VRBAS Media

Autor: INFO

  • Stanivuković o Dodiku, Karadžiću, Mladiću i Poplašenu

    Stanivuković o Dodiku, Karadžiću, Mladiću i Poplašenu

    Gradonačelnik Banjaluke i predsjednik PDP Draško Stanivuković izjavio je da su nekadašnjem predsjedniku Republike Srpske Nikoli Poplašenu sudili visoki predstavnici, a Milorad Dodik, koji je tada bio opozicija, rekao je “ne štitite ga”.

    Ali, mi ne trebamo tako raditi. Danas nešto mislite da tako treba, a sutra to bude bumerang koji vam se vrati rekao je Stanivuković.

    Podsjetio je da je sadašnji predsjednik Republike Srpske prije 25 godina, kada je Poplašen bio osuđen, potpisao da MUP RS i svi drugi ne treba da ga štite, naglasivši da je to bilo pogrešno.

    – Tada se Milorad Dodik ogriješio o Poplašena. Pogazio je instituciju predsjednika – rekao je Stanivuković.

    Naveo je da on želi da se drugačije ophodi.

    – Ne zarad njega, nego radi našeg obraza, naše Republike Srpske i naših institucija. Tadašnji opozicionar, sadašnji predsjednik, govorio je da su Karadžić i Mladić teret srpskom narodu i da trebaju ići u Hag, a za Poplašena je sve potpisao tada da ga se srpski narod riješi. Potpisujem da je tada pogriješio, od toga dana do danas prenesene su 83 nadležnosti sa nivoa Republike Srpske na nivo BiH – kazao je Stanivuković.

     

  • Stanivuković: Tražimo načine da građani ne ispaštaju

    Stanivuković: Tražimo načine da građani ne ispaštaju

    Borba za našu Banju Luku se nastavlja. Grad se već mjesecima suočava sa blokadom budžeta, što ugrožava subvencije za privatne vrtiće, senzore za mjerenje glukoze u krvi, besplatan prevoz za penzionere i djecu iz višečlanih porodica i podršku mnogobrojnim organizacijama, saopšteno je iz Gradske uprave.

    Poručio je ovo gradonačelnik Draško Stanivuković.

    Kako je istakao, odbornici u Skupštini grada Banje Luke odavno su trebali da razgovaraju o budžetu.

    -Uprkos svemu, mi ne stajemo! Za nas je najvažnije da, bez obzira na sve opstrukcije, pronađemo rješenja kako bi grad nastavio da funkcioniše. Zato još jednom zahtijevamo od Skupštine da uradi svoj dio posla – a mi ćemo nastaviti da nalazimo načine da Banja Luka i njeni građani ne ispaštaju – kazao je gradonačelnik.

    Napominje da je svaka prepreka ujedno i prilika da se pokaže snaga i odlučnost.

    -Ova borba nas čini još jačima, jer Banja Luka zaslužuje stabilnost, odgovornost i brigu za sve njene građane – zaključio je gradonačelnik.

  • Medvedev: Odluka o specijalnoj operaciji bila ispravna

    Medvedev: Odluka o specijalnoj operaciji bila ispravna

    Vrijeme je pokazalo da je odluka Rusije da pokrene specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini bila jedina ispravna i moguća, izjavio je zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev.

    – Vrijeme je pokazalo da je ova teška odluka bila jedina ispravna i moguća – objavio je Medvedev na “Telegramu” i dodao da je to učinjeno “kada je konačno pređena tačka bez povratka u konfrontaciji sa Zapadom”.

    On je podsjetio da će se u ponedjeljak, 24. februara, navršiti tri godine od početka specijalne vojne operacije.

    Medvedev je ocijenio da je to bio “jedini način da se zaštiti Rusija i potisne neprijatelj sa njenih granica”.

    – Užas i panika danas vladaju u redovima protivnika Rusije, neprijatelj će biti uništen, a istina će pobijediti – rekao je zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije.

    Medvedev je dodao da je Rusija “prije osamdeset godina pobijedila fašizam” i da “njegovi odvratni potomci neće izbjeći odmazdu”, koja neće biti u Nirnbergu, već na bojnom polju.

    – Rat protiv neonacizma i njegovih poslušnika još nije u potpunosti završen, ali je njegov ishod veoma blizu – rekao je Medvedev i naglasio da Rusija mora da onemogući osvetu nacizma na planeti i ostavi dostojno nasljeđe budućim generacijama.

    Prema njegovim riječima, “neophodno je sačuvati Rusiju i učiniti sve za njen prosperitet u ime naše djece i unuka, u ime velike budućnosti Rusije”.

  • Tramp: Blizu dogovor o podjeli prihoda od ukrajinskih resursa

    Tramp: Blizu dogovor o podjeli prihoda od ukrajinskih resursa

     

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da su Sjedinjene Države i Ukrajina blizu sklapanja dogovora o podjeli prihoda od ukrajinskih minerala u okviru napora da se okonča rat u Ukrajini.

