Oznaka: Zoran tegeltija

Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija rekao je da Republika Srpska već duže vrijeme zagovara razgovor o unutrašnjim odnosima u BiH i da je sve otvoreno da se napravi najbolje rješenje unutar BiH.

“Kako će izgledati pojedinačna rješenja za vojsku, imovinu, pravosuđe, sve je to stvar dogovora, ali onog dogovora koji će biti prihvatljiv za sve i u kome se neće niko osjećati da je gubitnik ili da je povrijeđeno neko njegovo pravo”, pojasnio je predsjedavajući Savjeta ministara.

Tegeltija smatra da bi eventualno uvođenje sankcija protiv pojedinaca, političkih partija i preduzeća iz Republike Srpske usložnilo političku situaciju u BiH.

“Plašim se da bi to ohrabrilo one koji ne žele kompromis i dogovor, a sankcionisalo upravo one koji žele dogovor i kompromis u BiH. Čini mi se da je upravo to namjera”, rekao je Tegeltija za “Euroblic”.

Tegeltija je istakao da za njega najave sankcija predstavljaju neki vid političkog pritiska, odnosno pokušaj da se oslobodi politički prostor i da se pojedine partije ili pojedinci eliminišu iz političkog života da bi se stvorio prostor da na političku scenu dođu oni koji ne mogu dobiti realno podršku građana u Srpskoj i BiH.

Prema njegovim riječima, oni bi najviše bili zainteresovani da SNSD ne može da učestvuje na predstojećim izborima jer to vide kao jedini način da pobijede na izborima.

“Treba pustiti građane da na izborima 2022. godine kvalifikuju ko je kakav, ko zaslužuje podršku, a ko nije zaslužio podršku na ovim izborima. Sankcije, bez obzira ko će ih na kraju potpisati, u velikoj mjeri se kreiraju unutar BiH, a najčešće ih kreiraju oni koji su nezadovoljni svojim mjestom i ulogom u političkom životu”, istakao je Tegeltija.

Komentarišući istragu koju je Tužilaštvo BiH pokrenulo protiv najviših funkcionera Srpske zbog održavanja posebne sjednice parlamenta Republike Srpske o vraćanju nadležnosti, Tegeltija je rekao da je indikativno da Tužilaštvo BiH za svjedoke poziva lidere opozicionih partija, i to onih stranaka koje nisu željele da učestvuju u radu Narodne skupštine.

Prema njegovim riječima, ako se pročitaju izjave lidera opozicionih partija u posljednjih mjesec dana o tome šta misle o ljudima protiv kojih se vodi istraga, vidjeće se da ne postoji nijedan element u kojem bi ti ljudi mogli biti kredibilni svjedoci.

“Nadam se da će prevladati razum u pravosuđu i da nećemo dobiti neki novi proces protiv Srba u BiH, jer bi to samo dovelo do daljeg nepovjerenja i vrlo ozbiljno uticalo na političke odnose unutar BiH”, istakao je Tegeltija.

Tegeltija je rekao da Republika Srpska već duže vrijeme zagovara razgovor o unutrašnjim odnosima, da ima svoje stavove o tome, kao i povratu prenesenih nadležnosti i da je sve otvoreno da se napravi najbolje rješenje unutar BiH.

Komentarišući pismo namjere MMF-a u kojem je upozoreno da će, ako se Republika Srpska povuče i iz Uprave za indirektno oporezivanje, to ostaviti velike ekonomske posljedice, Tegeltija smatra da je to pismo neozbiljno i neodgovorno na način na koji je napisano i način kome je upućeno.

“Kakav je stav o pismu MMF-a vidjeli smo na sjednici Fiskalnog savjeta BiH, gdje je svih šest članova jednoglasno zauzelo stav da nema potrebe da se razgovara o tom pismu namjere. Na žalost, to pismo namjere, koje je potpisano u Vašingtonu, kreirano je u sarajevskoj kancelariji, uz podršku nekih ambasada u tom gradu. Te ambasade to ni ne kriju i to su vrlo ružne poruke prema Republici Srpskoj”, napomenuo je Tegeltija.

