VRBAS Media

Autor: INFO

  • CIK sa mjesec zakašenjenja imenovao predsjednike biračkih odbora

    CIK sa mjesec zakašenjenja imenovao predsjednike biračkih odbora

    Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine sa više od mjesec dana zakašnjenja imenovala je predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora.

    CIK je imenovao 5753 predsjednika i 4.439 zamjenika predsjednika biračkih odbora, međutim ostalo je još da se imenuju 44 predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora. Prethodno, postavljeni rok za imenovanje predsjednika i zamjenika predsjednika bio je 22. avgust.

    Odluka o imenovanju nije donesena jednoglasno jer su Vanja Bjelica Prutina i Željko Bakalar, članovi CIK-a bili protiv.

    Prethodno, Bakalar je predložio da se pojedinci koji su predloženi kao predsjednici imenuju kao zamjenici, a ti zamjenici kao predsjednici jer su oni označeni kao oni koji mogu biti povezani sa političkim partijama.

    Ova odluka o imenovanju biće objavljena na veb stranici i u roku od 72 sata moguće je podnijeti žalbu na tu odluku.

    Na sjednici je bilo govora i o provjerama imenovanih u smislu da li pripadaju političkim strankama, a istaknuto je da je to bilo nerealno i nemoguće provjeriti. Kako su rekli pojedini članovi CIK-a, izvršene su provjere koje su moguće, a to je da nije bio kandidat na prošlim ili na izborima prije njih.

    “Imali smo malo vremena za analizu”, rekla je Irena Hadžiabdić, predsjednik CIK-a.

    Na sjednici je naglašeno i da će se na sam dan izbora pratiti rad predsjednika i zamjenika biračkih odbora, i u slučaju bilo kakvih nepravilnosti, biće moguće ih smjeniti, a kako je rekla Hadžiabdićeva, ne treba oklijevati da se to uradi ukoliko se od posmatrača dobiju informacije da neko ne obavlja svoj posao profesionalno.

  • SAD nude 20 miliona dolara za bilo kakvu informaciju

    SAD nude 20 miliona dolara za bilo kakvu informaciju

    SAD nude 20 miliona dolara za bilo kakvu informaciju koja bi dovela do hapšenja Šarama Porsafija, Iranca za kojeg se sumnja da je planirao atentat na Džona Boltona, saradnika bivšeg predsjednika SAD Donalda Trampa.

    Prema navodima američkih zvaničnika, Porsafi je dio iranske revolucionarne garde, a u SAD je nudio 300.000 dolara za organizaciju ubistva Boltona, koji je od 2018. do 2019. godine, tokom Trampove administracije, bio nacionalni savjetnik za bezbjednost.

    Američka nagrada za informacije o ovoj osobi dolaze u isto vrijeme kada Tramp govori o opasnosti po svoj život koja dolazi iz Irana.

    Iz Teherana su više puta negirali planove za atentat na Trampa, mada je jasno da je on puno oštriji u retorici i potezima prema ovoj državi nego što je to slučaj s aktuelnim predsjednikom SAD Džozefom Bajdenom.

    Vrijedi istaći i da je američko ministarstvo pravde podiglo optužnicu protiv više iranskih državljana zbog hakerskog napada na kampanju Donalda Trampa.

    Prema navodima optužnice, nudili su medijima i čelnicima Demokratske stranke inkriminirajuće informacije o Trampu, koje su oni odbili.

    Iranski zvaničnici su više puta negirali i ove optužbe, rekavši kako se ne miješaju u američke izbore, piše Klix.

  • Građani Srpske konstantno na udaru poskupljenja hrane

    Građani Srpske konstantno su na udaru poskupljenja hrane, što mnogim porodicama, s obzirom na njihove kućnje budžete, prestavlja sve veće opterećenje.

