VRBAS Media

Autor: INFO

  • Da li će manja potražnja spustiti cijene stanova u Srpskoj

    Da li će manja potražnja spustiti cijene stanova u Srpskoj

    Iako u Republici Srpskoj pada potražnja za nekretninama, niko još ne može da kaže da li će to uticati da cijene stanova konačno budu niže.

    Stanovi se i dalje prodaju, ali ne tom brzinom i intenzitetom kao što je to ranije bilo.

    Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka, kazao je za “Nezavisne” da je primjetno da je došlo do manje potražnje za stanovima u Republici Srpskoj.

    Sigurno da je to nastalo kao rezultat i viših troškova finansiranja same kupovine stanova, jer imamo situaciju da su kamate u bankama porasle. Sa druge strane, imamo i situaciju da je Investiciona razvojna banka (IRB) Republike Srpske ograničena mogućnostima za finansiranje te kupovine tako da veliki broj stanova čeka finansiranje od strane banaka kako bi se ta kupovina i realizovala”, kazao je Račić.

    Dodao je da je teško prognozirati da li će to uticati da dođe do pada cijena nekretnina.

    “Činjenica je da će i sama potražnja u narednom periodu diktirati gradnju stanova”, kazao je Račić.

    Dragan Milanović, direktor Agencije “Remax” Banjaluka ističe da je primjetno da je u najvećem gradu u Srpskoj došlo do pada potražnje.

    “Što se tiče cijene stanova u novoj gradnji, ona nije padala, a što se tiče stare gradnje, to je individualna stvar. Kad duže vrijeme neka nekretnina stoji u oglasima ili je neka cijena previsoko formirana za taj momenat i ne može da se proda, a ljudima se žuri, onda se oni odluče da koriguju cijene i tako se na nekim primjerima može vidjeti da je došlo do pada cijene stanova”, kazao je Milanović i istakao da generalno nije došlo do pada cijene, ali dodaje da nije bilo ni rasta.

    Dragan Gruban iz Agencije za nekretnine “Agent Enex” iz Prijedora kazao je da je početkom ove godine bila ekspanzija prodaje stanova, kada su se prodavali stanovi za jedan dan.

    “I dalje imamo stabilnu prodaju, jer cijene kvadrata u centru grada se kreću od 2.500 do 3.000 KM”, kazao je Gruban i istakao da cijene padaju kako se udaljavamo od centra.

    “Stanovi se i dalje prodaju, ali ne kao ranije”, kazao je Gruban.

    Milenko Stanić, ekonomista, ističe da su cijene nekretnina u Srpskoj previše “naduvane”.

    “Tražnja je značajno smanjena i logično je da bi smanjena tražnja trebalo da znači korekciju cijena naniže, ali na tržištu nekretnina taj pad ne ide očekivanom dinamikom”, kazao je Stanić i dodao da u manjim sredinama već dolazi do nižih cijena.

    “Što se tiče većih sredina, poput Banjaluke i Bijeljine, padanje cijena ide dosta manjim tempom”, kazao je Stanić i dodao da se tek naredne godine mogu očekivati niže cijene nekretnina kao konkretan odgovor na smanjenu potražnju.

  • Palo povjerenje investitora u EU, problemi i za BiH

    Palo povjerenje investitora u EU, problemi i za BiH

    Povjerenje investitora u evrozonu palo je na najniži nivo od početka ove godine, te treći mjesec zaredom.

    Tako je “Sentix”, koji se bavi istraživanjem tržišta sa sjedištem u Frankfurtu, objavio podatke indeksa opšteg povjerenja investitora u evrozonu za ovaj mjesec.

    Kako se navodi u rezultatima, indeks povjerenja investitora, koji je u avgustu iznosio minus 13,9 poena, pao je na minus 15,4.

    “Indeks očekivanja, kojim se mjere očekivanja investitora za narednih šest mjeseci, porastao je sa minus 8,8 poena na minus 8 poena, dok je indeks trenutne situacije pao sa minus 19 poena na minus 22,5 poena”, naveli su iz “Sentixa”.

