Autor: INFO

  • Dodik: USAID plaćao Šmita; To je ozbiljan kriminal i nećemo da ćutimo

    Dodik: USAID plaćao Šmita; To je ozbiljan kriminal i nećemo da ćutimo

    USAID je plaćao Kristijana Šmita, iako je jasno da on nije izabran u skladu sa međunarodnim pravom, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je i lider SNSD-a.

    – Nadležne institucije Republike Srpske će provjeriti koga je i na koji način finansirao USAID – naveo je Dodik na konferenciji za novinare.

    Ističe da je dobio podatak da je 40.000 osoba primalo naknadu od USAID.

    – Nisam ja to rekao. Treba istažiti ko je dobijao. Mi smo dali nalog policiji da se to istraži. Treba dati podršku predsjedniku SAD Donaldu Trampu koji je rekao da je to kriminalna organizacija – naveo je Dodik.

     

    Dodik kaže da je USAID imao i ulaganja u humanitarne organizacije, ali mnogo veća sredstva su otišla u nepoznate tokove i finansiranje NVO i Kristijana Šmita.

     

    – To je jedan ozbiljan lopovluk i kriminal. Znamo mi koji su novinari plaćeni i mediji kad su i koliko dobili novca i kako izgleda njihova uređivačka politika – istakao je Dodik.

  • Crnadak traži što hitniju sjednicu Narodne skupštine

    Crnadak traži što hitniju sjednicu Narodne skupštine

    Opozicija u Narodnoj skupštini Republike Srpske ima podršku dovoljnog broja poslanika za održavanje posebne sjednice posvećene stanju u javnim preduzećima i ta sjednica treba biti održana u skladu sa najkraćim rokom koji propisuje Poslovnik o radu Narodne skupštine.

    Izjavio je ovo šef Kluba poslanika PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Igor Crnadak.

    – Republika Srpska svakodnevno gubi ogromne količine novca zbog korupcije, neznanja i neodgovornosti u javnom sektoru, što su potvrdili čak i predsjednik SNSD i ministar poljoprivrede i šumarstva Republike Srpske i zato je ovo pitanje od najvišeg prioriteta i hitnosti. Zbog tehničkih razloga, zvaničan zahtjev za ovu sjednicu biće upućen tek nakon održavanja prvog sledećeg skupštinskog zasjedanja, što je dodatni razlog da se naredna sjednica održi što je prije moguće – rekao je Crnadak.

    On kaže da su svi parlamenti u okruženju aktivni u periodu od početka nove godine do danas, uključujući i Parlament Federacije BiH i Parlamentarnu skupštinu BiH, osim Narodne skupštine Republike Srpske, koja se jedina i dalje nalazi u zimskom snu, zbog, kako kaže, neodgovornosti i inertnosti skupštinskog rukovodstva, na čelu sa predsjednikom NS RS Nenadom Stevandićem.

    – Posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske, posvećena teškom stanju u javnim preduzećima, biće prekretnica u suočavanju sa ogromnom pljačkom i nezamislivim otimanjem narodnih para, koji su se do sada odvijali nekažnjeno. Naročita pažnja biće posvećena Šumama RS, Putevima RS, Željeznicama RS, Poštama RS i drugim dijelovima javnog sektora, jer je javna tajna da su brojni funkcioneri i rukovodioci došli do ogromne imovine, nekretnina i bankovnih računa u stranim zemljama, što ozbiljno ukazuje na pljačku Republike Srpske i njenih resursa – kaže Crnadak.

    Posebna sjednica, dodaje on, biće i poziv na veće uključivanje i preuzimanje odgovornosti pravosuđa Republike Srpske, koje takođe treba da odigra značajnu ulogu u ovoj borbi za ostvarivanje pravde i ozdravljenja našeg društva.

  • Stevandić: Protesti su dio demokratskog društva

    Stevandić: Protesti su dio demokratskog društva

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da su protesti i sloboda izražavanja ključni elementi demokratskog društva. Istaknuo je da mediji imaju važnu ulogu, ali da ne smiju biti platforma za političke manipulacije.

    Stevandić je komentarisao nedavne proteste studenata u Banjaluci i Novom Sadu, ističući da su oni dio demokratskog procesa.

    „Republika Srpska je slobodna zemlja, u njoj se slobodno izražavaju mišljenja“, rekao je.

    On je takođe istaknuo da su mediji važni za informisanje javnosti, ali da ne smiju biti korišćeni za političke svrhe.

    „Ne želim da mi neko drugi propisuje na koji način ću ja da izražavam empatiju. Empatija je lična stvar, i svi mi iz Republike Srpske smo pokazali poštovanje, empatiju“, rekao je Stevandić.