    Porast cijena osnovnih životnih namirnica posebno je bio žestok sa izbijanjem rusko-ukrajinske krize, što je dovelo do velikih potresa i na našem tržištu. Naime, od proljeća 2022. zadesila su nas poskupljenja koja su mnoga domaćinstva mogla da isprate samo tako što su počela da štede čak i na nekim najoosnovnijim prehrambenim proizvodima.

    Analiza Srpskainfo pokazala je da su cijene hrane, od 2021, pa do danas, okvirno otišle za najmanje 45 odsto.

    Primjera radi, prije tačno tri godine za 100 KM smo mogli da kupimo 1 kg riže, 10 hljebova, 1 kg makarona, 5 litara mlijeka, 2 kg šećera, po 1 kg pilećeg filea i junetine sa kostima, po pola kg suvog vrata, čajne kobasice, tvrdog sira i maslaca, po kilogram banana, krastavaca i paradajza, te pola kg kafe…

    Prema zvaničnoj statistici, identična količina ovih namirnica, kada se u obzir uzmu njihove prosječne cijene, u avgustu 2024. košta oko 150 KM.

    Za ovu razliku, prije tri godine mogli smo, na primjer, da kupimo po kilogram junetine sa kostima, svinjetine bez kostiju i teletine bez kostiju, te svježe pile od bar dva kilograma. Jasno je da nije riječ o beznačajnoj sumi, odnosno količini mesa koja bi se njome mogla nabaviti.

    U pomenutom periodu, cijena kilograma pilečeg filea, tvrdog sira i mortadele otišla je za skoro 5 KM, čajna kobasica je poskupjela za skoro 7, a suvi svinjski vrat za 8 KM. Junetina bez kosti je, u prosjeku, skuplja za više od 5, a teletina bez kosti za više od 6 KM po kilogramu. Posebno je otišla cijena maslaca koji je, u poređenju sa periodom prije tri godine, trenutno skuplji za nevjerovatnih 11 KM.

    Građani ne kriju da ni blizu ne mogu da sustignu poskupljenja, te da, kad je riječ o hrani, kalkulišu šta i koliko kupiti.

    – Meso je i u dobra vremena bilo skuplja roba, ali sada je takva situacija da ga većina domaćinstava daleko manje troši. Narod masovno kupuje pileća krilca i malo junećih kostiju, čisto da variva zamirišu. A poskupjelo je i sve ostalo, tako da je hrana ta koja nam najviše pritiska kućne budžete. Ja još imam solidnu penziju, a šta da radi neko ko prima 400 KM – kaže Milka S, penzionerka iz Banjaluke.

    Iz udruženja potrošača poručuju da nijedno poskupljenje, posebno hrane, ne može biti zanemarljivo.

    – Rijetku su ljudi čija je platežna moć takva, da se ne obaziru na skokove cijena osnovnih životnih namirnica. Mnogo je više građana koji jedva da u mjesec dana mogu sebi da priušte kilogram mesa. Nažalost, oni su daleko brojniji, a među njima je većina penzionera, te radnika koji rade za minimalac ili tek nešto veće plate – ističe za Srpskainfo izvršna direktorka Udruženja potrošača „Oaza“ iz Trebinja Nedeljka Ilijić.

    A u Srpskoj je 286.565 penzionera, među kojima je gro onih o čijem je iznosu penzije suvišno bilo šta pričati. S druge strane, od ukupno 290.000 zaposlenih u Srpskoj, bezmalo 204.000 radi u sektorima u kojima je prosječna plata ispod prosječne od 1.416 KM. Ispod troška prehrane za četvoročlanu porodicu, zarađuje čak 41.000 ljudi.

    Podsjećanja radi, trošak prehrane za četvoročlanu porodicu u avgustu 2021. iznosio je 748, a u istom mjesecu ove godine čak 1.182 KM ili za 58 odsto više.

    I iz Saveza sindikata Srpske su upozorili da je do enormnog, nekontrolisanog i neopravdanog rasta cijena došlo u 2022. godini.