    Ističe se da je evrozona i dalje na ivici recesije i da politička i ekonomska situacija u Njemačkoj predstavlja težak teret za cijelu evrozonu.

    “U tom kontekstu, jedina nada za investitore je mogućnost podrške monetarnoj politici”, navodi se u saopštenju i dodaje da je anketa sprovedena od 5. do 9. septembra te da je učestvovalo 1.142 investitora.

    Pitali smo ekonomiste šta ovo znači za BiH, koliko smo ovisni o evrozoni te da li je moguće da se ovo na neki način odrazi i na našu državu.

    Ekonomista Bojan Lučić smatra da je povjerenje investitora u evrozoni poljuljano od pandemije virusa korona.

    “Tom nepovjerenju dodatno je kumovala i činjenica da se rat u Ukrajini ne stišava, a da sukobi u Crvenom moru i dalje stvaraju ozbiljne probleme. Evropa se bori sa nekoliko faktora i kao cilj za 2024. godinu postavila je kontrolisanje inflacije. Za sada akcije koje su preduzete ne daju dobre rezultate i najveća evropska ekonomija Njemačka nailazi na velike probleme koje nastoji riješiti u hodu. Bosna i Hercegovina zavisi od izvoza, gdje je značajan dio izvoznih aktivnosti usmjeren na evropska tržišta. Evropska unija je ključni trgovinski partner, a na ekonomske aktivnosti utiču događaji u širem kontekstu Evrope”, objašnjava Lučić za “Nezavisne novine”.

    Dodaje da je BiH kao mala, otvorena ekonomija posebno osjetljiva na spoljne faktore, uključujući fluktuacije u potražnji, trgovinsku politiku i ekonomske uslove u evrozoni.

    “Upotreba evra u svakodnevnim transakcijama i zavisnost od evropskih tržišta naglašava složenu ekonomsku međuzavisnost između Bosne i Hercegovine i evrozone i samim tim vodi ka činjenici da će problemi evrozone biti i naši problemi”, naglasio je Lučić.

    Sličnog mišljenja je i ekonomista Slaviša Raković, koji kaže da nema sumnje da se ova situacija već reflektovala na BiH, što se vidi u smanjenju izvoznih aktivnosti.

    “Mislim da Evropa plaća račune eskalacije sukoba na liniji Ukrajina – Rusija te da su svi drugi regioni u svijetu bolje prošli. Što se naše pozicije tiče, ona je čvrsto vezana uz EU i evrozonu tako da ćemo dijeliti sudbinu razvoja ekonomije”, zaključio je Raković.

  • Vučić u Njujorku: Mir važniji od svega; Srbija nije spremna da žrtvuje svoje tradicionalne vrijednosti

    Vučić u Njujorku: Mir važniji od svega; Srbija nije spremna da žrtvuje svoje tradicionalne vrijednosti

    Na panelu u okviru Samita o budućnosti u Njujorku, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je danas mir važniji od svega, ali da ga niko ne vidi kao pravu vrijednost.

    Bitno je imati mir, a ne konflikte, rekao je predsjednik Vučić na panelu u Njujorku.

    Međunarodno prvo se primjenjuje na velike sile, rekao je Vučić i dodao da je mir važan, a velike zemlje koriste mir u svoju korist.

    Svi akteri bez izuzetaka se pozivaju na međunaorndo pravo u svoju korist, napominje Vučić.

    Sve velike sile podsjetiti da ne treba da krše međunarodna prava, kaže on.

     

    Srbija podržava Pakt budućnosti, bez obzira što želimo bolje razumijevanje za male zemlje, kaže predsjednik Srbije.

    Ističe da je bitno naći balans između zapadnih interesa i vladavine prava i zahtjeva drugih država, rekao je Vučić.

    Srbija poštuje norme i regulativu međunaorndog prava, ona je i moderna zemlja sa velikom stopom rasta i nije spremna da žrtvuje svoje tradicionalne vrijednosti, rekao je Vučić.

