VRBAS Media

Oznaka: Zoran tegeltija

  • “PDP je posljednja stranka koja ima moralni kapacitet bilo koga da komentariše”

    “PDP je posljednja stranka koja ima moralni kapacitet bilo koga da komentariše”

    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je Srni da je krajnje perfidan i zlonamjeran pokušaj PDP da usvajanje budžeta predstavi kao prihvatanje nametnute odluke takozvanog visokog predstavnika.

    Niti Savjet ministara na čijem sam čelu, niti ja kao predsjedavajući nismo i ne priznajemo Kristijana Šmita kao visokog predstavnika a posebno ne podržavamo primjenjivanje bilo kakvih njegovih odluka, naglasio je Tegeltija.

    On je podsjetio PDP da je Savjet ministara usvojio budžet po svim zakonskim pravilima i regulativama i to prije oglašavanja Kristijana Šmita po ovom pitanju, te da je budžet po proceduri upućen Predsjedništvu BiH na razmatranje i usvajanje, što je i urađeno.

    – Takođe, podsjećam PDP i da Savjet bezbjednosti UN nije potvrdio imenovanje Kristijana Šmita za visokog predstavnika, kao i da nametanje bilo kakvih odluka od bilo kog stranca nije legitimno i ne doprinosi rješavanju unutrašnjih problema u BiH – naglasio je predsjedavajući Savjeta ministara.

    Tegeltija je ukazao da je PDP posljednja stranka koja ima moralni kapacitet da bilo koga komentariše i pozvao ih da prestanu da se bave lažnim optužbama zarad dobijanja jeftinih političkih poena.

  • Tegeltija: Odluka o nametanju finansiranja izbora dovešće do daljih nesporazuma

    Tegeltija: Odluka o nametanju finansiranja izbora dovešće do daljih nesporazuma

    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija smatra da je odluka Kristijana Šmita o nametanju finansiranja izbora nepotrebna i da nije od koristi, te da će dovesti do daljih nesporazuma u BiH.

    “Današnja odluka Šmita je još jedna u nizu kojom se ispunjavaju želje pojedinaca ili grupa unutar BiH”, rekao je Tegeltija novinarima u Ohridu gdje učestvuje na Samitu “Otvoreni Balkan”.

    Tegeltija je pojasnio da je nepotrebna zbog toga što je Savjet ministara na jučerašnjoj juče usvojio osnovni budžetski zahtjev Centralne izborne komisije što je sasvim dovoljno novca za provođenje izbora u oktobru.

    On je napomenuo da je ministar finansija u Savjetu ministara Vjekoslav Bevanda obrazložio način kako će se obezbijediti dodatna finansijska sredstva, u veoma kratkom periodu samo da se ispoštuju zakonom predviđene proceudre.

    “Niko od ministara u Savjetu ministara nije imao primjedbu na to što je predložio ministar Bevanda. Svi smo smatrali da je to adekvatan način da se obezbijedi dovoljan iznos sredstava za provođenje izbora”, rekao je Tegeltija.

    Tegeltija je dodao da je dugo godina pripremao budžete, bavio se njihovim izvršenjem i da mu nije jasno na koji način misle provesti ovu odluku.

    “Ako žele da poštuju minimum zakona i propisa moraće da donesu barem još nekoliko odluka da bi se ovo moglo sprovesti i još jednom pokazati kako se na ovaj način ne pomaže institucijama BiH, na ovaj način se uništavaju institucije BiH”, zaključio je Tegeltija.

    Kristijan Šmit nametnuo je danas odluku o finansiranju opštih izbora u BiH.

  • Tegeltija na samitu “Otvoreni Balkan”

    Tegeltija na samitu “Otvoreni Balkan”

    Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija rekao je da je BiH na samitu “Otvoreni Blakan” u Ohridu u funkciji posmatrača, ali da očekuje da Predsjedništvo BiH u relativno kratkom roku donese odluku o pristupanju BiH tom projektu.

    Tegeltija je istakao da je poziv BiH za članstvo u ovom projektu, koji se nekada zvao “Mini Šengen”, od samog početka otvoren za BiH, te da pored BiH, nažalost ni Crna Gora nije prihvatila pristup, iako je novi premijer Dritan Abazović iskazao želju da pristupi, a i prisutan je na Samitu.

    – Ja sam ovdje jer znam da gotovo sva poslovna zajednica u BiH želi da bude dio projekta “Otvoreni Balkan”, i većina političara, pa da kažem i entiteta je opredijeljena da pristupi ovom projektu. Tu sam i da prenesem poruku članovima “Otvorenog Balkana” da se BiH priprema i želi da što prije postane član – rekao je Tegeltija novinarima u Ohridu.

