VRBAS Media

Autor: INFO

  • Ubio roditelje i troje braće i sestara, nije pružao otpor prilikom hapšenja

    Ubio roditelje i troje braće i sestara, nije pružao otpor prilikom hapšenja

    Dječak (15) uhapšen je u SAD nakon što je, kako se sumnja, ubio svoje roditelje i troje braće i sestara, a još jednu sestru je teško ranio.

    Tragedija se dogodila u ponedeljak oko 5 sati po lokalnom vremenu u Fol Sitiju kod Sijetla.

    Prema navodima medija, teško ranjena djevojčica, koja je upucana dva puta, uspjela je da pobjegne iz kuće i da otrči kod komšija da potraži pomoć. Policiji je ubrzo stigao poziv.

    Kada su ekipe izašle na lice mjesta, zatekle su stravičan prizor.

    – Naši pripadnici su zatekli tragičnu scenu, petero upucanih, za koje nije bilo spasa. Dvoje odraslih i troje djece tinejdžera – naveli su nadležni.

    Jedna djevojčica je s teškim tjelesnim povredama prebačena u bolnicu i njeno stanje nije poznato.

    Linker
    Komšije kažu da je u kući živjela sedmočlana porodica, otac, majka i petero dece, starosti od 7 do 15 godina. Viđali su ih kako šetaju pse, a djecu kako voze bicikle.

    – Juče sam vidjela djecu. Ponašali su se normalno – rekle su komšije.

    Svi su u šoku. Kažu da su djeca bila dobra i lijepo vaspitana. U ovom trenutku nije poznato šta je prethodilo tragediji. Prema navodima policije, dječak osumnjičen za ubistvo nije pružao otpor prilikom hapšenja.

  • CIK: Skeneri još daleko od stalne upotrebe

    CIK: Skeneri još daleko od stalne upotrebe

    Moderne tehnologije bile su dio posljednjeg izbornog ciklusa u kome su birani čelnici u gradovima i opštinama u BiH, ali konačna odluka o tome da li će i koje će tehnike biti primjenjivane na narednim izborima trebalo bi da bude donesena u Parlamentu BiH, kada se slegnu utisci i sumiraju rezultati sprovedenih pilot projekata u okviru kojih su privremeno i skeneri bili na određenim biralištima.

    Iako se o uvođenju novih tehnologija u domaći izborni proces priča duže godina i u okvirima Centralne izborne komisije (CIK) i tokom rada brojnih interresornih radnih grupa za izmjene i dopune Izbornog zakona BiH, konačan dogovor o tome nije postignut.

    Ipak, kako je navedeno u drugom periodičnom izvještaju o uvođenju novih tehnologija u izborni proces koji je CIK dostavio u parlamentarnu proceduru, intervencijom Kristijana Šmita donesene su izmjene i dopune Izbornog zakona kojima je, između ostalog, omogućena upotreba tehnologija, odnosno sprovođenje pilot projekata, testiranja tih tehnologija prije njihovog eventualnog uvođenja u izborni proces za opšte izbore 2026. godine.

    CIK je tako uz pomoć donatorskih organizacija sproveo četiri pilot projekta na dan lokalnih izbora u 24 osnovne izborne jedinice na gotovo 460 biračkih mjesta tokom 6. oktobra, a odnosili su se na identifikaciju birača, skenere na glasačkim mjestima i video-nadzor.

    – Uprkos činjenicama da je CIK kasnio sa svim aktivnostima, pripremne aktivnosti su završene do dana izbora zahvaljujući donatorima i njihovim ekspertima. Posebno ističemo da CIK-u nedostaju relevantna stručna znanja iz oblasti uvođenja izbornih tehnologija, kao i ljudski resursi jer većina osoblja u IKT odjeljenju posjeduje srednju stručnu spremu – navedeno je, između ostalog, u analizi CIK-a.

    Pojašnjavajući šta je sve urađeno da bi se mogao sprovesti svaki od četiri pilot projekta, u CIK-u su istakli da su se tokom priprema za njih glavni izazovi ogledali u činjenici da su svi koraci komisije bili uslovljeni aktivnostima dobavljača te je proces finalizacije podzakonskih akata nastavljen sve do polovine septembra.