    – Kumulativno posmatrano, u martu 2024, u odnosu na 2020, brašno je poskupjelo za 48 odsto, hljeb 63, junetina 61, svinjetina 50 odsto. Cijena jaja je otišla za 64 odsto, mlijeka 65, krompir za 47 odsto. Rast cijena, a pogotovo osnovnih životnih namirnica i drugih prehrambenih proizvoda, za posljedicu ima pad kupovne moći i životnog standarda radnika i njihovih porodica, iako smo u proteklom periodu imali rast zarada, kao i najniže plate – poručuju iz Saveza sindikata Srpske.

     

  • Od oktobra nove cijene kafe

    Od oktobra nove cijene kafe

    Zbog rasta cijene sirove kafe na svjetskim berzama, ali i zbog manjka na tržištu, i u BiH se očekuju više cijene omiljenog napitka stanovnika, ističu naši sagovornici i dodaju da će od oktobra pola kilograma kafe koštati od 11 do 11,5 maraka.

    Naime, kako je za “Nezavisne novine” rekao Momčilo Banjac, direktor pržionice kafe “Minea” iz Gradiške, cijene sirove kafe na berzi u proteklom periodu išle su naviše i pred njima je turbulentno vrijeme, te da tona sirove kafe sada košta 5.000 dolara.

    “Sirove kafe nema na tržištu zbog suša koje su pogodile Brazil, a cijena je veoma visoka. Svi proizvođači u Srpskoj su za naredni period najavili poskupljenje za 10 odsto”, kazao je Banjac i dodao, ukoliko se nastavi ovakva situacija sa kafom, da se može očekivati dodatni skok cijena.

    “U narednim danima, odnosno od oktobra, očekuje se da pola kilograma kafe dostigne cijenu od 11 do 11,5 maraka, zavisno od proizvođača”, ističe Banjac.

    Mitar Samardžija, direktor “Bom impeksa”, čiji je najprepoznatljiviji brend OM kafa, kazao je za “Nezavisne novine” da očekuje u narednom mjesecu da cijena kafe od pola kilograma dostigne nivo od 11 do 11,5 maraka, ali i da se cijena kafe određuju pod uticajem mnogih faktora.

    “Uključujući ponudu i potražnju, vremenske prilike i špekulacije na tržištu, a za proizvođače kafe, troškove proizvodnje, radne snage i transporta, sve to igra značajnu ulogu u određivanju cijena kafe”, kazao je Samardžija.

  • Jedan od najjačih uragana pogodio Floridu, ima poginulih

    Jedan od najjačih uragana pogodio Floridu, ima poginulih

    Najmanje tri osobe poginule su u nevremenu kada je uragan Helena pogodio SAD, za koji CNN navode da je najjači koji je ikad pogodio oblast Big Bend na Floridi.

    Helena je sinoć stigla na sjeverozapad Floride kao oluja kategorije 4, prenio je AP.

    Nacionalni centar za uragane u Majamiju saopštio je da je Helena sinoć pogodila obalu blizu ušća rijeke Ausila u oblasti Big Benda u Meksičkom zalivu. Brzina vetra kretala se 225 kilometara na čas, prenosi Tanjug.

    Zbog Helene vlasti su izdale upozorenja o uraganima i poplavama koja su se proširila do sjeverne Džordžije i zapadne Severne Karoline.

    Više od milion domova i preduzeća ostalo je bez struje na Floridi i više od 50.000 u Džordžiji. Guverneri američkih saveznih država Floride, Džordžije, Alabame, Karoline i Virdžinije proglasili su vanrednu situaciju u svojim državama.

    Bolnica tri dana postavljala ogradu koja bi je trebala zaštititi
    Bolnica u Tampi koja pruža skrb za neke od najkritičnijih pacijenata u zapadnoj Floridi postavila je zaštitni zid kako bi se obranila od posljedica uragana Helene.

    Nazvana “AquaFence”, ova ograda može izdržati udare vjetra do 210 km/h i porast nivoa mora od 4.5 metara.