    On je istakao da je siguran da bi ovaj projekat pomogao i poslovnoj zajednici, ali i građanima unutar BiH, te podsjetio da je prošle sedmice ponovo pozvao Predsjedništvo BiH da donese odluku o pristupanju “Otvorenom Balkanu”.

    Nadam se da će oni članovi Predsjedništva koji su protiv, promijeniti odluku i razumjeti koliko je ovaj projekat važan za poslovnu zajednicu i građane BiH i da će nam dati priliku, ne predsjedavajućem Savjeta ministara, nekom od ministara da bude član, već poslovnoj zajednici i građanima da koriste benefite iz ovog projekta – rekao je Tegeltija.

    On je zaključio da je u BiH poslovna zajednica za članstvo, za to je i najveći dio političkih grupacija, a da je samo mali broj političara koji se suprotstavljaju ovom projektu.

    – Ja ih pozvam i očekujem da Predsjedništvo u relativno kratkom roku donese odluku o pristupanju BiH “Otvorenom Balkanu” – rekao je Tegeltija.

    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija boravi danas i sutra u posjeti Sjevernoj Makedoniji, gdje učestvuje na samitu “Otvoreni Balkan”, koji se održava u Ohridu.

    Inicijativa za saradnju “Otvoreni Balkan” uključuje Srbiju, Albaniju i Sjevernu Makedoniju, a predviđa slobodu kretanja kapitala, roba, usluga i ljudi između ove tri zemlje.

  • Tegeltija poručio da nije tačno da je Lavrovu zabranjen ulazak u BiH

    Tegeltija poručio da nije tačno da je Lavrovu zabranjen ulazak u BiH

    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je da nije tačna izjava ministra inostranih poslova Bisere Turković da je šefu ruske diplomatije Sergeju Lavrovu ili bilo kom ruskom funkcioneru zabranjen ulazak u BiH zbog krize u Ukrajini i odluka koje su donosile određene institcije EU.

    Tegeltija je rekao da je kod nadležnih agencija zaduženih za kontrolu ulaska u BiH provjeravao da li postoji eventualna zabrana ulaska i da mu je odgovoreno da niko nikada nije tako nešto razmatrao niti donio odluku.

    Odluku o zabrani bilo kom političkom predstavniku može samo donijeti Predsjedništvo BiH, a nakon toga će agencije nadležne za to provoditi tu odluku – pojasnio je Tegeltija.

    Pozivanja na stavove pojedinih institucija EU da na osnovu toga može biti zabranjen ulazak u BiH bilo kom, Tegeltija je rekao da nije tačno.

    – Ne postoji nikakva zabrana, niti je o tome razgovaralo Predsjedništvo BiH, niti Savjet ministara, a bez te dvije odluke to ne može da se donese – rekao je Tegeltija.

    On je istakao da nema nikakve potrebe uznemiravati građane netačnim informacijama jer veoma je jasno po kojim se procedurama zabranjuje ulazak u zemlju.

    – Bilo je sporadničnih zahtjeva prema pojedinim agencijama u BiH da se uvedu određene sankcije za pojedine kompanije, zabrana preleta i tome slično, ali je stav uvijek bio da će se to primjenjivati kada bude zvanična odluka Predsjedništva, a onda i Savjeta ministara – rekao je Tegeltija.

    Prema njegovim riječima, svaka zemlja koja se opredijelila da uvodi sankcije prema pojedincima njihove vlade su o tome donosile odluke.

    Ako bi se BiH bilo kada na tako nešto odlučila, Tegeltija kaže da se takve odluke moraju donijeti kroz institucije.

    – To da li će neki ambasador mimo zvaničnog stava Predsjedništva prihvatiti neku rezoluciju ili slično ni na koji način ne obavezuje agencije za uvođenje sankcija prema pojedincima, jer one mogu da se donesu samo na osnovu odluke Predsjedništva BiH – zaključio je Tegeltija.

  • “Institucije u BiH izražavaju opredijeljenost za evropski put uz poštovanje Dejtona”

    “Institucije u BiH izražavaju opredijeljenost za evropski put uz poštovanje Dejtona”

    • Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija prenio je ministru inostranih poslova Grčke Nikosu Dendijasu opredijeljenost institucija u BiH evropskom putu, uz puno poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i nadležnosti svih nivoa vlasti.