    Veoma kratki rokovi za realizaciju projekta, nedostatak adekvatnog IT osoblja u CIK-u dodatno je opteretilo rad ove institucije u izbornoj godini. Sprovođenje projekta je zahtijevalo angažman dodatnog osoblja, operatera sa odgovarajućim IT kvalifikacijama i nizom podzakonskih akata – navedeno je u dokumentu.

    Organizacija i sprovođenje pilotiranja izbornih tehnologija za CIK BiH su nove aktivnosti koje, kako je istaknuto, zahtijevaju dugoročniju pripremu.

    – Nakon završetka pilot projekata i evaluacije u Parlamentu BiH biće dostavljena i Studija izvodljivosti uvođenja novih tehnologija u izborni proces – evaluacija i analiza sprovedenih pilot projekata kako bi se na osnovu svega toga Parlament BiH mogao opredijeliti u kojem pravcu će ići uvođenje izbornih tehnologija. Uvažavajući sve izazove sa kojima smo bili suočeni tokom pripreme pilot projekata, očekujemo da će evaluacija testnih projekata ponuditi naučene lekcije i odgovore na osnovu kojih ćemo zakonodavcu moći ponuditi informacije o mogućim ishodima, koristima i rizicima vezanim za izborne tehnologije koje će omogućiti donošenje odluke o izbornim tehnologijama koje su najbolji izbor – istaknuto je u dokumentu CIK-a.

    Manipulacije

    Član Koalicije pod lupom i bivši predsjednik Centralne izborne komisije Vehid Šehić za “Glas” kaže da nove tehnologije moraju biti prisutne na izborima 2026.

    – Sigurno je da CIK nema te kapacitete u IT odjeljenju, jer je i preko 5.000 biračkih mjesta, ali trebalo bi ojačati taj sektor i zaključiti ugovor sa IT firmom, kako to rade i u svijetu, koja se bavi tehnologijama, upotrebom skenera i biometrijske identifikacije birača. U pitanju je zaštita izražene slobodne volje birača. Njih bi trebalo zaštiti od manipulacija, a čiji su nalogodavci sigurno politički subjekti koji učestvuju u izbornom procesu. Ne svi, ali na vrijeme upozoravamo – naglasio je Šehić.

  • Ukrajinska avantura kod Kurska pred krajem

    Ukrajinska avantura kod Kurska pred krajem

    Ruske trupe nastavljaju s napadima na ukrajinske snage u Kursku, dok mape prikazuju razvoj ruske operacije za ponovno zauzimanje izgubljenih teritorija dva i po mjeseca nakon što je Kijev pokrenuo svoju ofanzivu.

    Američki institut za proučavanje rata je u nedjelju saopštio da su geolocirani snimci pokazali ukrajinske napretke sjeverno od Sudže, grada koji je Kijev zauzeo ubrzo nakon što je probio slabo branjen ruski duo granice 6. avgusta.

    Prošlog mjeseca, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je operacija u Kursku bila “uspješna”, iako su ruske snage istovremeno napredovale u ukrajinskoj regiji Donjeck.

    Kijev je tvrdio da je zauzeo oko 1.300 kvadratnih kilometara teritorije. Iako se smatralo da je ruski odgovor bio spor, ukrajinski komandant Oružanih snaga Aleksandar Sirski rekao je da je Moskva poslala 50.000 vojnika u taj region, čime je oslabila svoje operacije na istoku Ukrajine.

    Mape koje je objavio institut iz Vašingtona prikazuju promjene u regiji Kursk tokom protekle sedmice, s jednim grafičkim prikazom od 20. oktobra koji pokazuje rastuće rusko napredovanje u odnosu na stanje od 13. oktobra.

    Napadi su se usmjerili na Sudžu i okolna područja, kao i prema Korenevu na sjeverozapadu, gdhe je Moskva napredovala i povratila teritoriju koja je prethodno bila pod kontrolom Ukrajine.

    Ranija mapa prikazuje tvrdnje ruskih izvora da su njihove trupe zauzele Ljubimovku, iako kasniji izvještaji pokazuju da su ukrajinske snage napredovale duž auto-puta P-200 istočno od Čerkaskog.