    Dustin Pasteur, potpredsjednik odjela za objekte i gradnju u bolnici, izjavio je za CNN da je na lokaciji ostalo oko 800 pacijenata nakon što su otpušteni manje kritični pacijenti.

     

  • Stevandić je u pravu: Skupština Grada je ogledalo nerada i to treba promijeniti

    Stevandić je u pravu: Skupština Grada je ogledalo nerada i to treba promijeniti

    Skupština Grada Banjaluka je ogledalo nerada. Promijenićemo – poručuju iz Ujedinjene Srpske.

    U novom video-spotu, predsjednik ove stranke i nosilac odborničke liste, dr Nenad Stevandić, kritikuje rad Skupštine i navodi konkretne primjere nerada u protekle četiri godine.

    Stevandić je u pravu: Skupština Grada je ogledalo nerada i to treba promijeniti

    •  septembar 27, 2024

    Skupština Grada Banjaluka je ogledalo nerada. Promijenićemo – poručuju iz Ujedinjene Srpske.

    U novom video-spotu, predsjednik ove stranke i nosilac odborničke liste, dr Nenad Stevandić, kritikuje rad Skupštine i navodi konkretne primjere nerada u protekle četiri godine.

    -Skupština Grada rijetko se sastaje i uglavnom se rastura. Neodgovorni ljudi, koji žive 15 minuta od ove zgrade, ne mogu ništa zajedno da urade, što je kvalitetno i važno za Grad Banjaluku. Predsjednik Skupštine skida tačku dnevnog reda o vodosnabdijevanju na plus 40 kada ljudi nemaju vode. Neodgovornost i haos vladaju u Skupštini Grada. Pokrenimo se. Ovaj grad mora da se uredi, deblokira i ujedini. Znanje, volju i energiju imaju ljudi iz Ujedinjene Srpske. Ujedinjena Srpska je ključ za Banjaluku – govori Stevandić.

    Naravno, na kraju ide svima dobro poznata poruka: Stevandić je u pravu!

    I ovaj video-spot Ujedinjene Srpske je preveden i na znakovni jezik, za osobe sa oštećenim sluhom.

  • Stanić: Svima će biti lakše kada Ujedinjena Srpska deblokira Banjaluku

    Stanić: Svima će biti lakše kada Ujedinjena Srpska deblokira Banjaluku

    Banjalučanima je blokada na vrh glave. U prethodne četiri godine pojam “blokada“ je oslikao stvarno stanje i to je nešto što je postalo činjenica u Skupštini grada i nešto što građane asocira na Skupštinu.

    Ovo tvrdi Neven Stanić, predsjednik Gradskog odbora Ujedinjene Srpske Banjaluka, generalni sekretar stranke, koji je ujedno i direktor Gradske razvojne agencije.

    -Ujedinjena Srpska, kao korektivni faktor i kao partija sa stavom, konstantno je ponavljala da je potrebno da usaglasimo politike i da riješimo sve razmirice između političkih blokova, ideja i projekata i da se pojavimo na sjednici Skupštine; da glasamo za sve usaglašene tačke za dobrobit građana, bez imalo pompe i medijskog nadmudrivanja – kaže Stanić.

    Koliko je prepoznat i prihvaćen politički koncept Ujedinjene Srpske – Banjaluka bez blokada? Koliko je on realan u uslovima najvećih političkih svađa?

     

    Ostali politički subjekti našu ideju nisu prihvatili, ali sada je to prijeka potreba i građani su to uvidjeli. Etablirali smo naš slogan. Svima će biti lakše kada deblokiramo Banjaluku, a mi smo predvodnici te ideje.

    Da li je tačno da je Ujedinjena Srpska u proteklom mandatu takođe bila suodgovorna za blokadu grada, kao dio vladajuće koalicije? U čemu ste se razlikovali od SNSD u Banjaluci?