    Predsjednik Vučić izjavio je novinarima u Njujorku, pred početak Samita o budućnosti, da po Rezoluciji 1244 SB UN privremene institucije samouprave u Prištini nemaju prava na postojanje i formiranje bilo kakvih oružanih snaga.

    – Nije to nešto što može da ugrozi Vojsku Srbije, ali može da ugrozi opstanak Srba na Kosovu, nema nikakve sumnje – rekao je Vučić, odgovarajući na pitanje novinara da prokomentariše izjavu ministra odbrane privremenih institucija samouprave u Prištini u kojima je najavio transformaciju tzv. kosovskih bezbjednosnih snaga u vojsku.

  • Stevandić u Istočnoj Ilidži: Granične opštine prema Federaciji treba da dobiju poseban status

    Stevandić u Istočnoj Ilidži: Granične opštine prema Federaciji treba da dobiju poseban status

    Granične opšine prema Federaciji treba da dobiju poseban statis i da to bude obaveza i Vlade Republike Srpske, da se te opštine obrazuju prema tim odlukama.

    Ovo je izjavio predsjednik Ujedinjene Srpske, dr Nenad Stevandić, na stranačkoj predizbornoj trebini u Istočnoj Ilidži – jednoj od opština u sastavu Grada Istočnog Sarajeva.

    -Smatram da smo to možda ranije propustili, ali da Istočna Ilidža i Istočno Novo Sarajevo imaju taj poseban status. To bi trebalo regulisati, kako u okviru Grada Istočno Sarajevo, tako i odlukama Vlade Republike Srpske. U skladu sa tim ćemo se ponašati u budućnosti i truditi da Istočno Sarajevo, odnosno Istočna Ilidža i Istočno Novo Sarajevo, dobiju poseban status – rekao je Stevandić.

    Zoran Trapara, nosilac odborničke liste Ujedinjene Srpske, naglašava da Opštinski odbor Istočna Ilidža spremno dočekuje izbore i da je cilj dva odbornika.

    -Realno, ovo je spoj mladosti i iskustva. Mi u Istočnoj Ilidži nismo potpisali kaolicioni sporazum ni sa jednom strankom, ni za jednog kandidata za načelnika. Odluku koga ćemo načelnika podržati donijećemo krajem mjeseca – rekao je Trapara.

    Kada je riječ o kandidatima za gradonačelnika Istočnog Sarajeva, Trapara je rekao da US podržava Ljubišu Ćosića iz SNSD, koji je i aktuelni gradonačelnik.

    -Smatramo da je u protekle četiri godine uspješno vodio ovaj grad. Grad je specifičan u svojoj strukturi, od Sokoca do Trnova i nije mu bilo lako da vodi ovaj grad, u ovoj teškoj situaciji po Republiku Srpsku – smatra Trapara.

     

  • Zemljotres jačine 4,5 stepeni Rihtera kod Kneževa

    Zemljotres jačine 4,5 stepeni Rihtera kod Kneževa

    Zemljotres jačine 4,5 stepeni Rihterove skale registrovan je danas 21 kilometar od Kneževa, javlja Evropsko-mediteranski seizmološki centar.

    Zamljotres je registrovan u 14.23 časa na dubini od pet kilometara, 39 kilometara sjeverozapadno od Zenice.

  • Ujedinjena Srpska u Rogatici očekuje rast za 50 odsto: Ako male opštine budu nestajale, ni veliki gradovi se neće održati

    Ujedinjena Srpska u Rogatici očekuje rast za 50 odsto: Ako male opštine budu nestajale, ni veliki gradovi se neće održati

    Smatramo da u Rogatici mnoge stvari mogu da se poprave. Pogotovo u oblasti sporta jer je ovdje nekad bio šampionski rukometni klub. U posljednjih nekoliko godina nije bilo adekvatne podrške. Ako jedno mjesto iznjedri prvaka Republike Srpske, onda zaslužuje više pažnje.