    Ukrajinski Telegram kanal “DipStejt” objavio je svoju najnoviju mapu, koja takođe prikazuje rusko napredovanje u Kursku. Takođe su objavili snimke dronom koji, kako kažu, pokazuju devet pripadnika 36. mornaričke brigade Ukrajine kako se bore protiv ruskih snajperista dok pokušavaju da evakuišu svoje saborce koji su bili opkoljeni.

    Vojni analitičar iz Finske, Еmil Kastehelmi, izjavio je za “Njuzvik” da ruske trupe vjerovatno nadmašuju ukrajinske po broju, što znači da Kijev “ne može da nastavi efikasne ofanzivne operacije koje bi brzo proširile područje pod kontrolom”.

    “Na vrhuncu, Ukrajina je kontrolisala područje od približno 1.200 kvadratnih kilometara. Trenutno kontroliše oko 700 kvadratnih kilometara, što znači da su Rusi prilično uspješno izveli svoje kontranapade”, rekao je Kastehelmi.

    Iako je Rusija morala da prebaci trupe u Kursk, Kastehelmi je dodao da “Ukrajina vjerovatno više treba snage koje su vezane za operaciju u Kursku, nego što to Rusiji treba”.

    U međuvremenu, Sirski je na Telegramu objavio da je posjetio ukrajinske trupe u Kursku, kao i jedinice koje djeluju u susjednoj regiji Sumi, te je istakao da je razgovarao s komandantima brigada i pomogao u rješavanju problema.

     

  • Parlament Srpske – primjer čuvanja ustavnog poretka

    Parlament Srpske – primjer čuvanja ustavnog poretka

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je Srni da je parlament Srpske danas primjer dobre međunarodne saradnje, čuvanja ustavnog poretka, te reagovanja na pritiske i pokušaje da se Srpskoj otme imovina.

    Svaka ta bitka bila bi teža da nema pečat Narodne skupštine koja je donosila odluke u tom pravcu – istakao je Stevandić, povodom obilježavanja 33 godine od osnivanja parlamenta Srpske.

    Stevandić je naglasio da je Narodna skupština danas institucionalizovana sa mnogo bilateralnih sporazuma potpisanih u zadnjih nekoliko mandata.

    On je naveo da Narodna skupština Republike Srpske ima brojne veze i razvijenu saradnju, odlaske i prihvatanja gostiju.

    – Ponosan sam što smo u zadnje vrijeme mogli mnogo da gostujemo u parlamentima Slovačke, Mađarske, Srbije, Crne Gore, te u ruskoj Dumi – naglasio je Stevandić.

    On je rekao da očekuje “i neko otopljavanje na zapadnom dijelu hemisfere”.

    – Vidio sam u parlamentru Salcburga da bi i oni željeli da prođe ova svjetska napetost da bi se saradnja podigla na još viši nivo – rekao je Stevandić, dodajući da je parlament Srpske sarađivao i sa italijanskim regionima.

    Stevandić je najavio da će povodom obilježavanja 33 godine od osnivanja parlamenta Republike Srpske biti organizovana proslava u četvrtak, 24. oktobra, u 18.00 časova u prostorijama parlamenta.

    – Prvo da odamo počast onima koji više nisu među živima, a zaslužni su što je 24. oktobra 1991. godine formirana Skupština srpskog naroda u BiH. Prisjetićemo se svih predsjednika Narodne skupštine – rekao je Stevandić.

    On je istakao da će tada biti promovisana i knjiga “Armatura suvereniteta” koja sadrži sve akte koje je Narodna skupština izglasala.

    – To je divan dokument koji ćemo promovisati, koji govori o tome da smo narod koji ovdje ima duboki korijen, da je taj korijen pismen i da smo sve ono što smo radili predstavili kao dokumente kao što to predstavljaju svi veliki narodi i sve velike države – istakao je Stevandić.

    Skupština srpskog naroda u BiH osnovana je u Sarajevu 24. oktobra 1991. godine. Na prvoj sjednici raspisan je plebiscit i usvojena Deklaracija o ostajanju srpskog naroda u zajedničkoj državi Јugoslaviji.

