Kašnjenje u usvajanju budžeta institucija Bosne i Hercegovine ponovo je otvorilo pitanje stanja u javnoj upravi. Zbog neusvojenog budžeta izostaju povećanja plata zaposlenih, što dodatno pojačava nezadovoljstvo među službenicima i upozorenja da državne institucije postaju sve manje konkurentne na tržištu rada.
Istovremeno, stručnjaci upozoravaju da dugogodišnji problemi javne uprave nisu ograničeni samo na plate. Nerijetko se postavlja pitanje načina zapošljavanja, efikasnosti rada institucija i sporog sprovođenja reformi koje bi trebalo da unaprijede funkcionisanje administracije.
Bosna i Hercegovina ima složen sistem javne uprave koji obuhvata više od 140 ministarstava, kao i stotine različitih upravnih organizacija na nekoliko nivoa vlasti. U taj sistem uključene su agencije, direkcije, zavodi, instituti, gradske i opštinske administracije, kao i brojne institucije sa javnim ovlašćenjima.
Ministar pravde BiH Davor Bunoza smatra da trenutna situacija šalje negativnu poruku zaposlenima.
„Javna uprava više nije najpoželjniji poslodavac u Bosni i Hercegovini. Ne mogu se povećati plate. Osnovica je u zadnje tri godine povećana za 29%, skoro trećinu je povećana, no vidite da Predsjedništvo, nažalost, opet nije usvojilo prijedlog budžeta. Mogu reći i da su zaposleni nezadovoljni s tim, i tu se šalje jedna vrlo loša poruka“, poručio je Bunoza.
Prema riječima stručnjaka za reformu javne uprave Harisa Ćutahije, poslovi u entitetskim institucijama trenutno su privlačniji jer nude nešto bolje uslove i veća primanja. Međutim, problem predstavlja percepcija da stručnost i kvalifikacije nisu uvijek ključni kriterijumi prilikom zapošljavanja.
„Kod nas je nekako javna tajna da se ta radna mjesta dobijaju preko štele, nažalost, to je tako, to je javna tajna“, ističe Ćutahija.
Kako navodi Euronews, posljedice takvog sistema osjećaju i građani i privreda. Duge administrativne procedure, čekanja na šalterima, prikupljanje brojnih dokumenata i sporo rješavanje zahtjeva samo su neki od problema koji prate svakodnevni rad javne uprave.
Iz Transparensi internešenela BiH upozoravaju da je reforma javne uprave posljednjih godina praktično zaustavljena, što dodatno otežava modernizaciju institucija.
„U Bosni i Hercegovini već neko vrijeme imamo situaciju da je javna uprava, odnosno reforma javne uprave, u stagnaciji. Ni akcioni planovi za reformu javne uprave nisu usvojeni na svim nivoima. Republika Srpska i državni nivo još nisu usvojili akcione planove. To je definitivno nešto što je prepreka za realizaciju onoga što je predviđeno akcionim planovima“, kaže Srđan Blagovčanin iz TI BiH.
Sličnu ocjenu iznijela je i ambasadorka Švedske u BiH Helena Lagerlof, koja smatra da Bosna i Hercegovina zaostaje za drugim državama regiona kada je riječ o reformisanju administracije.
„Bosna i Hercegovina je još uvijek u ranoj fazi razvoja reforme javne uprave i takođe zaostaje za drugim državama na Zapadnom Balkanu“, rekla je Lagerlof.
Iako se u javnosti posljednjih godina više govori o uslovima za zatvaranje OHR-a ili napretku ka pregovorima sa Evropskom unijom, reforma javne uprave ostaje jedan od ključnih zadataka na evropskom putu BiH. Ranije su iz Brisela više puta poručivali da bez depolitizovane, profesionalne i efikasne administracije zemlja neće moći ostvariti puni napredak ka članstvu u Evropskoj uniji.
Dok reforme čekaju politički konsenzus, građani i privrednici i dalje se suočavaju sa sporim procedurama i administrativnim preprekama koje godinama opterećuju funkcionisanje sistema.
Komentariši