    To je izjavio predsjednik Ujedinjene Srpske, dr Nenad Stevandić, na predizbornoj tribini u Rogatici. Tribini je prisustvovao i Ninoslav Prelić, kandidat SNSD za načelnika opštine, koga je Ujedinjena Srpska podržala.

    Stevandić je posebno naglasio činjenicu da su male sredine važne za Ujedinjenu Srpsku i da u svakoj opštini ima svoje kandidate.

    -Nadamo se da ćemo otvoriti neko novo doba za Rogaticu jer ovi krajevi su sudbina Republike Srpske. Male opštine su za nas najvažnije. Ako male opštine budu nestajale, ni veliki gradovi se neće održati. To je projekat Ujedinjene Srpske, baziran na tome da sve male opštine imaju svoju strategiju razvoja i da ona ne bude blokirana, nego da u Vladi bude prohodna. Dakle, bolja i brža saradnja Vlade Srpske i lokalnih zajednica. Smatramo da Velibor Đurić, koji nosi našu listu i predsjednik je Opštinskog odbora, može nesumnjivo napraviti bolji rezultat. Treba da bude fakor koji se pita u Skupštini Rogatice – poručio je Stevandić.

    Velibor Đurić kaže da je stranka potpuno spremna za izbore i da u Rogatici očekuje rast podrške za oko 50 odsto.

    -Dogovor sa kandidatom za načelnika opštine, koga mi podržavamo, jeste da akcenat stavljamo na najmlađe, na djecu, sport. Naravno, na boračku populaciju i ratne vojne invalide kojima uvijek treba pomoć – kaže Đurić.

    Ninoslav Prelić, zajednički kandidat za načelnika opštine, zahvalana je Ujedinjenoj Srpskoj na tome što je stala iza njega.

    -Mi ćemo nastaviti dalje da radimo, kao što smo i do sada sarađivali. Ovdje očekujem od ovih mladih ljudi da u narednom periodu, sa svojim idejama, zajedno guramo projekte – zaključio je Prelić.

     

  • Tramp odbio poziv na još jednu debatu s Harisovom

    Tramp odbio poziv na još jednu debatu s Harisovom

    Potpredsjednica Kamala Haris u subotu je prihvatila poziv CNN-a da se održi još jedna predsjednička debata s bivšim predsjednikuomDonaldom Trampuom 23. oktobra, izazivajući svog rivala na još jedan angažman na javnoj pozornici u posljednjim sedmicama kampanje.

    Trump je u subotu ustvrdio da je “prekasno” za još jednu predsjedničku debatu jer su Amerikanci počeli da glasaju na izborima 2024.

    “Problem sa još jednom debatom je to što je jednostavno prekasno, glasanje je već počelo”, rekao je Tramp na skupu u Vilmingtonu u Sjevernoj Karolini.

    Predsjednički kandidati tradicionalno imaju konačnu riječ u oktobarskoj debati na nacionalnoj televiziji nakon debate s potpredsjedničkim kandidatima. Trampov potpredsjednički kandidat, senator iz Ohaja Džej Di Vens, trebao bi se 1. oktobra boriti protiv potpredsjedničkog kandidata Harisove, guvernera Minesote Tima Valca, u debati koju vodi CBS.

    Tramp je prošle sedmice sugerisao da bi mogao biti otvoren za učešće u trećoj predsjedničkoj debati nakon njegovog sučeljavanja s Harisom 10. septembra u Filadelfiji u organizaciji ABC-a.

    Harisova kampanja prošle sedmice odbacila je Trampovu najavu da više neće biti debate, a jedan viši savjetnik je rekao da bivši predsjednik mijenja svoj stav svaki dan. Harisova je rekao da bi još jednu debatu trebalo održati “iz duga prema glasačima”.

    Oktobarska debata bi bila slika i prilika prve predsjedničke debate 2024. u junu između Trampa i predsjednika Džoa Biajdena, koja bi se održala u studijima CNN-a u Atlanti, navodi mreža. Tramp i Harisova bi odgovarali na pitanja moderatora 90 minuta bez publike uživo u studiju.