    Referendum na kojem su se Srbi izjasnili o ostanku u Јugoslaviji održan je 9. i 10. novembra 1991. godine.

    Srpski poslanici smatrali su tada da je osnivanje Skupštine srpskog naroda u BiH i konstituisanje Republike Srpske bilo potrebno za očuvanje identiteta i državnosti Srba u BiH.

    Poslanici Narodne skupštine su 9. januara 1992. godine usvojili Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda BiH i taj dan se u Republici Srpskoj obilježava kao Dan Republike.

    Narodna skupština je 28. februara 1992. godine donijela Ustav, kao utemeljenje pravne moći, sigurnosti, legaliteta i legitimiteta Republike Srpske.

  • Vučić: Dobar razgovor sa Putinom, dogovorene drastično niže cijene gasa, na samit BRIKS-a šaljemo delegaciju

    Vučić: Dobar razgovor sa Putinom, dogovorene drastično niže cijene gasa, na samit BRIKS-a šaljemo delegaciju

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom imao dobar razgovor između ostalog i o gasu i da su dogovorene dobre cijene, koje su za Srbiju drastično niže.

    Vučić kaže da će na samitu BRIKS-a u Kazanju Srbiju predstavljati ministri Bratislav Gašić, Aleksandar Vulin, Adrijana Mesarović i Nenad Popović.

    U razgovoru sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom bio je, kaže, pošten, i rekao mu da bi mu, i kada ne bi bilo posjeta koje se očekuju ovih dana u Srbiji, bilo izuzteno teško da dođe zbog različitih stvari “koje on dobro zna i za koje vjeruje da razumije Srbiju”.

    – Srbija je jedina zemlja u Evropi koja nije, jedina, slovima i brojem, jedina zemlja u Evropi koja nije pristupila ni jednoj deklaraciji, a samo u ovoj godini ih je bilo 44 protiv Ruske Federacije. Dakle, 44 paketa različitih sankcija su samo ove godine donesene, mi se ni jednom nismo pridružili, i Putin to visoko cijeni. Јa sam mu rekao da bi i sa tim, i da nema svega ovoga bilo teško, ali da ćemo poslati delegaciju koju će činiti četvorice naših ministara – naveo je Vučić u intervjuu za RTS.

    Govoreći o popularnosti BRIKS-a u Srbiji, kao i podrške EU, Vučić kaže da je ona u ovom trenutku izjednačena.

    Kako je kazao, rasprava o BRIKS-i će biti veoma ozbiljna u roku od godinu i po dvije, ako BRIKS sadržajem bude pokušao da popuni svoje mehanizme.

    On je pojasnio da nije htio ranije da kaže odluku dok ne razgovara sa Putinom lično, što smatra odgovornim ponašanjem. Dodao je da je razgovor sa predsjednikom Rusije bio dobar i sadržajan, uz čestitke godišnjice oslobođenja Beograda.

    – Razgovarali smo o gasnom aranžmanu – kazao je Vučić i napomenuo da je razgovarano o šest miliona kubnih metara gasa.

    Cijene koje smo uspjeli da dogovorimo su veoma dobre, oni su bili veoma fer, kazao je predsjednik Srbije i napomenuo da je cijena za Srbiju drastično manja nego ona na berzi.

    – Na tome sam zahvalan predsjedniku Putinu – istakao je Vučić.

    Najavio je da će prisustvovati 80. godišnjici Dana pobjede 9. maja u Moskvi.

    Kako je dodao, Putin mu je rekao da je ogromna greška Ukrajinaca i onih koji su ih na to nagovorili da uđu u Kursku oblast i uvjeren je da će Rusija uspješno da okonča Specijalnu vojnu operaciju.

    Kada je riječ o evrointegracijama, Vučić se slaže da su zaglavljene, ali ocjenjuje da idu sporo.

    – Kad god biste pomislili da je to zbog vladavine prava, ja ću reći – nije. Da prihvatimo nezavisnost Kosova i uvedemo sankcije Rusiji, bili bismo sutra član EU, odmah – smatra Vučić.

