U toku je postupak obnove ekološke dozvole za hidroelektranu “Ulog”, a tim povodom je Centar za životnu sredinu u četvrtak u Banjaluci predstavio rezultate istraživanja koji ukazuju da je pomor ribe u rijeci Neretvi u septembru 2025. godine direktno uzrokovan radom ovog postrojenja.
Kako je istakla Jelena Ivanić iz Centra za životnu sredinu, oni su Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS dali predloge kako da se u narednom periodu pokuša smanjiti uticaj ove hidroelektrane na ekosistem Neretve.
“Mi smo godinama ukazivali na problematiku izgradnje ovakvog projekta na netaknutom dijelu gornjeg toka Neretve. Nažalost, hidroelektrana je izgrađena i sve što možemo učiniti je da ublažimo njen uticaj. Gornji tok rijeke Neretve je iznad hidroelektrane Ulog planiran kao zaštićeno područje, a mi smo 2021. godine pokrenuli proces zaštite te smo sve dostavili Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju i tu sada sve stoji”, pojasnila je Ivanićeva.
Proglašenjem gornjeg toka rijeke Neretve zaštićenim bi se, ističe, spriječila izgradnja još sedam malih hidroelektrana koje su planirane na ovom području.
Gabriel Singer, profesor sa Univerziteta u Inzbruku, koji je radio niz istraživanja na rijeci Neretvi, prezentovao je istraživanje koje je sa timom stručnjaka uradio nakon što se dogodio veliki pomor ribe na Neretvi u septembru prošle godine.
Pojasnio je da su prvi podaci o pomoru stigli od lokalnih ribara, nakon čega su sprovedena mjerenja na više lokacija duž rijeke. Istraživanja su pokazala da je došlo do izražene temperaturne stratifikacije u akumulaciji, sa većim sadržajem kiseonika u površinskim slojevima i značajno nižim na dnu.
“Za opstanak, ribe zahtijevaju visok nivo rastvorenog kiseonika. U jednom trenutku izmjerene vrijednosti su bile ispod četiri miligrama po litru, što nije dovoljno za njihov opstanak”, objasnio je Singer te dodao da podaci sa mjernih stanica nizvodno ukazuju na nagle promjene vodostaja, izazvane iznenadnim ispuštanjem vode iz akumulacije, i to u periodu kada je zabilježen pomor ribe.
Naglasio je da je kombinacija ispuštanja vode sa niskim sadržajem kiseonika i talasnog puštanja vode, uz pojačane padavine, dovela do ekološke katastrofe.
“HE ‘Ulog’ je uzrok pomora ribe, zbog ispuštanja vode sa malom količinom kiseonika u toku vršnog rada. Ovakva katastrofa će se ponoviti ukoliko se ne promijeni način upravljanja HE”, istakao je Singer.
Kao moguća rješenja ovog problema naveo je ukidanje vršnog režima rada, striktno poštovanje uslova iz ekološke dozvole, te uspostavljanje transparentnog sistema monitoringa uzvodno i nizvodno, koji bi uključivao kontinuirano mjerenje kiseonika, temperature i vodostaja.
I Ulrih Ajhelman, direktor međunarodne organizacije “Riverwatch”, koja koordiniše kampanju Sačuvajmo “Plavo srce Evrope”, se osvrnuo na ovo istraživanje, navodeći da rezultati jasno pokazuju da je rad hidroelektrane doveo do pomora.
“To će se ponavljati ukoliko se nešto ne promijeni”, poručio je Eichelman i dodao da postojeća ekološka dozvola definiše ovo postrojenje kao protočnu hidroelektranu, što podrazumijeva da voda koja uđe u sistem treba odmah biti ispuštena.
“Sve ukazuje da se ne radi u skladu sa dozvolom. Početkom jula ove godine očekuje se izdavanje nove dozvole, a postoji bojazan da će investitor pokušati da ozvaniči vršni režim rada zbog ekonomske dobiti, odnosno proizvodnje električne energije u periodima kada je cijena najviša”, naveo je Ajhelman te dodao da je ključno da Ministarstvo ne mijenja postojeće uslove rada, te da pojača kontrolu.
“Nije dovoljno vjerovati da će investitor poštovati pravila, nadzor mora biti kontinuiran i efikasan. Takođe, neophodna je saradnja oba entiteta kako bi monitoring bio adekvatan”, zaključio je on.
Komentariši