    CNN-ova debata između Trampa i Bajdena 27. juna ispostavila se kao ključna za obračun koji je preokrenuo tok kampanje. Nakon sumornog nastupa na toj debati u Atlanti, Bajden je na kraju odustao od utrke i podržao Harisovu kao demokratskog kandidata.

  • Dačić: Uprkos “ratnim bubnjevima” iz Prištine, Beograd za dijalog

    Dačić: Uprkos “ratnim bubnjevima” iz Prištine, Beograd za dijalog

    Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić rekao je da je Srbija za dijalog o Kosovu i Metohiji, ali da je spremna da na sve načine zaštiti živote svojih građana i srpskog naroda na Kosmetu.

    Ukazujući na “ratne bubnjeve” koji dolaze iz Prištine, Dačić je istakao da nije realno ako neko zaista misli da vojno može da se poredi sa Srbijom.

    On je rekao da premijer samoproglašenog Kosova Aljbin Kurti misli da će, ako otvori most na Ibru koji dijeli srpski sjeverni od albanskog južnog dijela Kosovske Mitrovice, dobiti 50 odsto na predstojećim izborima.

    “Ali, šta će tada biti sa mirom i sa bezbednošću?”, upitao je Dačić.

    On je za televiziju “Prva” rekao, a prenosi Srna, da je problem nesprovođenje Briselskog sporazuma i da je to pokazatelj nekredibilnosti međunarodne zajednice, koja je bila njegov garant.

    Dačić smatra da je za Srbiju važno da Srbi na Kosovu i Metohiji imaju svoju organizaciju, odnosno zajednicu srpskih opština i da na osnovu toga proizilazi srpska policija, srpski tužioci, srpske sudije i sve ostalo.

    On je rekao da se situacija promijenila i da je sve ono što sada govore zapadne zemlje u stvari ponavljanje onoga što je rekao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

    “Prvi put se desilo da su Amerika i EU i Rusija i Kina podržale Vučićeve mere, odnosno ono što je on rekao u vezi sa Kosovom i Metohijom”, rekao je Dačić.

    Govoreći od predstojećem zasjedanju Generalne skupštine UN i učešću predsjednika Srbije na sjednici, Dačić je naveo da je to mjesto gdje se može ostvariti veliki broj kontakata, što je dobro za Srbiju.

    Kada je riječ o hapšenju Novosađanke koja je skinula, zgazila i zapalila zastavu Srbije, Dačić je naveo da će tužilaštvo dalje voditi postupak protiv nje zbog vrijeđanja ugleda Srbije, ali da on smatra da je tri mjeseca zatvora, koliko je predviđeno za ovo djelo, malo i da bi se to djelo trebalo mnogo oštrije kažnjavati.

  • Može li Еvropski sud za ljudska prava ohrabriti Sud BiH da, ipak, pozove Kristijana Šmita za svjedoka?

    Može li Еvropski sud za ljudska prava ohrabriti Sud BiH da, ipak, pozove Kristijana Šmita za svjedoka?

    Poziv Kristijanu Šmitu da se pred Еvropskim sudom za ljudska prava sasluša u svojstvu svjedoka, bez obzira na koje okolnosti, dokaz je da nema razloga da se u istom svojstvu ne pozove i sasluša pred Sudom BiH, tim prije što se Šmit sam nije ni pozivao na imunitet, makar ne javno, istakao je advokat Goran Bubić u kolumni za Srnu.

    Kolumnu advokata Bubića za Srnu prenosimo u cijelosti:

    Iz medija saznajemo da će Kristijan Šmit svjedočiti u Еvropskom sudu za ljudska prava u Strazburu u predmetu “Kovačević protiv BiH”. “Avaz” je objavio da je Šmit u Strazbur pozvan “kao vrhunski tumač Dejtonskog mirovnog sporazuma”. Ovim se istrajava na laži jer visoki predstavnici u BiH, i kada su bili legitimno postavljeni, nikada i ničim nisu bili ovlašteni da budu tumači Opšteg okvirnog sporazuma za BiH i njegovih aneksa, osim Aneksa 10 – Sporazuma o civilnom sprovođenju mirnog rješenja.