Tegeltija je rekao da je iz tih poruka proizašlo da Republika Srpska praktično uzima novac koji joj ne pripada u raspodjeli indirektnih poreza, što je netačno i neprihvatljivo.

“Samo nekoliko dana nakon tog pisma MMF-a utvrđeni su koeficijenti raspodjele indirektnih poreza, gdje je učešće Republike Srpske ponovo poraslo, što znači da je Srpska više doprinijela, pa joj više i pripada. Postoji automatizovani sistem raspodjele indirektnih poreza i svako manje-više dobija ono što mu pripada”, zaključio je Tegeltija.

Savjet ministara donijeće sutra odluku o privremenom finansiranju institucija BiH i međunarodnih obaveza za prvi kvartal 2022. godine, čime se stavlja tačka na spekulacije da bi više od 20.000 zaposlenih u zajedničkim institucijama već u januaru moglo ostati bez posla i naknada, potvrdio je predsjedavajući Zoran Tegeltija.

Tegeltija je za “EuroBlic” istakao da zaposleni u institucijama BiH ne treba da brinu jer će se ta tačka naći na dnevnom redu već sutra.

“I ranije smo pojasnili da će srpski predstavnici u institucijama BiH učestvovati u donošenju samo onih odluka koje su u interesu građana. Kako ne bi doveli u pitanje primanja velikog broja zaposlenih odobrićemo odluku o privremenom finansiranju za naredni kvartal 2022. godine”, objasnio je Tegeltija.

On se nada da će za razliku od ove godine, u 2022. godini biti usvojen budžet BiH i da više neće biti potrebno donositi odluke o privremenom finansiranju.

Tegeltija je izrazio žaljenje što budžet za 2021. godinu nije usvojen, podsjetivši da je Savjet ministara u ovoj godini utvrdio dva nacrta budžeta institucija za 2021. Jedan od tih nacrta je Predsjedništvo BiH vratilo na doradu, a drugi je još u parlamentarnoj proceduri.

Tegeltija je naveo da su drugi nacrt uskladili sa instrukcijama iz Predsjedništva BiH i uputili u parlamentarnu proceduru gdje se i dalje nalazi.

S obzirom na to da ne postoji ni realno vrijeme kada se može usvojiti taj budžet, niti postoji politička saglasnost, kako je rekao Tegeltija, jasno je da budžet za 2021. godinu neće biti ni usvojen.

Budžet zajedničkih institucija, naveo je, u najvećoj mjeri se odnosi na tekuće poslovanje i lična primanja zaposlenih, a relativno mali dio sredstava se izdvaja za kapitalna ulaganja i podrške kroz određene grantove i transfere nevladinom sektoru, sportskim, kulturnim i drugim institucijama.

Tegeltija je naveo da će te institucije zbog toga što budžet za 2021. godinu nije usvojen ostati bez tih sredstava.

“Međutim, najžalije mi je činjenice da zbog neusvajanja budžeta nećemo moći pomoći zdravstvenom sektoru ni u Republici Srpskoj ni u Federaciji FBiH. Podsjetiću da smo u budžetu za 2021. godinu planirali izdvojiti gotovo 30 miliona KM za direktnu pomoć zdravstvenom sektoru, koji trpi ogromne troškove kao posljedica borbe protiv kovida”, istakao je Tegeltija.

Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija rekao je da je nevjerovatno da se Tužilaštvo i Sud BiH i Sipa bave odlukama jednog parlamenta, te da je zabrinjavajuća pojava da sudska praksa treba da kaže šta je Ustav BiH.
Tegeltija je istakao da politički pritisci na predsjednike političkih partija i poslanike u Narodnoj skupštini Republike Srpske u vezi sa posebnom sjednicom o vraćanju nadležnosti Srpske – ne mogu dati rezultate.