    U vezi s političkim porukama, Stevandić je rekao da su one dio političke retorike, ali da ne smiju destabilizovati društvo.

    „To su političke poruke. Svako svakom kaže i meni, pa mu ja odgovorim. To su dvije stvari dijametralno suprotne“, rekao je.

    Stevandić je takođe istaknuo da je važno održati mir i stabilnost, bez obzira na različita mišljenja.

    „Mir je najvažniji u Bosni i Hercegovini. Sve drugo možda se izdrži“, rekao je.

    Zaključno, Stevandić je naglasio da su sloboda izražavanja i medijska sloboda ključni za demokratsko društvo, ali da moraju biti praćeni odgovornošću.

  • Stevandić: Sretenje je dan državnosti svih Srba

    Stevandić: Sretenje je dan državnosti svih Srba

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić istaknuo je da obilježavanje Sretenja, kao dana državnosti, ima duboke korijene u srpskoj kulturi i tradiciji. Naglasio je da će se ovaj praznik obilježiti zajedno sa Srbijom, bez obzira na formalne propise.

    Stevandić je rekao da obilježavanje Sretenja nije vezano za zakonske propise, već za kulturno i historijsko nasljeđe.

    „Ne mora da bude u zakonu da se obilježi. Nema u zakonu nigdje za druge stvari, pa ih mi obilježavamo“, rekao je.

    On je istaknuo da je Sretenje dan državnosti svih Srba, uključujući i Republiku Srpsku i Srbiju.

    „To je najstarija državnost koja postoji na Balkanu. Od prvog i drugog srpskog ustanka, od Sretenjskog ustava, mi imamo oblike državotvornosti i državnosti i oni imaju narodni karakter“, rekao je Stevandić.

    U vezi s posjetom Aleksandra Vučića Banjaluci, Stevandić je rekao da će se obilježavanje organizovati uz podršku Vlade.

    „Proglasiće Vlada taj dan i ima pravo Vlada da proglasi to. Ko kome treba odluka, dovoljna mu je odluka“, rekao je.

    Stevandić je takođe istaknuo da su odnosi Srbije i Republike Srpske temeljeni na zajedničkim vrijednostima.

    „Naše zajedništvo će biti krunisano i zajedničkim obilježavanjem Sretenjskog ustava, odnosno Danom državnosti svih Srba“, rekao je.

    Zaključno, Stevandić je naglasio da obilježavanje Sretenja predstavlja važan simbol jedinstva i državotvornosti srpskog naroda.

  • Stevandić: Zakon o stranim agentima nije u suprotnosti s Ustavom BiH

    Stevandić: Zakon o stranim agentima nije u suprotnosti s Ustavom BiH

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da je predloženi zakon o stranim agentima u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Istaknuo je da će se o zakonu raspravljati u nadležnim odborima, dok je kritikovao političke poruke koje, prema njegovim riječima, destabiliziraju koaliciju i odnose s EU.

    Stevandić je naglasio da zakon o stranim agentima još nije stigao u Narodnu skupštinu, te da se o njemu ne može raspravljati dok ne bude formalno predložen.

    „Kad dođe, biće razmatran na kolegijumu Narodne skupštine u nadležnim odborima koji treba da ga propuste u zasjedanje“, rekao je Stevandić.

    . Stevandić je odvojio finansiranje infrastrukturnih projekata od onih koji, prema njegovim riječima, „oblikuju društvenu svijest“.

    „Te stvari se moraju razdvojiti. Niko nema pravo spolja da uređuje ničiji unutrašnji sistem, unutrašnje odnose u društvu“, rekao je Stevandić.

    U kontekstu odnosa s EU, Stevandić je istaknuo da Republika Srpska ima pravo na svoje specifičnosti.

    „Ako to važi za druge države, treba da važi za Bosnu i Hercegovinu. Mi moramo da insistiramo da Bosna i Hercegovina bude primljena, a ne da se takmičimo ko će više da puze i ko će više da se odrekne neke vrste nacionalnog i entitetskog suvereniteta“, rekao je.

    Politička kriza u koaliciji, prema Stevandićevim riječima, proizlazi iz neslaganja oko zajedničkih zaključaka.

    „Opozicija kod nas navikla da oni nešto kažu na medijima, pa da onda mi se prema tome upravljamo. Sjednica je ozbiljno mjesto, treba da dođe formalni zahtjev“, rekao je.

    Stevandić je takođe komentarisao političke poruke Milorada Dodika, naglašavajući da su one dio političke retorike.

    „To su političke poruke. Svako svakom kaže i meni, pa mu ja odgovorim. To su dvije stvari dijametralno suprotne“, rekao je Stevandić.