    No, ova vijest je interesantna iz drugog razloga. Sud BiH je odbio prijedlog odbrane predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da se u krivičnom postupku Kristijan Šmit sasluša kao svjedok, obrazlažući to diplomatskim imunitetom kojeg Šmit ima.

    Sud BiH se u rješenju od 21. maja, kojim je odbijen prijedlog odbrane, pozvao na Informacije o diplomatskom statusu visokog predstavnika za BiH, Ministarstva inostranih poslova BiH broj: 11/2-31-05-1-43421-2/23 od 11. decembra 2023. godine, za koju odbrani nije poznato kako je i na čije traženje dospjela u krivični spis ovog predmeta.

    Ovaj akt se ne spominje u optužnici, niti se na njega pozivalo Tužilaštvo BiH. Ova informacija od našeg ministarstva nije naslovljena na broj krivičnog predmeta, ne zna se po čijoj naredbi je u predmetu, jer je u Sudu BiH registrovana samo pod tzv. SU brojem (sudska uprava). Može se pretpostaviti da je u spisu po naredbi tadašnjeg predsjednika Suda BiH.

    U svakom slučaju poziv Kristijanu Šmitu da se pred Еvropskim sudom za ljudska prava sasluša u svojstvu svjedoka, bez obzira na koje okolnosti, dokaz je da nema razloga da se u istom svojstvu ne pozove i sasluša pred Sudom BiH. Ovo tim prije što se Šmit sam nije ni pozivao na imunitet, makar ne javno.

    Zato bi ovakvo postupanje Еvropskog suda za ljudska prava trebalo ohrabriti Sud Bih da se Šmit, ipak, pozove i sasluša kao svjedok u krivičnom predmetu protiv predsjednika Dodika i Miloša Lukića. Pojavljivanje pred sudom države BiH, u kojoj stoluje, doduše pod protivrječnim okolnostima, nije nikakvo unižavanje već bi predstavljalo izraz poštovanja prema pravosuđu BiH.

    Ovo je poželjno i s etičkog stanovišta, a ne bi bilo protivno ni dobrim običajima.

    Drugo je pitanje stvarnih motiva pozivanja Šmita pred Еvropski sud za ljudska prava cijeneći jasan stav tog suda da se visoki predstavnik u BiH ne može miješati u pitanja regulisana Ustavom BiH iskazan upravo u predmetu “Sejdić i Finci protiv BiH”.

    Odluka u predmetu “Kovačević” evidentno otvara pitanja regulisana Ustavom BiH. Takođe, u predmetu “Dušan Berić i drugi protiv BiH” (ukupno 26 apelanata smijenjenih odlukom Pedija Еšdauna, tadašnjeg visokog predstavnika u BiH), u tački 25 Odluke o dopustivosti, navodi se: “Visoki predstavnik tvrdi da je njegov ured formiran i dobio ovlaštenja od raznih međunarodnih instrumenata, uključujući i pravno obavezujuće rezolucije Savjeta bezbjednosti UN-a…”

    Sud dalje citira tadašnji stav visokog predstavnika u BiH da je Savjet bezbjednosti UN-a “…njegov ured uvijek smatrao sastavnim dijelom svojih nastojanja, prema Poglavlju VII Povelje UN-a, za uspostavljanjem i održanjem mira u regiji”.

    S druge strane, Šmit u brojnim intervjuima tvrdi da je imenovan od Savjeta za implementaciju mira na prijedlog tadašnje kancelarke SR Njemačke Angele Merkel i da Savjet bezbjednosti UN nije nadležan za njegovo imenovanje.

    Zato bi u okviru standarda poštenog suđenja bilo fer da se Šmit kao svjedok pojavi pred Sudom BiH u krivičnom postupku protiv predsjednika Dodika i Lukića i razjasni ove i druge protivrječnosti.

    Očigledna je kolizija između sadržine Aneksa 10, pa i ranijih shvatanja Еvropskog suda, s jedne strane, u odnosu na javne izjave Šmita. Osim ako ove očigledne razlike ne pomiri tzv. sudski aktivizam, kako se čini vjerovatnim.