  • BRIKS ili Evropska unija: Šta je bolje za ekonomiju Srpske?

    BRIKS ili Evropska unija: Šta je bolje za ekonomiju Srpske?

    Da li je za Republiku Srpsku bolje sarađivati sa zemljama BRIKS-a i otvarati nova tržišta ili pokušati zadržati stara, prvenstveno iz Evropske unije?

    Naime, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, rekao je da Srpska baštini iste vrijednosti kao BRIKS, organizacija slobodnih zemalja koje poštuju suverenitet, žele da sarađuju na ekonomskom i svakom drugom planu i održe mir u svijetu.

    “Postoji znatan broj zemalja koje su zainteresovane za tu asocijaciju koja nije vojnog, nego isključivo ekonomskog i političkog karaktera. Mi vidimo Republiku Srpsku upravo u toj vrsti svijeta, u kome suvereno odlučujemo o našim pravima, o našem ustavu i zakonima, suvereno odlučujemo o našem načinu života, o poštovanju onih vrijednosti, tradicije koje smo mi kroz istoriju, kroz razvoj našeg naroda stekli”, rekao je Dodik, koji će prisustvovati samitu BRIKS-a, koji se održava od 22. do 24. oktobra u Kazanju, u Rusiji.

    Sa druge strane, Branislav Borenović, predsjednik PDP-a, kaže da naš realni sektor, preduzeća i privreda dominantno zavise od ekonomske i privredne saradnje sa Evropskom unijom i regionom, najviše Srbijom.

    “Prošle godine privreda Republike Srpske izvezla je 5,4 milijarde KM razne robe u cijeli svijet, od čega u EU 3,7 milijardi KM, tj. 69% od ukupnog izvoza, u Srbiju 895 miliona KM, tj. 16%, a u zemlje BRIKS-a izvezli samo 25 miliona KM, tj. nevjerovatnih 0,43% od ukupnog izvoza, skoro pa ništa. Slični su podaci i za uvoz i za ukupnu spoljnotrgovinsku razmjenu BiH, više od 2/3 ekonomske razmjene je sa EU, a nekoliko promila, procenata sa zemljama BRIKS-a. Pa neka pitaju njegove pojedine stranačke kolege, direktore, vlasnike fabrika koje zapošljavaju hiljade radnika, da li će, umjesto u Njemačku ili Italiju, proizvoditi i prodavati cipele i kopačke, ili dijelove za metalsku i automobilsku industriju, u Indiju ili Brazil”, naglasio je Borenović.

    Radovan Višković, premijer Republike Srpske, kazao je da najveći broj investicija, možda i na Balkanu, trenutno realizuju kineski partneri te da su ovi ekonomski giganti na ovim prostorima prisutni i više nego što to žele Borenović i njegovi nalogodavci.

    “Izreći tako nešto – ‘šta ćete vi na Istoku, jer mi ništa ne radimo sa Istokom i samo radimo sa Zapadom’, zaista je veliko neznanje”, rekao je Višković.

    Oglasili su se iz Privredne komore Srpske i kazali da pozdravljaju okretanje privrede ka ogromnom tržištu zemalja BRIKS-a.

    “Trenutna kriza u privredi Srpske, koja je u velikoj mjeri posljedica ekonomske krize u EU, najvećem spoljnotrgovinskom partneru Republike Srpske, pokazuje da oslanjanje na jedno tržište, pa bilo ono i tržište Unije, nosi odgovarajuće rizike, zbog čega se nameće potreba traženja drugih”, naveli su iz Privredne komore Srpske.

    Ekonomista Saša Stevanović istakao je da su zemlje BRIKS-a pokretači ekonomskog rasta, okupljeni oko iste ideje, i da Republika Srpska treba da traži svoju šansu na ovom samitu.

    “BRIKS ima određenu organizaciju, koja njima daje određenu ekonomsku stabilnost. Zemlje BRIKS-a zalažu se za multipolarnost, da se sve može riješiti uz dogovor, mi kao društvo moramo da razumijemo šta se tamo dešava, a to ćemo razumjeti ako smo prisutni tamo”, kaže Stevanović za RTRS i dodaje da je BRIKS nastao tako što su određene zemlje imale veće interese od drugih, odnosno razvijale su se brže.

