VRBAS Media

Autor: INFO

  • Dodik: USAID potrošio ogroman novac da bi destabilizovali BiH

    USAID je potrošio ogroman novac da bi destabilizovali BiH i sijali mržnju među ljudima, istakao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

     Četiristo dva miliona dolara USAID je potrošio u BiH za četiri godine. Osamsto miliona KM. Јesu li nekome popravili ili sagradili kuću, jesu li kupili lijekove, nekome poklonili traktor?Јesu li nekom djetetu platili školovanje, darovali besplatnu ekskurziju, jesu li finansirali nečije liječenje – upitao je on na društvenoj mreži Iks.

    Dodik je zaključio da je USAID, umjesto mira širio nemir.

    – Otišli su u zaborav – zaključuje Dodik.

  • Evropske integracije BiH u stagnaciji, Ukrajina i Moldavija ispred

    Evropske integracije BiH u stagnaciji, Ukrajina i Moldavija ispred

    Put Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji, kao i ispunjavanje neophodnih standarda za ubrzanje procesa pristupanja, bili su među glavnim prioritetima vlasti na državnom nivou još početkom 2023. godine. Međutim, gotovo dvije godine kasnije, BiH se još uvijek nalazi na samom začelju evropskih integracija, a novi rok za otvaranje pregovora s EU stiže za nešto više od 20 dana. Osim dva nedavno usvojena zakona – o graničnoj kontroli i zaštiti ličnih podataka – BiH će do početka marta morati donijeti i zakone o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, kao i o Sudu BiH.

    Prema informacijama koje donosi Srpskainfo, BiH se suočava s ozbiljnim zastojem na svom evropskom putu, a odgovorni za ovu situaciju, kako se navodi, jesu tzv. “tri K”: predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac, te ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković. Ove osobe, prema mišljenju mnogih, svojim postupcima otežavaju put BiH prema EU, zbog čega se sve više spekuliše o njihovim smjenama sa ključnih pozicija. Srpskainfo podsjeća da su političke stranke iz bošnjačke “Trojke” već najavile raskid koalicije sa SNSD-om, što je, kako tvrde, dovelo do “presude” Borjani Krišto kao predsjedavajućoj Savjeta ministara.

    Košarac, ministar koji se već suočava s kritikama zbog vlastitih postupaka, poput kontroverznih fotografija sa zabava tokom pandemije, kao i optužbi za nasilničko ponašanje, i dalje je pod udarom, dok domaći poljoprivrednici ističu da njegov resor nije uradio dovoljno na zaštiti domaće proizvodnje. Pored toga, Košarac je bio u centru pažnje zbog svojih kontakata s nedavno razriješenim počasnim konzulom BiH u Panami, koji je povezan s organizovanim kriminalom.

    Kada je riječ o Konakoviću, inicijativa za njegovu smjenu potekla je od SNSD-a, a kritike na njegov račun odnose se na navodnu promociju isključivo bošnjačkih interesa na štetu drugih konstitutivnih naroda.

    Situacija na terenu dodatno komplikuje činjenicu da su BiH na putu ka EU prestigle i zemlje poput Ukrajine i Moldavije, dok političari na vlasti, koji su građanima obećavali ubrzanje evropskih integracija, djeluju neskladno i nesposobno da premoste razlike koje ometaju ostvarenje tih ciljeva.

    Draško Aćimović, bivši ambasador BiH u Briselu, za Srpskainfo ističe da BiH stagnira na evropskom putu, a prema njegovim riječima, situacija je čak gora nego ikad ranije.

    – BiH se sada tretira na istom nivou kao Kosovo, a može se reći da nas je Kosovo čak i prestiglo u određenim segmentima. Ukrajina i Moldavija su već napredovale, a BiH je još uvijek daleko od cilja – navodi Aćimović, dodajući da aktuelna vlast, naročito u Republici Srpskoj, ne želi nastaviti evropski put, što je, kako kaže, potpuno legitimno.

    Kako piše Srpskainfo, politička scena u BiH je u potpunoj disharmoniji, a izgledi za ubrzanje pristupnog procesa ostaju neizvjesni.

  • Devizne rezerve Centralne banke BiH dostigle 17,64 milijarde KM

    Devizne rezerve Centralne banke BiH dostigle 17,64 milijarde KM

    Devizne rezerve Centralne banke BiH na kraju prošle godine bile suteške 17,64 milijarde maraka i veće su za 1,35 milijardi na godišnjem nivou, što prema riječima stručnjaka predstavlja ozbiljan rast usljed značajnijeg priliva stranog kapitala bilo kroz direktne investicije ili zaduživanje na ino-tržištu.