    – Mislim da smo prilično blizu dogovora – rekao je Tramp na skupu Konzervativne političke akcije u Vašingtonu.

    Tramp je naveo da SAD žele da povrate milijarde dolara vojne pomoći koju je Vašington dao Kijevu tokom rata u Ukrajini, prenosi Rojters.

    On je dodao da Sjedinjene Države traže rijetke minerale, naftu ili bilo šta što mogu da dobiju.

    “Njujork tajms” prenio je ranije da je Trampova administracija u novom prijedlogu pozvala Ukrajinu da prepusti Sjedinjenim Državama polovinu prihoda od prirodnih resursa, uključujući minerale, gas i naftu, kao i zarade od luka i druge infrastrukture, bez bezbjednosnih garancija.

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbio je

  • Brnabić: Izmjene Zakona o visokom obrazovanju pred Skupštinom vjerovatno 4. marta

    Brnabić: Izmjene Zakona o visokom obrazovanju pred Skupštinom vjerovatno 4. marta

    Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je danas da su tokom prethodne nedjelje završeni razgovori između predstavnika svih državnih univerziteta u Srbiji i da je postugnut finalni dogovor o nacrtu izmjena i dopuna Zakona o visokom obrazovanju, da su se svi univerzitet izjasnili da je to ono što su željeli i da to znači ispunjenje četvrtog zahtjeva studenata.

    Brnabić je, na konferenciji za novinare u Skupštini Srbije, rekla da će se Nacrt izmjena i Zakona o visokom obrazovanju najverovatnije naći na dnevnom redu prve sjednice redovnog zasjedanja parlamenta 4. marta.

    – Očekujemo da Vlada sutra ili porekosutra na sjednici usvoji prijedlog izmjena i dopouna zakona o viskom obrazovanju i da ga uputi Skupštini Srbije na razmatranje – rekla je Brnabić.

    Ona je dodala da će nakon toga sljedeće nedjelje relevantni odbori razmotriti nacrt, odnosno Odbor za obrazovanje i Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo.

  • Dodik: Sve odluke u vezi sa presudom biće političke i institucionalne

    Dodik: Sve odluke u vezi sa presudom biće političke i institucionalne

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da će sve odluke u vezi sa presudom Suda BiH biti političke i institucionalne.

    – Republika Srpska će do srijede i od srijede živjeti svoj miran život – napisao je predsjednik Srpske na svom Instagram nalogu.

    Dodik je dodao da će u utorak, 25. februara, zasjedati Narodna skupština, a da će na velikom skupu narod dati podršku institucijama Srpske.

    Predsjednik Srpske je napomenuo da je ove sedmice boravio u Budimpešti, gdje je u razgovoru sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom još jednom potvrđeno da Srpska može da računa na podršku Mađarske.

     

  • Vlado Đajić reizabran za predsjednika Gradskog odbora SNSD-a Banjaluka

    Vlado Đajić reizabran za predsjednika Gradskog odbora SNSD-a Banjaluka

    Direktor Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske Vlado Đajić reizabran je na mjesto predsjednika Gradskog odbora SNSD-a Banjaluka, potvrđeno je na Izbornoj konferenciji u Banjaluci.

    Konferenciji prisustvuju predsjednik i potpredsjednik stranke Milorad Dodik i Željka Cvijanović.

  • Dodik: Eventualna presuda dokaz kršenja Ustava; Reakcija Srpske u dvije faze

    Dodik: Eventualna presuda dokaz kršenja Ustava; Reakcija Srpske u dvije faze

    Eventualna presuda Suda BiH biće dokaz koji pokazuje kršenje Ustava BiH, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik za televiziju Raša tudej Balkan i najavio reakciju Republike Srpske u dvije faze.

    – U prvoj fazi, Srpska će se boriti za ustavni poredak BiH. Ono što imamo u praksi BiH, nema u Ustavu: nema vojske, oružanih snaga BiH, nema SIPA, nema obaveštajne službe, nema ni suda, nema ni tužilaštva, nema ni indirektnih poreza, nema mnogih agencija, nema granične službe BiH – kaže Dodik.

    Dodaje da će se sve vratiti na taj nivo, a nakon toga će se donijeti zakon o izlasku iz ugovora o oružanim snaga.

    – Ako Sarajevo ne pristane da se vrati na Ustav BiH, Republika Srpska ući će u drugu fazu, koja podrazumijeva izlazak iz Dejtonskog sporazuma – poručio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik za televiziju Raša tudej Balkan.

    Naglasio je da će se u drugoj fazi direktno obratiti Srbiji kao Republika Srpska, zatražiti da se napravi sporazum o konfederaciji Srpske i Srbije, a kasnije i o federaciji i monetarnoj uniji sa Srbijom.

    Objasnio je kako se sudski proces protiv njega vodi po zahtjevu bivše američke administracije i njenog ambasadora Majkla Marfija.

    On je istakao da će biti uporni u želji za razgovorom iz kojeg bi bio isključen međunarodni faktor.