On smatra da je nevjerovatno da se vrše pretresi i saslušavaju politički ljudi iz Srpske ukoliko se želi stići do kompromisa u pronalaženju rješenja.

“Možete sankcionisati, procesuirati, možete tim ljudima potrošiti vrijeme, ali u Srpskoj nemate dovoljan broj ljudi koji će prihvatiti tu politiku koju želi da nametne Sarajevo”, rekao je Tegeltija za RTRS.

Tegeltija je rekao da nisu tačni navodi da je komesar EU za proširenje Oliver Varhelji sa srpskim članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom dogovorio održavanje posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj je razmatrano pitanje prenosa nadležnosti sa nivoa BiH na nivo entiteta.

“Sve i jedan predstavnik međunarodne zajednice sa kojim sam u to vrijeme razgovarao znao je da će biti sjednica, kao i koji je njen sadržaj. Sve što su stranci govorili, bez obzira iz koje zemlje su dolazili, bilo je da treba sačekati, te da još ne treba donositi zaključke”, rekao je Tegeltija.

On je naveo da je Varhelji neko ko je najviše radio na promociji zapadnog Balkana i da se neprimjereno našao na meti optužbi.

Govoreći o ekonomiji, Tegeltija je naveo da je evidentno da su ove godine stope privrednog rasta u BiH i cijelom regionu veoma dobre, te da se spoljnotrgovinska razmjena vratila na nivoe na kojima je bila.

On je napomenuo da su inflacija, koja se dešava u vezi sa cijenom energenata, kao i veliki troškovi zdravstvenog sektora, koji su posljedica pandemije virusa korona, izazovi koji su pred BiH u narednom periodu.

“Ono što će biti izazovno jesti pitanje do kada će se cijena energenata kretati ovako visoko, jer to utiče i na cijenu nekih drugih repromaterijala, što ozbiljno ugrožava investicione cikluse”, rekao je Tegeltija.

On je pojasnio da BiH još nema budžet jer nema saglasnosti u parlamentu BiH, te naveo da taj problem nije pitanje odnosa između političkih partija.

Tegeltija je napomenuo da je taj dokument jedan od mnogih koji se nalaze u proceduri u parlamentu BiH, čiju blokadu rada je izazvao bivši visoki predstavnik Valentin Incko.

“Nije dobro što nismo usvojili budžet, kraj je godine, bez realne šanse da ga usvojimo. Tamo će ostati novac koji će ostati neutrošen, a koji smo planirali za podršku zdravstvenom sektoru, razvoj kulture, sporta, ali i drugih oblasti”, rekao je Tegeltija.

Ona smatra da su svi predstavnici iz Republike Srpske u institucijama na nivou BiH svjesni odluka Narodne skupštine Srpske, te da ih nikada ne bi prekršili.

Tegeltija je istakao da Republika Srpska i Narodna skupština ne žele praviti štetu BiH, nego da je riječ o pokušaju da se dođe do dijaloga kako bi se pronašlo pravo rješenje.

“Jasno smo rekli da ni na koji način nećemo spriječiti donošenje odluka koje bi ugrozile finansijsku poziciju građana, njihovo zdravlje, te da nećemo usloviti bilo koji finansijski projekat, kao i ono što bi moglo obezbijediti nesmetano funkcionisanje institucija poput agencija za bezbjednost, te za prikupljanje prihoda”, rekao je Tegeltija.

On je dodao da bi bilo besmisleno zaustaviti projekte kao što je izgradnja auto-puteva, vodovoda, bolnica i slično.

SANKCIJE NIŠTA NEĆE RIJEŠITI
Predsjedavajući Savjeta ministra Zoran Tegeltija smatra da vraćanje nadležnosti Republici Srpskoj nije “državni udar” i da ništa dobro neće donijeti bilo kakve sankcije protiv ključnih političara u Republici Srpskoj, koji su za dogovor u BiH u skladu sa Dejtonom, ali žele da u potpunosti zaštite interese Srba.