    Podaci Centralne banke pokazuju da je ostvareni rast na godišnjem nivou, posmatrano u procentima, iznosio 8,3 odsto, a samo godinu ranije devizne rezerve su uvećane za svega 1,4 odsto.

    Iz ove institucije juče su saopštili da su devizne rezerve na kraju decembra 2024. godine u odnosu na mjesec ranije povećane za 430 miliona maraka.

    Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju decembra 2024. godine iznosili su 25,83 milijarde KM, a u odnosu na novembar iste godine zabilježeno je povećanje zaduženja od 250,9 miliona KM ili jedan odsto.

    Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u decembru prošle godine iznosila je 9,8 odsto, nominalno 2,3 milijarde KM.

    – Godišnji rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,09 milijardi KM ili 9,3 odsto, privatnih preduzeća za 881 milion KM ili devet procenata, vladinih institucija za 182,1 miliona ili 16,4 odsto, nefinansijskih javnih preduzeća za 79,7 miliona ili 12,9 odsto, te ostalih domaćih sektora za 65,3 miliona maraka ili 26,9 procenata – navedeno je u dokumentu o monetarnim kretanjima u decembru prošle godine koji je sačinila Centralna banka BiH.

    Profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci Dragan Gligorić iznenađen je visokim procentom rasta deviznih rezervi Centralne banke BiH koji, kako pojašnjava, može biti posljedica nekoliko faktora.

    – Rast deviznih rezervi može biti posljedica smanjenja deficita tekućeg bilansa ili značajnijeg priliva kapitala. Šta je od ta dva faktora primarno uzrokovalo toliki rast deviznih rezervi, ne mogu sa sigurnošću reći, ali je primjetno da u posljednjih desetak godina devizne rezerve Centralne banke BiH rastu. Taj rast je svakako pozitivan imajući u vidu da su devizne rezerve garant stabilnosti konvertibilne marke i garant ino-povjeriocima da će dugovi prema inostranstvu biti uredno servisirani – pojasnio je Gligorić, piše Glas.

    On je istakao da na rast deviznih rezervi direktno utiče priliv stranih investicija, bilo u formi direktnih investicija ili u formi zaduživanja.

    – BiH je zemlja koja se zadužuje na ino-tržištu pa rast deviznih rezervi može biti posljedica većeg kreditiranja jer banke plasiraju novac iz domaćih depozita, ali i po osnovu zaduživanja u inostranstvu. Rast je svakako i posljedica politike monetarnog labavljenja od strane Evropske centralne banke – kazao je Gligorić.

    Razloge za povećano kreditiranje vidi u rastu inflacije i višim cijenama.

    – Rast cijena povećava tražnju za novcem, što dovodi do rasta kreditiranja, baš kao i veća ekonomska aktivnost. U slučaju rasta cijena firmama treba više novca za finansiranje trajnih obrtnih sredstava, dok domaćinstvima treba više novca za finansiranje svakodnevne potrošnje ili za investicije. Nije ista tražnja za kreditima kada je cijena kvadrata nekretnine 2.500 ili 3.500 KM – kazao je Gligorić.

    DEPOZITI

    Ukupni depoziti domaćih sektora na kraju decembra 2024. godine iznosili su 33,87 milijardi KM, sa godišnjom stopom rasta od 8,8 odsto, što je u apsolutnom iznosu 2,74 milijarde KM.

    – Rast depozita na godišnjem nivou registrovan je u sektorima stanovništva, privatnih preduzeća, nefinansijskih javnih preduzeća i ostalih domaćih sektora, dok je kod vladinih institucija zabilježeno smanjenje depozita za 3,5 odsto – pokazuju podaci Centralne banke BiH.

  • Pentagon na udaru Ilona Maska

    Pentagon na udaru Ilona Maska

    Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je u petak novinarki CNN Kejtlan Kolins da je naložio Ilonu Masku da pregleda “gotovo sve”, uključujući troškove Pentagona i obrazovanja.

    – Da li ste naložili Ilonu Masku da pregleda troškove Pentagona, s obzirom na to da je to najveća diskreciona potrošnja? – upitala je novinarka CNN tokom Trampove konferencije za novinare sa japanskim premijerom.

    “Da, jesam”, rekao je Tramp.

    – Pentagon, obrazovanje, gotovo sve. Pregledaćemo sve, jer je situacija kroz koju smo upravo prošli bila strašna. I mislim da je 97 odsto ljudi otpušteno – rekao je Tramp.

    Dodao je da je ‘bilo veoma, veoma nesrećno’.

