Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorio je da bi dalja eskalacija sukoba između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana mogla dovesti svjetsku ekonomiju na ivicu recesije, uz rast inflacije i snažne potrese na finansijskim tržištima.
Ekonomska šteta od rata se već osjeća
Kako su naveli u najnovijem izvještaju, ekonomska šteta od rata na Bliskom istoku se već osjeća, zbog čega su smanjene globalne prognoze rasta za 2026. godinu.
“I kratkotrajan sukob imao bi negativne posljedice, dok bi dugotrajniji rat mogao izazvati ozbiljne globalne poremećaje. Prema centralnoj prognozi, globalni rast bi mogao pasti s prošlogodišnjih 3,4% na 3,1% u 2026. godini, uz rast inflacije na 4,4%. Ipak, u nepovoljnijem scenariju, uz zadržavanje visokih cijena energije, rast bi mogao dodatno usporiti na 2,5%, dok bi inflacija porasla na 5,4%”, piše u izvještaju MMF-a.
Dodaje se da najcrnji scenario podrazumijeva dugotrajan i intenzivan sukob, cijene nafte iznad 110 dolara po barelu, koji bi doveo svijet na prag recesije, s rastom od oko 2%.
“Najveći udar osjetiće zemlje u razvoju i neto uvoznici energije, dok će i razvijene ekonomije trpjeti posljedice. Posebno je pogođena Velika Britanija, kojoj je prognoza rasta smanjena na 0,8%, uz očekivani rast inflacije na gotovo 4%, što je najviši među zemljama G7”, stoji, između ostalog, u izvještaju.
Ono što nas zanima jeste kako će recesija na globalnom nivou uticati na Bosnu i Hercegovinu?
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da najnovije prognoze MMF-a ukazuju na to da bi u slučaju dugotrajnog rata globalni rast mogao pasti na ispod 2%.
Rast cijena nafte može uticati na izvoz
“Reperkusije takvih kretanja na privredni rast BiH se mogu manifestovati kroz kanal slabljenja eksterne tražnje usljed recesije u ključnim trgovinskim partnerima iz EU. Rast cijena nafte može uticati i na cjenovnu konkurentnost našeg izvoza. Isto tako usljed moguće recesije i rasta inflacije u zemljama EU može doći do smanjenja izdašnosti doznaka od dijaspore koje značajno utiču na domaću tražnju. Na monetarnom planu, ukoliko bi se inflatorni trendovi nastavili, restriktivna monetarna politika ECB oličena u rastu referentne kamatne stope može zaoštriti uslove na finansijskom tržištu i ograničiti mogućnosti zaduživanja javnog i privatnog sektora. Svi ovi efekti u udruženom obliku bi mogli uzrokovati ekonomsku recesiju i u BiH”, objasnio je Mlinarević.
Šta bi globalna recesija značila za BiH?
Admir Čavalić, ekonomista i predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, istakao je da je vrlo realno da upozorenje MMF-a može imati uticaja na BiH, posebno u kontekstu njemačke recesije koja je aktuelna.
“Naša ekonomija osjeća posljedice navedenog, i na tržištu rada, i u kontekstu smanjenja industrijske proizvodnje, ograničene vanjskotrgovinske aktivnosti i slično. Šta bi recesija za BiH značila? Nakon dva kvartala usporavanja ekonomske aktivnosti, to podrazumijeva dalju stagnaciju na tržištu rada, izostanak novih radnih mjesta, manji potencijal za dizanje plata i eventualno gašenje određenih privrednih subjekata”, naveo je Čavalić za “Nezavisne novine”.
Šokovi za bh. ekonomiju
On dalje kaže da se možemo nadati da neće doći do toga jer je ovo prije svega upozorenje, te nije izvjesno da će doći do recesije na globalnom nivou.
“Kada je riječ o šokovima za bh. ekonomiju, oni su prije svega energetski, te se oni dalje transformišu u ukupne troškove za bh. privredu i slabljenje konkurentnosti naše ekonomije. Cijenu navedenog plaćaju svi, građani, vozači, potrošači, a svakako i privreda”, naglasio je Čavalić.
Komentariši