    Zaključno, Stevandić je istaknuo da je ključno održati stabilnost i mir u Republici Srpskoj, bez obzira na unutrašnje i spoljašnje izazove.

  • Dodik: Konaković je ministar za propast

    Dodik: Konaković je ministar za propast

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković ne propušta priliku da demonstrira da je ministar za propast i da je BiH zarobljena zbog bošnjačkih ambicija.

    Dodik je naglasio da je Konaković, jednostranom podrškom Međunarodnom krivičnom sudu, samo dodatno dokazao da nije dorastao funkciji koju obavlja.

    Predsjednik Republike Srpske je istakao da je vođenje spoljne politike u nadležnosti Predsjedništva, a ono nije donijelo nikakvu odluku.

    “Jedinu ispravnu koju može donijeti je odluka da BiH uskrati podršku tom sudu, koji ne priznaju ni SAD niti Rusija i mnoge druge države”, rekao je Dodik. Prema njegovim riječima, odluka predsjednika SAD Donalda Trampa o sankcijama Međunarodnom krivičnom sudu jasna je poruku da nasrtaji na suverenitet država i prava njihovih građana na legitimnu odbranu neće biti tolerisani.

    “Zato pružam punu podršku toj odluci i tražim da iz istih razloga BiH sankcioniše Međunarodni krivični sud i izađe iz njega i stavi tačku na zloupotrebu međunarodnih institucija”, naveo je Dodik na “Iksu”, prenosi Srna.

    Predsjednik SAD Donald Tramp potpisao je u petak, 7. februara, uredbu o uvođenju sankcija Međunarodnom krivičnom sudu u Hagu zbog napada na Ameriku i njene saveznike, poput Izraela.

    Potom je Ministarstvo spoljnih poslova BiH objavilo da se pridružilo pismu podrške radu Međunarodnog krivičnog suda.

  • „Šume Srpske“ u dugovima, radnici čekaju plate

    „Šume Srpske“ u dugovima, radnici čekaju plate

    Finansijska situacija u „Šumama Republike Srpske“ i dalje je teška, a dugovanja prema radnicima se gomilaju. Plate kasne, a iznosi dugova variraju od gazdinstva do gazdinstva. Ipak, iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede stiže obećanje – sva dugovanja iz 2024. godine biće isplaćena do kraja februara.

    Ministar Savo Minić uvjerava da će ispuniti svoje obećanje, a kao dodatni korak već je donesena odluka o povećanju cijena drvnih sortimenata, što bi trebalo poboljšati finansijsku stabilnost preduzeća.

    Iz Sindikata zaposlenih u „Šumama Republike Srpske“ izražavaju oprezni optimizam.

    – Deset do dvanaest gazdinstava je isplatilo decembarsku platu, dok januarska, koliko znam, još nije isplaćena nigdje – rekao je za Srpskainfo predsjednik Sindikalnog odbora Blažo Prodanović.

    On vjeruje da će Ministarstvo ispuniti dato obećanje i da će svi zaostaci biti izmireni u predviđenom roku.

    – Odluka o povećanju cijena sortimenata je sprovedena, očekujemo da će tako biti i sa isplatom plata – naglašava Prodanović.

    Ukoliko se obećanja ne ispune, radnici su spremni na protest. Datum je već određen – 7. marta u Banjaluci.

  • Evropske cijene gasa na dvogodišnjem maksimumu

    Evropske cijene gasa na dvogodišnjem maksimumu

    Cijene gasnih fjučersa na amsterdamskoj berzi TTF su danas porasle na više od 58 evra za megavat-sat i sada su na najvišem nivou od januara 2023.

    Prema podacima sa tržišta, evropske cijene gasa su u toku dana dostigle maksimalnu vrijednost od 58,750 evra.

    Evropske zalihe se prazne zbog hladnijeg vremena, tako da nivo popunjenosti skladišta u ovom trenutku iznosi samo 49 odsto, dok je prošle godine u ovo vrijeme bio na 67 odsto, prenosi Trejding ekonomiks.

    U sjeverozapadnoj Evropi se očekuju niže temperature, tako da će potražnja za energijom vjerovatno nadalje rasti, a sa njom i cijene gasa.

    Evropa u ovom trenutku zbog slabog vjetra ne može da se osloni na vjetroelektrane, što dodatno opterećuje gasne zalihe.

    Trgovci, takođe, pomno prate i dešavanja u Bijeloj kući pošto bi Trampove potencijalne uvozne carine Evropskoj uniji mogle da prerastu u spor koji bi povećao troškove isporuke tečnog prirodnog gasa iz Sjedinjenih Američkih Država u Evropu, prenosi Tanjug.