    – Nećete pronaći ništa slično tome, ali ćete pronaći mnogo toga. Naložio sam mu da provjeri obrazovanje, da provjeri Pentagon, koji predstavlja vojsku. I, znate, nažalost, pronaći ćete neke prilično loše stvari. Ali ne mislim da ćete u istom obimu vidjeti nešto poput onoga što smo upravo vidjeli – nastavio je Tramp.

    CNN je izvijestio da je manje od jedne trećine saveznog budžeta za fiskalnu godinu 2024. činila diskreciona potrošnja, koju Kongres odobrava na godišnjem nivou. Skoro polovina diskrecione potrošnje odlazi na odbrambene programe.

  • USAID u BiH: Svi projekti su obustavljeni

    USAID u BiH: Svi projekti su obustavljeni

    Najava gašenja USAID-a od američkog predsjednika Donalda Trampa izazvala je zabrinutost brojnih organizacija i medija koja su finansirana od strane ove američke organizacije.

    Naime, još i prije odluke o gašenju, predsjednik Tramp odlučio je pauzirati sve programe koji predstavljaju finansiranje strane pomoći, dok se ne izvrši temeljiti pregled trenutne situacije. Pred samo gašenje „Dnevni avaz“ je dobio izjavu USAID-a:

    – U ovom trenutku, kako bi se izvršio temeljni pregled, svi programi i podrške bez odricanja koje je odobrio državni sekretar koji koriste finansiranje strane pomoći su pauzirani – navedeno je.

    Odluka Trampa je obustavila rad USAID, a brojne NVO, mediji i druge organizacije koje su zavisile od grantova koje je ova organizacija odobravala, ostale su bez finansija.

    Zvaničnici u Americi su ranije objavili kako je samo u BiH USAID u protekle četiri godine potrošila 402 miliona dolara. Djelovanje ove organizacije i njeno finansiranje u BiH uskoro će postati predmet tužilaštva.

  • Tramp daje otkaze u FBI-ju

    Tramp daje otkaze u FBI-ju

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da će otpustiti nepreciziran broj agenata FBI-ja koji su sprovodili istragu povodom upada na američki Kapitol u januaru 2021.

    “Otpustiću neke od njih zato što su korumpirani”, odgovorio je Tramp na novinarsko pitanje zbog čega će otpustiti agente, prenosi Rojters.

    Tramp je rekao da u korumpiranost agenata “uopšte ne sumnja”.

    “Znam dosta o tom poslu, o tom svijetu. Imali smo neke korumpirane agente, neki su otišli, neki će tek otići, a to (davanje ostavki) biće učinjeno s hirurškom preciznošću”, rekao je Tramp.

    Prethodno su, na Trampov zahtjev, predstavnici amerčikog Ministarstva pravde naredili smjenu tužilaca koji su radili na istrazi napada na Kapitol 6. januara 2021. godine.

    Vršilac dužnosti glavnog tužioca u Vašingtonu, Edvard Martin, dobio je direktivu da smjeni tužioce koji su radili na toj istrazi.

    Zamjenik generalnog tužioca naredio je da svi agenti FBI koji su radili na slučaju napada na Kapitol prođu kroz internu reviziju.

    Te promjene uključuju i smjenu osam izvršnih zvaničnika FBI, među kojima su i oni koji su odgovorni za nacionalnu bezbjednost, sajber bezbjednost i kriminalne istrage.

    Takođe, očekuje se da direktor FBI u Vašingtonu bude uklonjen sa svoje pozicije do 10. februara.

    Trampova administracija smatra da su ti zvaničnici ugrozili sprovođenje njegove političke agende, dok su demokrate kritikovale te poteze, navodeći da oni mogu da oslabe rad FBI i ugroze nacionalnu bezbjednost.

    FBI i Ministarstvo pravde nisu željeli da komentarišu te odluke, prenosi Tanjug.

  • Tramp: Sljedeće nedjelje moguć sastanak sa Zelenskim, želim sastanak i sa Putinom

    Tramp: Sljedeće nedjelje moguć sastanak sa Zelenskim, želim sastanak i sa Putinom

    Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je danas da očekuje da će se sljedeće nedjelje sastati sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, kao i da ”želi” da razgovara sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom.

    On je na zajedničkoj konferenciji sa japanskim premijerom Šigeruom Išibom rekao da će sa Zelenskim razgovarati o bezbjednosti ukrajinskih dobara, poput rijetkih zemnih metala, prenosi Rojters.

    Kada je riječ o Pojasu Gaze, rekao je da ”nema žurbe”.

    Istakao je da će sljedeće nedjelje uvesti recipročne carine ”za mnoge zemlje”.

    Tramp je rekao i da su ”na stolu” carine za automobilsku industriju.