    U prvoj godini mandata sam bio veći SNSD-ovac od svih njih zajedno i sam se politički borio protiv Draška Stanivukovića, jer nisu imali organizaciju niti lidera. Igor Radojičić je smijenjen i njihova konsolidacija je trajala šest mjeseci. Nakon toga kreću prepucavanja i odlučili smo da nećemo da učestvujemo u svađama, već u usvajanju odluka i implementaciji projekata. Iako smo dio vladajuće koalicije, u određenim slučajevima nismo odstupali od naših prijedloga i istrajali smo u tome.

    Most u Docu je jedna od ključnih tema Ujedinjene Srpske u kampanji. Ako se budete pitali u narednom mandatu, kada možemo očekivati da most bude izgrađen ili da bar izgradnja počne?

     

    Juče. Mi smo već trebali da prelazimo preko tog mosta. Ujedinjena Srpska se zalagala da se most u Docu izgradi što prije, kao i most u Česmi. I zbog toga smo i usvojili rebalans budžeta da bi radovi krenuli,ali, nažalost, nisu. Sada se odjednom svi zalažu i bore za most u Docu. Zbog Ujedinjene Srpske, most u Česmi je pri kraju, a čim se konstituiše novi saziv, prva stvar koju ćemo uraditi je obezbjeđivanje sredstava i izgradnja mosta u Docu koji će da služi za 15.000 vozila dnevno i koji će rasteretiti saobraćaj.

    Zašto Gradski odbor Ujedinjene Srpske nije podržao nijednog kandidata za gradonačelnika i hoće li to učiniti do kraja kampanje?

    Niko nas nije ni pitao…?

    Bili ste odbornik i u prošlom mandatu. Da li su Banjalučani mogli da računaju na Vas i šta im možete obećati u naredne četiri godine?

    Ja se ne bavim obećanjima, a Ujedinjena Srpska i ja, kao odbornik, svoj lokalpatriotizam dokazujemo radom i rezultatima. Kao odbornik, bitno je da ste dostupni svima da se javite na telefon i odgovorite na poruku. Takav sam i kao odbornik, kao kolega i kao prijatelj. I ako nešto ne možete da uradite zbog raznih okolnosti, ljudski je to i reći.

    Za 2. oktobar u Banjaluci je najavljen završni skup Ujedinjene Srpske. Šta ste planirali?

    Paniramo veličanstveni skup, da obilježimo završnicu ove inovativne i neobične kampanje i da stavimo pečat na odličan rezultat Ujedinjene Srpske koji ćemo utvrditi 6. oktobra. Završni skup će se održati, kao što ste i rekli, 2. oktobra, u srijedu, u velikoj dvorani “Centar”, sa početkom u 19 časova. Pozivam sveBanjalučane da nas posjete tog dana, da se još jednom uvjere u kvalitetan program i kandidate Ujedinjene Srpske, jer to su ljudi koji će uticati na sve procese u narednom mandatu.

  • Ujedinjena Srpska zna prioritete: Derventi je potreban priključak na auto-put, a mladima podsticaj da ostanu na selu

    Ujedinjena Srpska zna prioritete: Derventi je potreban priključak na auto-put, a mladima podsticaj da ostanu na selu

    Ujedinjena Srpska u Derventi očekuje dobar izborni rezultat, da ostane parlamentarna stranka, te da budemo jak i stabilan partner SNSD-u u daljem razvoju grada, na čelu sa Igorom Žunićem, koji će sigurno biti novi gradonačelnik.

     

    Ovo je na predizbornoj tribini u Derventi poručio šef Izbornog štaba Ujedinjene Srpske i potpredsjednik stranke, Milan Petković.

    On je podsjeti da US u tri izborna ciklusa na lokalnom nivou ima zavidne rezultate, te da isto očekuje i na idućim izborima.