  • Ekonomisti o protestima građana: Važno je da nezadovoljstvo ne ostane bez odgovora

    Ekonomisti o protestima građana: Važno je da nezadovoljstvo ne ostane bez odgovora

    Prvi bojkot održan je 31. januara, dok je drugi trajao dva dana, 7. i 8. februara.

    Međutim, podaci Poreske uprave Srpske pokazali su da promet u maloprodaji nije opao nakon prvog bojkota, već je čak zabilježen rast. Prema dostupnim podacima, 24. januara promet preko fiskalnih kasa iznosio je 42,7 miliona KM, dok je 31. januara dostigao 59,3 miliona KM.

    Ekonomisti upozoravaju da ukupni promet ne oslikava stvarne efekte bojkota, jer nije izvršena podjela na različite vrste proizvoda.

    – Podaci ne izdvajaju prehrambene artikle, koji su glavni razlog nezadovoljstva građana. Ako je neko tog dana kupio kućanski aparat, a ne osnovne namirnice, to zamagljuje stvarnu sliku efekata bojkota – objašnjava ekonomista Zoran Pavlović.

    Prema njegovim riječima, najvažnije je da se pokrenula neka inicijativa.

    – Primijetio sam da su u nekim radnjama prodajni prostori bili manje popunjeni nego inače, što je značajan signal. Vlastima, naravno, najviše odgovara da se ovakve akcije uguše, da građani ostanu pasivni – kaže Pavlović.

    Smatra da bi potrošačka udruženja trebalo da preuzmu vođenje ovakvih akcija.

    – Bojkot se desio spontano, po uzoru na Hrvatsku, a potom su se pridružile i druge zemlje. Da bi ovakve inicijative imale dugoročni efekat, moraju ih predvoditi organizovane grupe – udruženja potrošača na nivou države, entiteta i gradova – poručuje Pavlović.

    Dodaje da je ohrabrujuće što je nezadovoljstvo građana postalo vidljivo.

    – Ljudi su se sami organizovali, bez političkog uticaja. Sada je važno da se protesti i bojkoti usmjere ka konkretnim ciljevima. Udruženja potrošača treba da preuzmu rukovođenje ovim procesom – zaključuje Pavlović.

  • Od danas u EU dozvoljeno da tjestenina sadrži insekte i bube

    Od danas u EU dozvoljeno da tjestenina sadrži insekte i bube

    Od ponedjeljka, prah insekata tretiran UV zrakama može se koristiti u hrani u Evropskoj uniji. Konkretno, radi se o prahu iz cijelih larvi brašnaste bube (Tenebrio molitor). Do četiri posto toga se može umiješati u različite namirnice. Prema novoj uredbi EU, to može uključivati ​​hljeb, kolače, tjesteninu, ali i proizvode od krompira i sira ili voćni kompot.

    U principu, brašnaste bube su već odobrene kao hrana; Ovaj korak navodno povećava sadržaj vitamina D u prahu.

    Korištenje insekata u hrani u EU već dugo je dozvoljeno. Proizvođači moraju podnijeti zahtjev za odobrenje. Ako se insekti koriste u hrani, to mora biti navedeno na ambalaži. Potrošači mogu prepoznati sada odobreni prah za larve po naljepnici “UV-tretirani ličinki prah” na proizvodima.

    “Ljudi u EU mogu da biraju šta će jesti i niko ih ne tjera da jedu insekte ili crve”, saopštila je Evropska komisija. Postoje jasna pravila i informacije o ovom obliku hrane. Prije nego što bi se mogli plasirati na tržište, moraju proći vrlo rigorozne naučne procjene.

    Do sada su potrošači bili prilično skeptični u pogledu insekata kao hrane. Prema reprezentativnoj online anketi koju je naručio proizvođač hrane i hrane za kućne ljubimce Heristo AG, stariji ispitanici posebno imaju velike rezerve.

    Međutim – kako je Daniela Krel iz Centra za potrošače Bavaria 2023 objasnila u intervjuu za FOCUS online – EU intenzivno testira insekte prije odobrenja i nema “nema zdravstvenih problema na osnovu dostupnih studija”.

    Savjetodavni centar za potrošače takođe ima “fundamentalno pozitivan stav” prema konzumaciji insekata, kaže zamjenik načelnika odjeljenja. “Oni pružaju mnoge važne nutrijente i bogati su proteinima.”

    Osim toga, dio su uobičajene kuhinje u mnogim zemljama. Oni također mogu doprinijeti održivoj ishrani jer se mogu uzgajati na način koji je relativno efikasan. Međutim, mogu postojati rizici za osobe koje pate od alergija.