  • Čović saziva sjednicu, ali SNSD odlučuje o kvorumu

    Čović saziva sjednicu, ali SNSD odlučuje o kvorumu

    Pet delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine i zvanično je Draganu Čoviću, predsjedavajućem Doma naroda, podnijelo zahtjev za sazivanje hitne sjednice na kojoj bi se razmatrala smjena Nikole Špirića sa mjesta zamjenika predsjedavajućeg ovog doma.

    Zahtjev su potpisali Zlatko Miletić i Ilija Cvitanović iz Kluba Hrvata, zatim Želimir Nešković i Nenad Vuković iz Kluba Srba te Kemal Ademović iz Kluba Bošnjaka. Osim njih petorice, za smjenu im trebaju glasovi još tri delegata, što neće biti teško obezbijediti s obzirom na to da je SDA, koja ima dva delegata, najavila da će podržati sve smjene.

    Osim dva delegata SDA, tu su još po jedan delegat DF-a i SBiH koji su takođe opozicija i pod kontrolom SDA.

    Ipak, ključno je pitanje da li će Čović tu sjednicu zakazati i za kada, a u slučaju da se i zakaže, SNSD sa svoja tri delegata ima mogućnost da joj ne prisustvuje i na taj način “sruši” kvorum.

    “Postoji mogućnost blokiranja ove inicijative nedostatkom kvoruma: SNSD je sposoban da tom metodom ne dozvoli njegovu smjenu, ali nedolazak na sjednice služi kao mehanizam zaštite nacionalnih interesa. I ja bih otišao sa sjednice da imamo situaciju da su ugroženi interesi Republike Srpske, ali je nezamislivo da se upotrijebi mehanizam kvoruma za interes političke partije”, rekao je Vuković.

    On je naglasio da od Čovića očekuje da poštuje Poslovnik i sjednicu Doma sazove u roku od tri dana, istovremeno pozivajući Čovića da napusti teoriju da je samo dobro da se sa SNSD-om nastavi ova koalicija.

    “Čović treba da prihvati činjenicu da je SNSD javno protiv EU, da sve rade da se ne usvoje evropski zakoni, da se bave ucjenjivačko-trgovačkim metodama, da uslovljavaju te zakone zgradom UIO u Banjaluci”, rekao je Vuković, naglašavajući da očekuje da smjenu Špirića podrže i oni delegati koji nisu potpisali inicijativu.

    Osim inicijative za smjenu Špirića aktuelne su i inicijative za smjenu ministara Savjeta ministara BiH. Stranke “trojke”, odnosno SDP, NiP i Naša stranka, zatražile su smjenu SNSD-ovih Srđana Amidžića, ministra finansija i trezora, te Staše Košarca, ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, a s druge strane SDA i DF pokrenuli su inicijativu za smjenu Elmedina Konakovića sa mjesta ministra spoljnih poslova. Međutim, uprkos smjenama, stranke koje su još uvijek dio vlasti, odnosno SNSD, HDZ i stranke “trojke”, trebalo bi da održe sastanak naredne sedmice.

    Taj sastanak najavio je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, ističući da bi na njemu trebalo da se vidi koliki je prostor za dalji napredak.

    S druge strane, Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, govoreći o tom sastanku na nivou BiH rekao je da nema očekivanja od njega s obzirom na aktuelnu situaciju sa predstavnicima stranaka “trojke” i njihovim zahtjevima za smjenu kadrova na nivou BiH.

    “‘Trojka’ je koristila svoje mehanizme, a mi ćemo svoje. ‘Što gore, to bolje’ je situacija koja odgovara predstavnicima ‘trojke’. SNSD i HDZ su pobjednici izbora. U Federaciji gubi ‘trojka’ i misle da će u konfliktu s nama napraviti rejting”, rekao je Dodik.

    On je ukazao na činjenicu da mnogi osporavaju mehanizme koje ima SNSD u Klubu Srba u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, ali da zaboravljaju da delegati SDA deset mjeseci nisu dolazili na sjednice.

    “SNSD će se ponašati odgovorno prema Republici Srpskoj. SDS i PDP će učiniti sve da udovolje Sarajevu”, rekao je Dodik.

  • Kako je poslovala BiH, a kako druge zemlje u regionu

    Kako je poslovala BiH, a kako druge zemlje u regionu

    Izvoz Republike Slovenije je u prošloj godini više od sedam puta bio veći od izvoza Bosne i Hercegovine, pokazuju zvanični podaci statističkih kancelarija.

    Tako je BiH prošle godine izvezla proizvoda za 16,07 milijardi KM, dok je Slovenija plasirala svoje proizvode za vrijednost veću od 118 milijardi KM.