    -Borićemo se da Vlada Republike Srpske još više pomogne Derventu. Znamo da postoje problemi koji muče ovaj grad i da je u narednom periodu potrebno sa republičkog nivoa da se obezbijedi priključni put na Auto-put „9. januar“. Sigurno ćemo se boriti i u Narodnoj skupšini da Derventa dobije to što zaslužuje, kako bi dobila još veći industrijski razvoj na kome joj zavide neke druge lokalne zajednice u Republici Srpskoj – rekao je Petković.

     

    Miodraga Tešendić, predsjednik Gradskog odbora i nosilac odborničke liste US, naglasio da stranka u Derventu izlazi na izbore sa punom kandidatskom listom na kojoj su 34 imena. Ponovio je da kandidat SNSD za gradonačelnika, Igor Žunić, ima podršku US. Žunić je takođe prisustvovao trivini Ujedinjene Srpske i obratio se prisutnima.

    -Derventa je grad koji se kao feniks izdigao iz pakla ruševina. Sada je to jedan privredni grad koji je na zavidnom nivou u Republici Srpskoj, čak u BiH. Ujedinjena Srpska će dati sve od sebe da mladi ljudi ostanu na ovom terenu, da im damo stimulans kroz razne projekte. Dosta ljudi je zainteresovano za kupovinu kuće na selu, zato je potrebno ljudima dati podršku, podsticaj da bi ostali u Derventi. Bez sela nema ni grada, a ljudi sve više traže selo. Mi ćemo se boriti da im damo podsticaj za to – obećao je Tešendić.

  • Olakšice građanima za otplatu kredita

    Olakšice građanima za otplatu kredita

    S ciljem dodatnog jačanja domaćeg bankarskog sektora Agencija za bankarstvo RS donijela je set mjera koje donose olakšice za građane koji imaju poteškoće prilikom otplate kredita, dok s druge strane finansijskim institucijama ograničavaju ulaganja na ino-tržištu i uskraćuju isplatu dobiti bez saglasnosti regulatora.

    Naime, Upravni odbor Agencije za bankarstvo RS usvojio je na jučerašnjoj sjednici privremene mjere u vidu tri odluke. Prva se odnosi na odobravanje olakšica fizičkim licima prilikom izmirenja kreditnih obaveza, a donesena je s ciljem ublažavanja negativnih posljedica uzrokovanih otežanim poslovanjem privrednih društava koja su pogođena teškom ekonomskom situacijom i kojima je ograničen rad.

    – Odlukom su definisane posebne mjere koje se mogu odobriti fizičkim licima kao što su moratorijum, odnosno odgoda u otplati kreditnih obaveza na definisani period, te uvođenje grejs perioda za otplatu glavnice u slučaju kredita koji se otplaćuje anuitetno. Tu je i produženje roka za otplatu, kao i prilagođavanje plana otplate srazmjerno smanjenju izvora za otplatu – istakli su iz Agencije za bankarstvo.

    Cilj druge odluke je očuvanje kapitala banke, a kojom, kako navode u Agenciji, idu u pravcu jačanja kapitalne osnove banaka u uslovima ekonomske nestabilnosti.

    – Uvodi se obaveza podnošenja zahtjeva od strane banke i davanja saglasnosti Agencije za isplatu dobiti ostvarene u prethodnoj poslovnoj godini, sa glavnim ciljem povećanja otpornosti banke na finansijske šokove, očuvanja stabilnosti bankarskog sektora te održavanja ukupne stabilnosti finansijskog sistema Srpske – obrazložili su u Agenciji.

    Izmijenjena je i Odluka o privremenim mjerama za ograničavanje izloženosti, a s ciljem ublažavanja rizika koji proističe iz izloženosti prema stranim centralnim vladama i centralnim bankama usljed poremećaja na globalnim finansijskim tržištima.

    Iz Agencije su saopštili da su kroz praćenje primjene i efekata ove odluke prepoznali potrebu za dodatnim ograničavanjem ulaganja banaka iz Srpske na globalnim finansijskim tržištima kako bi banke, u slučaju potencijalnih rizika, nastavile nesmetano i u kontinuitetu da finansiraju rast privredne aktivnosti Srpske.