    Tegeltija tokom radnog ručka u Sarajevu upoznao Dendijasa o aktuelnoj političkoj i ekonomskoj situaciji u BiH, te izrazio zadovoljstvo intenziviranjem susreta i kontakata visokih zvaničnika dvije zeljmlje tokom proteklog perioda, saopšteno je iz Savjeta ministara.

    On je istakao da cijeni stav Grčke da bi evropska perspektiva zapadnog Balkana trebala biti prioritet, ne samo za njih već i za samu EU, kao i napore Grčke da naglasi značaj i vrijednost proširenja EU na region.

    Sagovornici su zajednički konstatovali da su odnosi Grčke i BiH dobri, bez otvorenih pitanja, te ukazali na mogućnost povećane saradnje u oblastima od obostranog interesa, kao što su energetika, transportna infrastruktura, turizam, poljoprivreda, drvna industrija, mašinska industrija, elektroindustrija i građevinarstvo.

    Tegeltija je izrazio očekivanje da će se kontinuitet poslovnih foruma dvije zemlje i susreti privrednika nastaviti, najmanje jednom godišnje.

    Sagovornici su razmijenili mišljenja i o drugim aktuelnim temama, a Tegeltija je ovom prilikom zahvalio vladi Grčke na dosadašnjoj pomoći i razumijevanju odnosa u BiH.

  • Tegeltija: Nešto bolja bezbjednost Dodika

    Tegeltija: Nešto bolja bezbjednost Dodika

    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je da je, prema sadašnjim informacijama iz bezbjednosnih agencija, bezbjednost srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika trenutno nešto bolja, odnosno da su smanjene neke negativne aktivnosti pojedinaca i grupa koji su imali vrlo loše namjere.

    Odgovarajući na pitanje da li je opravdana zabrinutost koju zvaničnici NATO iskazuju zbog stanja u BiH, pominjući čak i mogućnost sukoba, Tegeltija je za “Euroblic” rekao da sve informacije koje se tiču bezbjednosti idu u javnost onoliko koliko mora.

    “Kada morate da pošaljete poruku nekima da to što rade nije primjereno ni dobro. Za nešto više od dvije godine vrlo rijetko sam o tim temama izlazio u javnost – kada je bilo riječ o migracijama, kada je bilo problem sa ulaskom u BiH zbog pandemije i sada, kada je bio pokušaj nekih pojedinaca i grupa u BiH da ugroze bezbjednost predsjednika Dodika”, rekao je Tegeltija.

    On je istakao da je to apsolutno bilo evidentno i da su sve informacije kojima su raspolagale bezbjednosne agencije govorile o tome.

    “Tada sam reagovao zato što se pokazalo da pojedine međunarodne institucije i njihovi dijelovi imaju nezahvalnu i nekorektnu ulogu u svemu tome. Vrlo je bila interesantna njihova reakcija nakon toga, kada smo izašli u javnost”, rekao je Tegeltija.

    On je dodao da su prvo tražili teme za razgovor, a kada im je rečeno koje su to teme, onda nisu imali vremena za razgovor.

    “A kada smo im to kasnije napisali, odgovorili su nakon pola sata. Mislim da se mnogi političari, partije, mediji u BiH trude da na mnogo načina predsjednik Dodik bude bezbjednosno ugrožen. On spada u grupu ljudi koji javno iznosi svoje stavove, ne trudi se da se dopada svima, niti brani drugima da iznose svoja viđenja, ali reakcije na te njegove stavove su nevjerovatne”, rekao je Tegeltija.

    On smatra da je važno da Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske brine o bezbjednosti srpskog člana Predsjedništva Dodika, da razmjenjuje informacije sa svim agencijama u BiH, sa zemljama okruženja i drugim međunarodnim institucijama.

    Kada je riječ o NATO-u i EUFOR-u koji su negirali sve navode o umiješanosti u potencijalne prijetnje, Tegeltija je naveo da su to bezbjednosne informacije.

    “Mi smo tražili da se oni oglase, da iznesu svoje stavove mnogi koji su na bilo koji način potencijalno bili prijetnja bezbjednosti Dodika”, rekao je Tegeltija.

  • “Kriza u Ukrajini neće biti prenesena u BiH”

    “Kriza u Ukrajini neće biti prenesena u BiH”

    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija rekao je da kriza iz Ukrajine ni na koji način neće biti prenesena u BiH, ukoliko je ne prenesu oni koji su napravili krizu i u bivšoj Jugoslaviji devedesetih godina prošlog vijeka.