Tegeltija je naglasio da je na tom planu pogrešna diskvalifikacija političara Srpske koji su u principu za pomenuti dogovor.

On smatra da će biti sankcija protiv Srba u BiH, najvjerovatnije pod izgovorom navodne borbe protiv kriminala i korupcije. “Ali, te sankcije ništa neće riješiti”, rekao je Tegeltija za RTRS i u vezi sa činjenicom da u EU ne postoji jedinstven stav o tim sankcijama.

On je rekao da eventualne nove sankcije protiv srpskog člana Predsjedništva BiH i lidera SNSD-a Milorada Dodika ništa neće proizvesti i ničemu neće doprinijeti jer Dodik razumije svoje mjesto i političku ulogu na planu zaštite srpskog naroda.

“Mislim da će se više pritiskati nižepozicionirani ljudi kao što se sada dešava sa strane Tužilaštva i pravosudnih institucija BiH”, rekao je Tegeltija.

On je naveo da se znalo da će se to dešavati nakon posebne sjednice parlamenta Srpske na kojoj su usvojeni zaključci o vraćanju nadležnosti prenesenih na nivo BiH.

Tegeltija je ocijenio da su apsolutno neprihvatljive najave određenih inostranih predstavnika da će biti zabranjen platni promet, jer ti ljudi moraju da razumiju da Srbi i ostali u Srpskoj žive, rade i izvoze robu.

Tegeltija je rekao da će SNSD, čiji je funkcioner, i pored postojeće i nelegalno izabrane Centralne izborne komisije BiH, izaći na izbore i pobijediti zajedno sa koalicionim partnerima.

“Mi nastojimo i pokušavamo da poboljšamo BiH u skladu sa važećim propisima. Nismo za rušenje BiH”, rekao je Tegeltija.

On je ocijenio da nije “državni udar” to što Srpska najavljuje vraćanje nadležnosti nad svojom imovinom u skladu sa Dejtonom, uključujući šume i poljoprivredno zemljište, ali i u oblasti sudstva, indirektnih poreza i vojske.

Tegeltija je istakao da je sve u BiH stvar dogovora, ali da je neprihvatljivo da se od Srpske pravi prazna ljuštura radom Ustavnog suda BiH, te visokih predstavnika.

On je rekao da je Mađarska podrška od 100 miliona evra malim i srednjim firmama u Srpskoj izraz dobre politike rukovodstva Republike koja će doprinijeti privrednom razvoju.

Tegeltija je rekao da nije problematično napraviti Upravu za indirektno oporezivanje Srpske, iako je to tehnički zahtijevno.

On je rekao da je premijer Hrvatske Andrej Plenković za evro-intregacije BiH, kao i predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića da ne doživljava kao neprijatelja BiH.

Tegeltija kaže da političko Sarajevo, nažalost, na mjestu prvog čovjeka Savjeta ministara nikada neće prihvatiti predstavnika SNSD-a, kao što bi prihvatilo nekog od predstavnika opozicije u Srpskoj.

On je rekao da SDS, kao opoziciona partija u Srpskoj, nažalost, pronalazi zajedničke interese sa SDA.

Tegeltija je rekao da potezi ministra spoljnih poslova BiH Bisere Turković ne donose ništa dobro BiH, kao ni Bošnjacima u BiH.

On je ocijenio da oni koji ne prihvataju inicijativu “Otvoreni Balkan” neće profitirati .

Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija rekao je da ono što Republika Srpske u zakonodavnom smislu radi na povratu svojih nadležnosti, u skladu sa Dejtonskim sporazumom, apsolutno nije prijetnja miru u BiH, već težnja za dijalogom.

Tegeltija je naglasio da je Srpska potpuno posvećena miru i radu u BiH, što će biti nastavljeno. Srpska definitivno neće odustati od povrata oduzetih nadležnosti i vjerujem da će biti više spremnosti da se o tome razgovara, kako sa strane međunarodne zajednice, tako i predstavnika naroda iz Federacije BiH rekao je Tegeltija za Radio Republike Srpske.