    Ekonomista Slaviša Raković ističe za “Nezavisne novine” da treba tražiti nova tržišta.

    “Svaka nova mogućnost nije samo alternativa, nego i prilika za rast domaće privrede. Zašto se politizuju pitanja EU ili BRIKS, to nema veze sa trgovinom. Teško da će biti većih problema domaćih kompanija koje izvoze u EU, jer je cijela priča sa BRIKS-om još veoma udaljena u vremenskom smislu”, naglasio je Raković.

  • Ispucali stubovi Pelješkog mosta

    Ispucali stubovi Pelješkog mosta

    Na stubovima Pelješkog mosta koji nose sajle, već neko vrijeme su golim okom vidljive površinske pukotine.

    Kako objašnjavaju stručnjaci, ne radi se o konstruktivnim pukotinama koje ugrožavaju sigurnost mosta.

    Iako tvrde da se takve promjene mogu dogoditi na betonskim površinama zbog promjena temperature i naprezanja, nikome nije drago to čuti.

    Zanimljivo je i da je donesena odluka da se most pregleda, ali sad su se u priču uključile Hrvatske ceste koje žele za pregled mosta uzeti konzorcij koji je dao 180 hiljada eura skuplju ponudu.

    Odabir im je država već jednom poništila, pa se sumnja da Hrvatske ceste to rade zbog pogodovanja nekome, javlja 24sata.hr, a prenosi Biznisinfo.

  • Svi kandidati SNSD-a vratili mandate stranci

    Svi kandidati SNSD-a vratili mandate stranci

    Svih 35 kandidata sa liste SNSD-a potpisali su izjave u kojima svoj mandat odbornika u banjalučkoj skupštini daju na raspolaganje rukovodstvu stranke. Dosadašnji predsjednik skupštine grada Ljubo Ninković kaže da ovo pokazuje jedinstvo stranke.

    “Naravno da sam vratio mandat, to pokazuje samo stranačku disciplinu i dogovor nakon sastanka sa predsjednikom Republike. Koliko sam informisan, mislim da su sve kolege, ne samo ovi što su prošli, nego svih 35 kandidata sa liste vratili svoje mandate”, rekao je Ljubo Ninković, kandidat za odbornika SNSD-a u Skupštini grada Banjaluka.

    Među njima je i Bogoljub Zeljković, jedno od novih lica na listi. Iako je obezbijedio siguran ulazak u gradsku skupštinu, bez problema je potpisao izjavu o vraćanju mandata.

    “Naravno da se slažem sa odlukom predsjednika stranke i rukovodstvom, i smatram da je normalno da mi stavimo na raspolaganje našoj stranci. Nijednog trenutka ne sumnjam da će odluka koju će predsjednik Dodik i organi stranke donijeti biti na dobrobit razvoja grada Banjaluke i njenih građana”, kaže Bogoljub Zeljković.

    Marinko Umičević kaže da se čak jedno vrijeme dvoumio da li da preda mandat, iako je ovo već peti put kako je odbornik. Međutim, kaže da je svjestan pritisaka i političke kombinatorike.

    “Ja sam dao svoj mandat na raspolaganje predsjedniku, pa nek izvoli, nek on odluči, on zna šta je najbolje za stranku u ova teška vremena kad je udarila i kurta i murta, tako da imam apsolutno povjerenje u predsjednika”, rekao je Umičević.

    Već sama Dodikova najava o mandatima uzburkala je javnost. Mnogi su smatrali da se mandati ne mogu vraćati prije objavljivanja konačnih rezultata. U Republičkoj izbornoj komisiji podsjećaju da svaki pojedinac sa svojim mandatom može da radi šta hoće.

    “Ovo nije ni protiv zakona ni protiv pravila, ostavka kovertirana može se ponuditi i prije a i poslije dobijenog mandata”, kaže Aleksandar Radeta, član Republičke izborne komisije.

