Hapšenja visokih funkcionera u Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori ponovo su otvorila pitanje odgovornosti nosilaca javnih funkcija, dok u BiH istrage protiv pojedinaca iz političkog i institucionalnog vrha često traju godinama bez konačnog sudskog epiloga.
U Srbiji su privedeni pojedini visoki policijski funkcioneri, među kojima su načelnik Uprave kriminalističke policije Marko Kričak i načelnik Službe za suzbijanje kriminala Boško Sekulović. U istim akcijama uhapšen je i Davor Macura, vlasnik Alta banke.
Slični slučajevi zabilježeni su i u susjednim državama. U Crnoj Gori je uhapšena bivša ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić, kao i nekadašnji direktor Uprave za imovinu Blažo Šaranović.
Ni Hrvatska nije izuzetak. Uhapšen je tadašnji gradonačelnik Nove Gradiške Vinko Grgić, dok je Ivanu Šmitu, načelniku opštine Nova Kapela, osumnjičenom za primanje mita, određen jednomjesečni istražni zatvor. USKOK je podigao optužnicu i protiv Josipa Škorića, bivšeg predsjednika Uprave Hrvatskih cesta.
Za razliku od ovih zemalja, u BiH je broj istraga koje se odnose na visoku korupciju znatno manji, a postupci protiv pojedinaca koji su obavljali najodgovornije funkcije često ostaju bez konačnog sudskog ishoda.
Damjan Ožegović, viši istraživač i saradnik za pravne poslove u Transparency Internationalu BiH, upozorava da se smanjuje udio prijava za korupcijska krivična djela, uprkos rastu ukupnog broja krivičnih prijava.
Prema njegovim riječima, čak 54 odsto prijava završava naredbom o nesprovođenju istrage, dok se gotovo 30 odsto pokrenutih istraga naknadno obustavi.
Podaci pokazuju da je broj istraga za korupcijska krivična djela sa 618 u 2016. godini pao na 359 u 2025. godini. Kada je riječ o visokoj korupciji, tokom prošle godine pokrenuto je svega 28 istraga.
Ožegović ukazuje i na rezultate sudskih postupaka. Čak 43,4 odsto osuđujućih presuda za korupcijska krivična djela izrečeno je uz uslovnu osudu, dok se tek svaka deseta osuđujuća presuda odnosi na korupciju na visokom nivou.
Takva praksa, smatra on, pokazuje da pravosuđe nema dovoljno efikasan odgovor na korupciju, posebno kada je riječ o najvišim nivoima vlasti.
Novinar Dejan Šajinović smatra da je za napredak BiH neophodno funkcionalno pravosuđe i stvarna primjena zakona, što predstavlja i jedan od važnih uslova za evropske integracije.
On ocjenjuje da samo usvajanje zakonskih rješenja nije dovoljno ukoliko ne postoji politička volja da se ona dosljedno primjenjuju i da se na odgovorne pozicije postavljaju ljudi sa integritetom.
Kao primjer navodi Srbiju, ističući da Evropska unija može insistirati na usvajanju zakona, ali da njihova primjena zavisi od domaćih institucija i ljudi koji ih vode.
Kada je riječ o dosadašnjim predmetima visoke korupcije u BiH, Tužilaštvo BiH je u informaciji o radu za 2025. godinu navelo nekoliko značajnijih slučajeva, među kojima su postupci protiv bivšeg direktora Granične policije BiH Zorana Galića i nekadašnjeg ministra bezbjednosti BiH Nenada Nešića.
Iz Tužilaštva su naveli da su intenzivno istraživali korupciju na visokom nivou povezanu sa pojedinim zvaničnicima koji su obavljali odgovorne funkcije u Graničnoj policiji BiH, kao i slučaj ministra bezbjednosti osumnjičenog za koruptivne aktivnosti kojima je, prema navodima Tužilaštva, pribavljena višemilionska protivpravna imovinska korist.
Optužnice su podignute i protiv bivšeg predsjednika Suda BiH Ranka Debevca i nekadašnjeg generalnog direktora Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH Osmana Mehmedagića Osmice.
Ipak, riječ je o predmetima koji još nisu dobili konačan sudski epilog. Osumnjičeni su na slobodi, a Nenad Nešić bi, nakon osvajanja poslaničkog mandata na opštim izborima u oktobru 2026. godine, trebalo da zauzme mjesto u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Kako pišu Nezavisne, ostaje otvoreno pitanje zbog čega se u susjednim državama privode i procesuiraju pojedinci sa visokih političkih i institucionalnih pozicija, dok se u BiH predmeti koji se odnose na visoku korupciju godinama razvlače bez konačnog odgovora pravosuđa.
Komentariši