On je izrazio nadu da će se pokrenuti dijalog o unutrašnjem uređenju BiH, da će trajati dok se ne dođe do povjerenja i razmijevanja i najboljih rješenja za sve. U tom smislu, vrlo je bitno da imamo političku stabilnost – rekao je Tegeltija, potpuno odbacujući insinuacije političkog Sarajeva da je Srpska za ratnu opciju u BiH.

On je ukazao da Srpska i njeni lideri nezasluženo trpe pojačani pritisak stranog faktora, kao i prijetnje sankcijama zarad rješavanja političke krize u BiH. Mi iz Srpske uporno pokušavamo reći da se ne bavimo nikakvom secesijom, iako nam se uporno imputira da želimo raspad BiH, te da nam retorika vodi u tom smjeru – rekao je Tegeltija.

On je otkrio da se stavovi Srpske u vezi sa vraćanjem nadležnosti uporno prenose i stranim političarima koji su u pogledu situacije u BiH subjektivni i apsolutno navijaju za stranu koja je protiv svih stavova Republike Srpske. To nije dobro, ali mi uporno prenosimo naše stavove i ono što želimo, a to jeste – cjelovita BiH i unutrašnje uređenje kao rezultat dogovora svih strana u skladu sa ustavnim rješenjima. Sankcije neće ništa riješiti i nikada nisu. Samo razgovori su rješenje za aktuelne probleme u BiH – istakao je Tegeltija.

Govoreći o izmjenama izbornog zakona, Tegeltija je izrazio nadu da će se one usvojiti, za šta ima dovoljno vremena.

Tegeltija je naveo da u tom smjeru treba zadovoljiti stavove jednog /hrvatskog/ naroda koji definitivno nije spreman učestvovati u izborima po trenutno važećim pravilima. Sve analize pokazuju da će oni biti oštećeni u izbornom procesu na osnovu aktuelnog izbornog zakonodavstva – rekao je Tegeltija.

Osvrćući se na ponašanje bošnjačkih ministara u Savjetu ministara, Tegeltija je rekao da je uvijek insistirao da to zajedničko tijelo ne bude mjesto političkih sukoba i polemika, već rješavanja osnovnih životnih problema građana, privrede i slično.

Tegeltija je istakao i da ministar spoljnih poslova u Savjetu ministara Bisera Turković, nažalost, ima čestu potrebu da učestvuje u političkim raspravama, polemiše sa predstavnicima Srpske i daje izjave koje nisu u njenom domenu rada, pokazujući i nekorektan odnos prema ambasadorima BiH iz reda Srba. To su stvari koje ne doprinose zajedničkoj afirmaciji spoljne politike BiH. Sve to šalje pogrešnu sliku o BiH, pa i o funkcionisanju Savjeta ministara – naglasio je Tegeltija.

Komentarišući blokade velikih investicija u Republici Srpskoj, poput gradnje više hidroelektrana na Drini, Tegeltija je rekao da su one krenule od Ustavnog suda BiH te da se radi o političkoj odluci.

On je ukazao da su ekonomski pokazatelji za ovu godinu u BiH čak bolji od očekivanih u mnogim segmentima, ali da treba obratiti pažnju na to da ove prostore naredne godine očekuju posljedice aktuelne energetske krize u svijetu.

On je pojasnio da se efekti te krize dramatično prelivaju na cijene energenata, što dovodi do rasta cijena i inflacije. To će biti jedan od problema sa kojima ćemo se susresti naredne godine – rekao je Tegeltija.

On je izrazio nadu da pandemija virusa korona od naredne godine neće ekonomski ugrožavati prostore regiona. Potrebne su nam dodatne investicije – javne i privatne. Ključni pravci razvoja u BiH u narednoj godini treba da budu ulaganja u infrastrukturu i energetski sektor, uz početak realizacije velikih i važnih projekata iz Programa za zapadni Balkan, što će doprinijeti ekonomskom rastu i boljem standardu građana – zaključio je Tegeltija.