    Komentarišući izjave ministra spoljnih poslova Velike Britanije Elizabet Tras, koja je tokom posjete BiH govorila o “malignom uticaju Rusije”, te u Ministarstvu odbrane pozivala BiH da podrži Ukrajinu, Tegeltija je rekao da da za njega takvi istupi Trasove nisu nikakvo iznenađenje.

    “Moji razgovori s njom, koji su relativno kratko trajali u Londonu, pokazali su da nju ne interesuje dijalog. Interesuje je samo da iznese svoje stavove i da to a priori prihvatite. Apsolutno se ne slažem sa većinom onoga što je rekla o BiH. Smatram apsolutno nepristojnim da pred Oružanim snagama govorite ono što ste govorili”, izjavio je Tegeltija za “Euro-Blic”.

    Prema njegovim riječima, neki predstavnici međunarodne zajednice sebi su dali za pravo da mogu doći u drugu zemlju i da mogu govoriti sve što žele.

    “Samo se nadam da je dobro čula ono što joj je prenio srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik. Svrstavajući se na jednu stranu, na jednu politiku, ni na koji način neće pomoći BiH, iako se stalno u prvoj ili u drugoj rečenici govori o nekakvoj pomoći i stabilnosti”, naveo je Tegeltija.

    On smatra da, s obzirom na odnose u BiH, ne postoji mogućnost da se uvedu sankcije Rusiji, jer je Republika Srpska jasno zauzela neutralan stav.

    Odgovarajući na pitanje hoće li zvanično reagovati ka Briselu i zatražiti da se izbriše u dokimentima Savjeta EU da se BiH pridružila sankcijama Rusiji, Tegeltija je rekao da ne vidi razloga za to.

    “Imate situaciju kad se sve pokušava svrstati na jednu ili na drugu stranu, pokušavajući napraviti priču ako niste s nama, onda ste protiv nas. To je za mene i za Republiku Srpsku neprihvatljiv stav, nikada nećemo upasti u tu zamku”, istakao je Tegeltija.

    Kada je riječ nedavnom govoru predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Šefika DŽaferovića na sjednici Savjeta bezbjednosti UN, na kojoj njemu nije dozvoljeno da govori, Tegeltija je rekao da su svi istupi DŽaferovića jednostrani, te da on o stanju u BiH govori samo iz perspektive jednog naroda, jedne političke stranke.

    Prema njegovim riječima, u obraćanju pred Savjetom bezbjednosti DŽafefović je ponovo iznio jednostran stav.

    “Ali moram priznati i da je bio mnogo korektniji nego što je bio Kristijan Šmit. Pogotovo u odnosu na pisani Šmitov izvještaj”, naveo je Tegeltija.

    On je istakao da DŽaferovića prihvataju kao trenutno predsjedavajućeg Predsjedništva, dodavši da je to sasvim legitimno, te da on ima mogućnost da nastupa pred odgovarajućim institucijama.

    Tegeltija je naveo da neke institucije ne žele da čuju drugu stranu i da je popriličan broj faktora koji su jednostrani, bahato se odnose i prihvataju samo ono što dolazi iz Sarajeva.

    “Ali, veliki broj međunarodnih institucija, Stejt department, Bijela kuća, imate sagovornike koji razumiju da sve u BiH nije tako kako se predstavlja samo od jedne strane, Hrvati pokušavaju snažno da koriste Hrvatsku kako bi iznosili svoje stavove, a mi se moramo potruditi da iskoristimo svaku mogućnost da iznesemo svoj stav”, rekao je Tegeltija.

    On je dodao da se to često ne dopada sagovornicima, koji često sa sastanaka izlaze nezadovoljni.

    “Ali, nikada ni ja, ni /srpski član Predsjedništva BiH/ Milorad Dodik, ni
    /predsjednik Republike Srpske/ Željka Cvijanović, ni svi drugi zvaničnici Srpske, ne propustimo priliku da kažemo istinu. Međunarodni funkcioneri žele za nekoliko sati u Sarajevu da obiđu pola grada, da u svim institucijama održe predavanje, da pošalju poruke”, rekao je Tegeltija.

    On je dodao da je siguran da mnogi od njih nisu ni svjesni šta sve izgovore.

    “Sada, kada sam bio u SAD, rekao sam: Dođite da razgovaramo. Nemojte dolaziti na tri dana u cijeli region, sa napisanim stavovima koje je pripremila vaša ambasada. To nisu razgovori, to je pokušaj nametanja rješenja”, rekao je Tegeltija.