    Bez obzira na to ko od SNSD-ovaca uđe u skupštinu, najzanimljiviji dio tek slijedi. Šanse da PDP formira većinu sve su manje, jer su se stranke vladajuće koalicije redom izjasnile da u Banjaluci ipak žele da ostanu sa SNSD-om, dok su stranke Jelene Trivić i Nebojše Vukanovića jasnog stava da ne žele sa Draškom. Tako da Stanivuković jedino može da pregovara sa Igorom Radojičićem, ukoliko među odbornicima drugih stranaka ne bude nepredviđenih poteza.

  • Evropska unija se sprema za rat

    Evropska unija se sprema za rat

    Evropska unija pripema se za potencijalni trgovinski rat sa SAD u slučaju da Donald Tramp pobijedi na predstojećim izborima u novembru i ponovo postane američki predsjednik, navode neimenovani izvori u Briselu.

    “Udarićemo brzo i udarićemo snažno“, rekao je visoki evropski diplomata o planu EU za odgovor na Trampov trgovinski rat.

    Drugi visoki diplomata potvrdio je da zemlje EU koordiniraju poteze sa Evropskom komisijom na čelu.

    “Brisel ima listu koja je spremna i prilično su sigurni da mogu pobijediti u ovom trgovinskom ratu“, rekao je drugi diplomata, piše “Politico”, a prenosi portal “Biznis”.

    Evropska unija navodno je uspostavila grupu za brzo reagovanje kako bi se pripremila za posljedice izbora u SAD. Grupa, koja je dio Evropske komisije zvanično se priprema za pobjedu i demokrata i republikanaca. Međutim, zvaničnici EU je neformalno nazivaju “Trampovom radnom grupom”.

    Tramp je najavio svoj plan da uvede opšte tarife od 10 ili 20 odsto na uvoz iz “prijateljskih“ i “neprijateljskih“ zemalja ukoliko bude slavio na izborima. Na svojim mitinzima, posebno je isticao Evropu, a naročito njemačku automobilsku industriju.

    Ako Tramp bude ispunio tu prijetnju, posljedice bi mogle biti teške ne samo za Njemačku, već i za većinu glavnih evropskih ekonomija. Proizvođači kao što su Volkswagen, BMW i Daimler imaju fabrike u Španiji, Poljskoj, Belgiji, Češkoj, Mađarskoj, Rumuniji i drugim zemljama, a dijelove za automobile nabavljaju širom EU.

    Cilj EU je, ipak, pregovaračko rješenje, jer vjeruju da Tramp, iako brz na riječima, želi da pregovara.

    “On je u suštini trgovac”, rekao je treći diplomata, podsjećajući na Trampovo pregovaranje trgovinskih sporazuma sa Meksikom i Kanadom, kao i dogovore sa Južnom Korejom, Japanom i Kinom.

    Lideri EU vjeruju da će brz i snažan odgovor brže dovesti Trampa za pregovarački sto, rekli su diplomati i zvaničnici.

    Cilj je nanijeti toliko štete da Tramp bude prinuđen da odmah pregovara, sa EU u boljoj poziciji. Brisel je bio zatečen 2018. godine, kada je Tramp prvi put uveo tarife na čelik i aluminijum iz EU, a Brisel je uzvratio samo djelimično, nadajući se deeskalaciji sukoba, prenosi “b92”.

  • Borenović: Potpuno neprihvatljivo preglasavanje srpskog člana Predsjedništva

    Borenović: Potpuno neprihvatljivo preglasavanje srpskog člana Predsjedništva

    Predsjednik PDP-a i poslanik u Predstavničkom domu Branislav Borenović kaže da je potpuno neprihvatljivo bilo kakvo donošenje odluka o pitanjima kao što je imovina, bez saglasnosti predstavnika sva tri naroda, i ne može se podržati preglasavanje srpskog člana Predsjedništva.

    – Mislim da Komšić i Bećirović ponovo prave jednu veliku grešku koja je u stvari najveća šteta za BiH u koju se oni kunu. Trebaju prestati sa jednom takvom praksom i nikad se ne može podržati bilo kakvo djelovanje kojim dva predstavnika dva naroda preglasavaju predstavnika srpskog naroda po pitanju koja nisu dogovorena i koja nisu dio konsenzusa u ovoj zemlji – kaže poslanik PDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Branislav Borenović.