin želi da istjera Ukrajince iz Kurska i zauzme što više teritorije prije nego što Donald Tramp uđe u Bijelu kuću. Time bi bio u najboljoj mogućoj poziciji za pregovore, na koje će, vjeruje se, Tramp pokušati da privoli Ukrajinu i Rusiju.

    Ali s obzirom na Trampovu nepredvidivost, ukrajinska vojska se priprema za najgore, rekao je za Al Džaziru general-potpukovnik Ihor Romanenko, bivši zamjenik načelnika Generalštaba Oružanih snaga Ukrajine.

    Tramp je obećao da će okončati rusko-ukrajinski rat za 24 sata, ne objašnjavajući detalje i indirektno zaprijetio da će obustaviti vojnu pomoć Kijevu ako ne započne mirovne pregovore sa Moskvom.

    “Spremamo se za najgori mogući scenario”
    Spremamo se za najgori mogući scenario, kada Tramp zaustavi sve isporuke – rekao je Romanenko.

    Trampov “mirovni plan” ostaje nejasan, ali posmatrači kažu da najvjerovatnije uključuje ustupanje neke ili cijele teritorije koju je okupirala Rusija, skoro 19 odsto teritorije Ukrajine, u zamjenu za mirovni sporazum ili zamrzavanje fronta.

    Tramp je takođe rekao da će poslati napredno oružje u Kijev ako Moskva ne pristane na mirovne pregovore. Ali od njega je teško očekivati nešto konkretno, ističe Romanenko: “Očekivanja postoje, ali to je kao da se razgovara sa vjetrom”.

    Njegove riječi je ponovio i saradnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog koji je pod uslovom anonimnosti razgovarao za Al Džaziru: “Za razliku od drugih predsjednika, Tramp može da mijenja svoje odluke u zavisnosti od toga na koju nogu ujutru ustane”.

    Prišli smo njegovim saradnicima sa planom koji bi mogao da koristi nama i Zapadu i njemu se dopao – rekao je ukrajinski zvaničnik, misleći na prijedlog koji je Zelenski iznio Trampu tokom njihovog sastanka u Njujorku u septembru.

    Plan predviđa zamjenu dijela američkih trupa stacioniranih u Evropi ukrajinskim i dijeljenje ukrajinskih resursa sa zapadnim partnerima.

    Sve više Ukrajinaca želi mirovni sporazum, sve manje želi borbu do kraja
    U međuvremenu, ukrajinska javnost se polako okreće ka mirovnom sporazumu sa Rusijom. Prema anketi Galupa objavljenoj 19. novembra, 52 odsto Ukrajinaca bi voljelo da se rat završi “što je prije moguće”, čak i ako to znači teritorijalne ustupke.

    Samo 38 odsto ispitanika želi da se Kijev “bori do pobjede”, što je dramatičan pad sa 73 odsto 2022. godine.

    Sada želimo mir, a ne pobjedu. Ne želim da izgubim nikoga od svoje porodice. I ja sam stara da se svake noći budim sa sirenama za vazdušni napad – rekla je Valentina Krasovec, 68-godišnja stanovnica Kijeva čiji je nećak poginuo na frontu u septembru 2023.

    Drugi savjetnik Zelenskog tvrdi da je ključna riječ u odnosima sa Trampom “profit”.

    Tramp možda neće opozvati sadašnjem predsjedniku Džou Bajdenu dozvolu da koristi američke rakete za napade unutar Rusije ako može da profitira od toga – rekao je Mihailo Podoljak, jedan od ključnih savjetnika Vladimira Zelenskog.

    To može biti profit reputacije, politički profit ili ekonomski profit. Može čak biti profit ostvaren ponižavanjem Putina. Svaki profit će mu odgovarati – rekao je Podoljak nedavno za ukrajinsku novinsku agenciju Interfaks.

    Strah u ukrajinskoj vladi
    Ali za sada, ukrajinska vlada je uplašena i nesigurna šta da radi kada se Tramp vrati u Bijelu kuću u januaru, rekao je kijevski analitičar.

    Nema novih strategija, svi žele da promijene stvari u hodu – rekao je Aleksej Kuš za Al Džaziru, pa dodao da će ključni trenutak biti kada Tramp imenuje novog ambasadora SAD u Kijevu i specijalnog izaslanika za rusko-ukrajinski rat.

    Ričard Grenel, koji je bio Trampov šef obavještajne službe 2020. godine i protivi se članstvu Ukrajine u NATO-u, pominje se kao mogući kandidat.

    Druga ključna figura u budućnosti Ukrajine je republikanski senator Marko Rubio, koga Tramp želi da bude sljedeći šef diplomatije. Rubio je do sada više volio razgovore sa Moskvom nego povećanje vojne pomoći Ukrajini. Bio je jedan od 15 republikanskih poslanika koji su glasali protiv pružanja vojne pomoći Kijevu od 61 milijarde dolara u aprilu.

    “Postoje znaci da je Zelenski odustao od glavnog zahtjeva”
    Republikanci su mjesecima odlagali usvajanje zakona, a odlaganje je u velikoj mjeri doprinijelo ruskim vojnim dobitcima u istočnoj Ukrajini.

    Tramp je Rubijevu kandidaturu najavio 13. novembra, a za nekoliko sati ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha rekao je da se raduje “približavanju mira kroz jačanje Ukrajine”. Ponovio je frazu koju je Zelenski upotrijebio kada je Trampu čestitao izbor 5. novembra.

    Nikolaj Mitrohin, istraživač Univerziteta u Bremenu, rekao je da su zaključci o uticaju pojedinih članova Trampovog tima čisto spekulativni, ali i da postoje znaci da je Zelenski odustao od svog glavnog zahtjeva za oslobađanje svih okupiranih teritorija, uključujući Poluostrvo Krim, koje je Moskva zauzela 2014. godine.

    Dva važna faktora
    Kijev je prije izbora Trampa insistirao da neće priznati okupirane teritorije kao dio Rusije. Tu je i “Putinov faktor”, rekao je Mitrohin, objašnjavajući da bi ponašanje ruskog lidera moglo da bude u suprotnosti sa očekivanjima Trampovih saradnika i da izazove nelagodnost prije nego što se sukobe sa Zelenskim i zapadnim pristalicama Ukrajine.

    Drugi faktor može biti Trampov stav o Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi, koja je povezana sa Moskovskom patrijaršijom. Ona ostaje dominantna vjerska organizacija u Ukrajini i kontroliše hiljade parohija uprkos rastućem pritisku vlasti.

    “Vatikan, neke evropske nacije i Trampove pristalice kritikovali su pritisak Zelenskog na crkvu, navodeći zabrinutost oko vjerskih sloboda. Zelenski će možda morati da ublaži pritisak da napravi kompromis sa realnošću i izgradi širu koaliciju za podršku Ukrajini”, kaže Mitrohin, prenosi Index.