Požari na otvorenom prostoru postali su jedna od najvećih prijetnji po bezbjednost i resurse Republike Srpske. Iako klimatske promjene donose ekstremne uslove, viši stručni saradnik u resornom ministarstvu Slavko Stupar upozorava da je ljudski faktor i dalje krivac broj jedan za vatrene stihije koje gutaju hektare šuma i pašnjaka.
On je građanima poručio da treba da se uzdrže od paljenja vatre na otvorenom prostoru, prenijela je Srna.
Hercegovina najviše strada
Podaci za period od 2000. do 2022. godine su poražavajući i pokazuju razmjere katastrofe:
Opožarena površina: 244.923 hektara (skoro kao tri površine Banjaluke).
Šteta: Direktni gubici premašuju 32,8 miliona KM, dok su troškovi gašenja „progutali” dodatnih 1,9 miliona KM.
Epicentar rizika: Istočna Hercegovina je najugroženija – čak 81 odsto svih opožarenih površina u Srpskoj registrovano je na ovom području (Trebinje, Bileća, Ljubinje, Gacko…).
Prevencija je jedino oružje
Ministarstvo je pokrenulo veliku kampanju podizanja svijesti građana, podsjećajući da sistem zaštite, koji uključuje vatrogasce, policiju i Helikopterski servis, ne može biti efikasan bez odgovornosti pojedinca.
Ključne preporuke za građane:
Stroga zabrana: Ne paliti korov, žetvene ostatke i otpad na otvorenom bez odobrenja.
Oprez u prirodi: Ne bacati opuške cigareta i staklenu ambalažu (koja djeluje kao lupa).
Hitna reakcija: Svaki uočeni plamen odmah prijaviti vatrogascima na 123 ili policiji na 122.
Zapuštena imanja: Poseban rizik su ruralni predjeli gdje visoka trava i šiblje služe kao lako zapaljivo gorivo.
– Jedan nepažljiv trenutak može izazvati katastrofu, ali jedna odgovorna odluka može je spriječiti – poručio je Stupar.
Višeslojne posljedice
Osim direktne ekonomske štete, posljedice su nesagledive: gubitak biodiverziteta, pojačana erozija tla, zagađenje vazduha i uništavanje turističkih potencijala. Iz Ministarstva naglašavaju da je „Šumama RS” naloženo pojačano osmatranje i maksimalna pripravnost ljudstva i mehanizacije.
Komentariši