    A ko mari što se evidentnim nedosljednostima vladavini prava stavlja prst u oko i dalje gura ovaj politički proces u kojem se od Tužilaštva BiH favorizuje nelegitimni strani državljanin na štetu državljana BiH.

  • Amidžić: Banjaluka se nalazi u finansijskom kolapsu, pedagozi objašnjavali saobraćaj

    Amidžić: Banjaluka se nalazi u finansijskom kolapsu, pedagozi objašnjavali saobraćaj

    Srđan Amidžić, generalni sekretar SNSD-a, govorio je za ATV o situaciji u Banjaluci, prvenstveno saobraćajnoj ali i o ostalim problemima u ovom gradu.

    On je rekao da je apsolutno neprihvatljivo da su pojedinci iz Gradske uprave Banjaluka, koji su po vokaciji pedagozi, objašnjavali kako saobraćaj u gradu treba da se odvija.

    Relacija koju smo prelazili za 15-tak minuta sada nam treba 45 minuta, primjećuje Amidžić ono što i ostali Banjalučani vide već neko vrijeme.

    – Prema riječima ljudi iz struke, mi imamo problem poprečnih veza odnosno nemamo mostova. Da se završio most u naselju Dolac mi bismo sasvim sigurno imali relaksiraniju situaciju. Poražavajuće je i to da Putevi Republike Srpske obezbijede sredstva da se rade neki projekti a onda iz grada imamo situaciju da se ne mogu potrošiti i ti neki gotovi novci. Ono što se dešava kod Merkatora ili što se dešava kod Auto servisa Vidović je apsolutna nesposobnost gradske administracije da dobijena sredstva ne mogu da iskoriste -istakao je Amidžić za ATV-a.

    Govoreći o mostu u Česmi, Amidžić je rekao da će “Putevi” završiti ovaj most ali da grad neće završiti pristupne saobraćajnice i most će, kako kaže, biti kao spomenik.

    – U Gradsku upravu treba da se vrati struka i da o tome govore oni ljudi koji se razumiju. Od ovoga mi nećemo imati ništa, nego još veća i veća čekanja – rekao je Amidžić.

    Kako imate jednu saobraćajnu revoluciju tako u Banjaluci imamo i jednu finansijsku revoluciju koja se još uvijek ne vidi, kaže Amidžić. Ako pogledamo finansijski izvještaj onda je apsolutno jasno u kakvom finansijskom kolapsu se nalazi grad Banjaluka, dodaje.

    – Moramo da znamo šta je prioritet i ko je platio to šetalište ili vidikovac. Oni koji se sa tim oduševljavaju treba da znaju ko je to platio. A ja ću vam sad reći ko je to platio. Grad Banjaluka osam mjeseci nije isplatio pomoć korisnicima, sredstva za liječenje i rehabilitaciju kad su u pitanju ratni vojni invalidi Vojske Republike Srpske. Planirana sredstva su 570.000 KM. Kada idemo po tom šetalištu onda moramo da znamo da to platili ovi ljudi – izjavio je Amidžić.

    Prvi put u istoriji Banjaluke imamo situaciju da nisu isplaćene doznake građanima koje se isplaćuju iz budžeta grada prema Centru za socijalni rad u ukupnom iznosu od 533.000 KM.

    – Pa su taj vidikovac platili djeca bez roditeljskog staranja za koje nije plaćen smještaj, njih 58, platili su ga starija lica u hraniteljskim porodicama, njih 14, pa su taj vidikovac platili dnevni centri gdje imamo 550 korisnika. Nisu plaćene personalne asistencije, nisu plaćene prihvatne stanice za djecu i odrasle i tako dalje. Ako je cijena vidikovca da ovi ljudi nisu dobili svoja sredstva i da neće moći koristiti usluge koje treba da koriste, za mene je to preskupo i to je ono što se dešava u Gradskoj upravi – istakao je Amidžić.