    Ali krenimo redom…

    Bosna i Hercegovina je tokom prošle godine izvezla proizvoda za 16,07 milijardi KM, što je za 3,7 odsto manje nego u istom periodu 2023. godine.

    “Uvoz je iznosio 28,6 milijardi KM, što je za 3,2 odsto više nego u istom periodu 2023. godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 56,1%, dok je spoljnotrgovinski robni deficit iznosio 12,58 milijardi KM”, podaci su Agencije za statistiku BiH.

    Podaci Statističkog ureda Slovenije pokazuju da je tokom 2024. godine izvoz iznosio 61,5 milijardi evra ili 118,6 milijardi KM.

    “U odnosu na 2023. godinu izvoz je viši za 11,8 odsto. Vrijednost izvoza u države članice EU je viši za 1,1 odsto, a nečlanice 25,1 odsto”, stoji u podacima.

    Dalje se navodi da je tokom prošle godine uvoz iznosio 69,1 milijardu KM ili 133,2 milijarde KM.

    “Vrijednost uvoza je bila veća za 21,1 odsto u odnosu na 2023. godinu. Vrijednost uvoza iz zemalja članica EU je porasla za 0,8 odsto, a nečlanica za 47 odsto. Spoljnotrgovinski deficit je iznosio 7,63 milijarde evra ili 14,7 milijardi KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 89 odsto”, navodi se u podacima Statističke kancelarije Slovenije.

    Kako su poslovale druge zemlje u regionu?

    Prema preliminarnim podacima MONSTAT-a, spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u 2024. godini iznosila je 4,68 milijardi evra ili 9,02 milijardi KM.

    “Ovo je rast od 4,4 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Tako je izvoz iznosio 615 miliona evra ili 1,18 milijardi KM. Uvoz je iznosio 4,06 milijardi evra ili 7,82 milijardi KM”, dodaje se u podacima.

    Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije, spoljnotrgovinska robna razmjena je u prošloj godini iznosila 68,19 milijardi evra ili 131,5 milijardi KM.

    “Ovo je rast od 4,1 odsto u odnosu na 2023. godinu. Izvoz robe imao je vrijednost od 29,16 milijardi evra ili 56,23 milijardi KM i uvećan je za 1,8 odsto u odnosu na 2023. godinu. Uvoz je iznosio 39,03 milijarde evra ili 75,26 milijardi KM i veći je za 5,9 odsto. Pokrivenost uvoza izvozom je 74,8% i manja je od pokrivenosti u istom periodu prethodne godine, kada je iznosila 77,7%”, ističe se u podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije.

    Ukupan izvoz Hrvatske od januara do decembra prošle godine, prema prvim rezultatima objavljenim u petak, iznosio je 23,9 milijardi evra ili 46,09 milijardi KM, dok je uvoz iznosio 41,8 milijardi evra ili 80,6 milijardi KM.

    “Spoljnotrgovinski deficit iznosio je 17,8 milijardi evra ili 34,32 milijardi KM. Pokrivenost uvoza izvozom prema prvim rezultatima bila je 57,3%”, navodi se u podacima Državnog zavoda za statistiku Hrvatske.

    Prema Državnom zavodu za statistiku Sjeverne Makedonije, vrijednost izvoza u prošloj godini je iznosila oko 7,87 milijardi evra ili 15,2 milijardi KM.

    “Izvoz bilježi pad od 6,6 odsto u odnosu na isti period 2023. godine. S druge strane, uvoz je iznosio 11,2 milijarde evra ili 21,6 milijardi KM. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 70,3 odsto”, piše u podacima Državnog zavoda za statistiku Sjeverne Makedonije.

  • MUP provjerava na šta je utrošen novac USAID-a u Srpskoj

    MUP provjerava na šta je utrošen novac USAID-a u Srpskoj

    Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske će, pod nadzorom nadležnih tužilaštava, preduzimati sve potrebne mjere i radnje u cilju utvrđivanja eventualnih nepravilnosti u poslovanju pravnih lica kojima su donirana novčana sredstva iz grantova Američke agencije za međunarodni razvoj, rečeno je iz MUP-a na upit RTRS-a koji se odnosi na objavljene informacije da je novac USAID-a korišten sa ciljem uticaja na izbore u BiH.

    MUP će preduzeti mjere i radnje u skladu sa članom 227. Zakona o krivičnom postupku, navedeno je u odgovoru.

     

    RTRS saznaje da je MUP već zatražio informacije od nadležnih institucija i da su u toku provjere. Takođe, nezvanično saznajemo da je formiran i predmet.