    – Ovo je neizdržvo, čini Bošnjake nervoznim, jer ne mogu da nametnu svoje rešenje, mi branimo neku našu poziciju, uvjereni da će to stati jednog dana, pa da modeliramo miran sistem, sad sam uvjeren da to ne može nikako, ali sam dovoljan racionalan da kažem – imate prvu fazu, vratite se na Ustav – rekao je Dodik.

  • Vanredni izbori u Njemačkoj, četvrti u novijoj istoriji

    Vanredni izbori u Njemačkoj, četvrti u novijoj istoriji

    U Njemačkoj se danas održavaju vanredni parlamentarni izbori na kojima, prema istraživanjima javnog mnjenja, najveću šansu za pobjedu imaju konzervativci.

    Ovo su četvrti vanredni izbori u novijoj njemačkoj istoriji poslije Drugog svjetskog rata koji su raspisani nakon raspada trojne koalicije kancelara Olafa Šolca.

    Više od 59 miliona stanovnika Njemačke biraće 630 poslanika koji će imati mandat od četiri godine i zadatak da izaberu novog kancelara i vladu.

    Na izborima učestvuje 29 stranaka, ali će samo 10 imati kandidata u svih 16 njemačkih saveznih pokrajina.

    Građani će glasati na biračkim mjestima od 8.00 do 18.00 časova, a odmah po njihovom zatvaranju biće objavljeni rezultati izlaznih anketa, dok se prve zvanične projekcije rezultata očekuju tokom izborne noći.

    Opoziciona Hrišćansko-demokratska unija Njemačke /CDU/ i njihova bavarska sestrinska stranka Hrišćansko-socijalna unija /CSU/ vode u anketama i imaju 30 odsto podrške birača.

    Krajnje desničarska Alternativa za Njemačku /AfD/ Alis Vajdel i Tina Krupala nalazi se na drugom mjestu sa 20 odsto podrške, potom slijede Socijaldemokrate /SPD/ Olafa Šolca sa 15 odsto, koji su pali na treće sa prvog mjesta koje su osvojili na izborima 2021. godine.

    Zeleni imaju podršku 13 odsto birača, Ljevica pet odsto, a i Slobodne demokrate i ljevičarski savez Sara Vagenkneht četiri odsto, pa je neizvjesno da li će preći cenzus od pet odsto da bi ušli u parlament.

    Sve predizborne ankete ubjedljivu prednost daju koaliciji CDU i CSU, a prema pojedinim prognozama, konzervativci mogu da osvoje do trećinu glasova i tako ostvare inicijativu u pregovorima o vladi i kancelarsko mjesto za Fridriha Merca.

    Merc je izričit da sa desničarima ne želi buduću koaliciju, što bi AfD ponovo ostavilo u opoziciji.

    CDU će partnere najvjerovatnije tražiti u socijaldemokratama ili zelenima.

  • SAD predložile nacrt rezolucije o Ukrajini, GS UN glasa o rezoluciji EU u ponedjeljak

    SAD predložile nacrt rezolucije o Ukrajini, GS UN glasa o rezoluciji EU u ponedjeljak

    Sjedinjene Američke Države danas su predložile nacrt rezolucije Ujedinjenih nacija povodom obilježavanje treće godišnjice početka rata u Ukrajini, a Generalna skupština UN sastaće se u ponedjeljak da glasa o rezoluciji koju su predložile Ukrajina i EU.
    U kratkom nacrtu amerčke rezolucije, u koji je Rojters imao uvid, izražava se žaljenje zbog gubitka života tokom ”rusko-ukrajinskog sukoba” i ponavlja se ”da je glavna svrha Ujedinjenih nacija održavanje međunarodnog mira i bezbjednosti i mirno rješavanje sporova“.

    U nacrtu se takođe “zahtijeva brzo okončanje sukoba i dalje poziva na trajni mir između Ukrajine i Rusije”.

    Ambasadori EU u Ujedinjenim nacijama sastaće se kako bi razgovarali o potezu SAD, rekle su diplomate.

    Tekst Ukrajine i EU, u koji je Rojters takođe imao uvid, ”ponavlja hitnu potrebu da se rat okonča ove godine i da se udvostruče diplomatski napori za smanjenje rizika dalje eskalacije i postizanje sveobuhvatnog, pravednog i trajnog mira u Ukrajini“.

    U tom nacrtu se ističe potreba za sprovođenjem prethodnih rezolucija Ujedinjenih nacija koje su zahtijevale od Rusije da povuče svoje trupe sa međunarodno priznate teritorije Ukrajine i insistiralo na tome da Moskva obustavi neprijateljstva.

    Generalna skupština usvojila je šest rezolucija o sukobu u prvoj godini, osuđujući Moskvu i zahtevajući od Rusije da povuče sve svoje trupe, a najveću podršku dobila je rezolucija iz oktobra 2022, kojom se osuđuje ruski “pokušaj nelegalne aneksije” četiri regiona u Ukrajini sa 143 države koje su glasale za.