    Komentarišući ove odluke ekonomista Marko Đogo za “Glas Srpske” navodi da je domaći bankarski sektor stabilan, ako je suditi po poslovnim izvještajima, zbog čega ga pojedini potezi iznenađuju.

    – Banke u Srpskoj iskazuju visoku dobit i nije najjasnije iz čega proističe odluka o odobravanju olakšica građanima u procesu izmirenja kredita jer opšti ambijent nije takav da postoji potreba za tim. Istina je da ekonomska situacija nije jednostavna, ali u javnom sektoru za sada nema kašnjenja u isplati plata da bi radnici imali poteškoće kod otplate kredita. U izvozno orijentisanim preduzećima je bilo otpuštanja, ali većina radnika radi u drugim sektorima pa je stvarni efekat toga mali. U Srpskoj nisu vidljivi znaci opšte depresije – rekao je Đogo.

    On takođe ne vidi osnov za postavljanje uslova bankama prilikom isplate njihove dobiti.

    – Agencija ima mandat da postavlja kapitalne standarde, a koliko mi je poznato, banke u Srpskoj nemaju problem sa adekvatnosti kapitala. U slučajevima kada banke ne ispunjavaju kapitalne zahtjeve ili su uočeni drugi problemi u poslovanju, Agencija im može uvesti plan za stabilizaciju poslovanja i ukoliko ne ispune zadate planove, može im zabraniti isplatu dobiti. Međutim, ne vidim osnov za nametanje toga profitabilnim, likvidnim bankama, čija je kapitalizovanost iznad zakonom definisane – kazao je Đogo.

    Ipak, kako kaže, ova odluka ima opravdanje ukoliko Agencija za bankarstvo ima projekcije da će doći do negativnih kretanja u ekonomiji.

    – Ukoliko može doći do akumulacije gubitaka, možemo zaključiti da je bolje pripremiti se za šok dok banke stvaraju dobit. Tada bi odluka o zabrani isplate dobiti bez saglasnosti regulatora donekle bila logična – rekao je Đogo.

    Praksa u krizi

    Ograničenja koja se odnose na ulaganja na globalnim finansijskim tržištima su, pojašnjava Marko Đogo, mjera za kojom su posezale i druge zemlje tokom ekonomskih kriza.

    – Evropska centralna banka je u jednom trenutku tokom 2009. i 2010. godine zabranila matičnim bankama da finansiraju svoje banke u zemljama u razvoju kako bi potrebni kapital bankarskog sektora zadržali u evrozoni. I Hrvatska je u to vrijeme posezala sa sličnim mjerama – pojasnio je Đogo.

  • Vipotnik: Odlikovanje Vučevića zahvalnost za sve što čini za Srpsku

    Vipotnik: Odlikovanje Vučevića zahvalnost za sve što čini za Srpsku

    Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Bojan Vipotnik ocijenio je da je odlikovanje koje je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik danas uručio premijeru Srbije Milošu Vučeviću izraz velike zahvalnosti za sve što čini za stabilnost Srpske.

    Vipotnik je danas u Palati Republike prisustvovao svečanoj dodjeli odlikovanja predsjedniku Vlade Srbije Milošu Vučeviću.

    – Odlikovanje koje je predsjednik Republike Milorad Dodik danas uručio premijeru Srbije Milošu Vučeviću je još jedan izraz zahvalnosti za sve dobro što Srbija i on lično čine da Republika Srpska bude stabilna i uspješna – rekao je Vipotnik Srni.

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik odlikovao je danas premijera Srbije Miloša Vučevića Ordenom Republike Srpske na lenti.

    Vučević je odlikovan za naročite zasluge u razvijanju i učvršćivanju saradnje i političkih odnosa između Srbije i Republike Srpske, kao i za izuzetan doprinos od šireg značaja za opstanak, afirmaciju i razvoj Srpske.