    Odgovarajući na pitanje na koji način Srpska može da odgovori s obzirom na to da su Bošnjaci privatizovali spoljnu politiku i veliki dio diplomatsko-konzularne mreže, Tegeltija je rekao da pokušava da BiH doživljava onakvu kakva jeste, državu dva entiteta, tri naroda, sa decentralizovanim sistemom vlasti.

    “Zato svakom ambasadoru, bio on Sven Alkalaj ili naš ambasador u Vašingtonu Bojan Vujić, govorim da su oni ambasadori BiH i da su definisane procedure na koji način treba da predstavljaju BiH. A, već dugo traje da pojedini ambasadori zastupaju stavove samo svojih političkih stranaka”, rekao je Tegeltija.

    On je ocijenio da je to “najgora poruka koju može da dobije BiH”.

    “Ja sam bio u toj poziciji samo zato što dolazim iz Srpske, kada ambasador iz FBiH nije želio da uputi notu za moje sastanke u UN”, naveo je Tegeltija.

    Tegeltija je najavio da će to pitati Predsjedništvo BiH, koje je nadležno za njegovo imenovanje.

    “Ako prihvata takav način rada ambasadora, kada neko od Bošnjaka dođe u Vašington, pitanje je da li će ambasador Vujić potpisati note za njihove sastanke. Ja mislim da treba. Ali, ovo je poruka. Drugo, diplomate koje rade u ime srpskog naroda su profesionalci, štite Ustav BiH onako kako je napisan. Možda je i do toga kakvi smo to mi ljudi”, smatra Tegeltija.

    Prema njegovim riječima, način na koji ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Bisera Turković predstavlja BiH i način kako je to radio bivši ministar Igor Crnadak nisu identični.

    “Turkovićeva nikada ne govori o interesima srpskog naroda, nikada nećete čuti nijednu pozitivnu riječ. Nikada niste mogli u istupima ministra Crnatka čuti da osuđuje neke procese u FBiH i slično. To je pitanje za nas, kako mi treba da zauzmemo stav, kako ćemo se ponašati u diplomatskoj mreži. Ali, to je definitivno put za dalju krizu u BiH”, istakao je Tegeltija.

    Govoreći o sastanku sa predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda /MMF/ i Svjetske banke, Tegeltija je naveo da novog kreditnog aranžmana neće biti do kraja ove godine i da u ovom trenutku to niko i da to ne pokušava da napravi.

    Kada je riječ o obezbjeđivanju novca za opšte izbore, predsjedavajući Savjeta ministara rekao je da će on biti iz budžeta.

    “Izbori 2020. su održani, a budžet je usvojen krajem jula 2020. godine”, podsjetio je Tegeltija.

    On je rekao i da realno misli da će biti prvo usvojen budžet, pa održani izbori, te da su ogromni pritisci da se to uradi.

    Tegeltija je poručio da nikada neće dozvoliti da se stvara osjećaj da je Srpska protiv izbora, “da neko pomisli da SNSD ne želi da učestvuje na izborima i da na taj način štiti vlast”.

    “Zbog toga, ono što bude do mene ja ću stavljati na dnevni red. Međutim, kada napravite lijevak, kada hoćete da pravite pritisak na jednu tačku, onda to ponekad postane neizdrživo, pokušavajući one koji najmanje žele izbore predstaviti kao najveće borce za izbore”, naglasio je Tegeltija.

    On je rekao da se ne osjeća da na bilo koji način ugrožava BiH.

    “Unitarista nisam stotinu odsto, to je neprihvatljivo. A ni separatista, u smislu da ja ili bilo ko iz SNSD radimo nešto da bismo napravili takvu situaciju. Ono što rukovodstvo Republike Srpske radi jeste usmjereno samo na to da se poboljša unutrašnja struktura i djelovanje BiH. Bez konsenzusa ne može funkcionisati država koja ima dva entiteta i tri konstitutivna naroda”, rekao je Tegeltija.

    On je naveo da javnost zna da je početkom godine bio prvo pritisak kako Srpska želi sukobe, pa pritisak da se poveća broj stranih vojnika u BiH.

    “Kada je ta priča završena onda se prešlo na priču kako Srpska priprema datum otcjepljenja, kako Dodik zbog toga odlazi u Moskvu… Sada, kada nema ni toga, prešli smo na temu da neko prenosi krizu iz Ukrajine u BiH”, dodao je Tegeltija.

    On je rekao i da nema nikakvih sankcija Republici Srpskoj, dodavši da Svjetska banka i MMF rade po nekim sasvim drugim principima, kao i da ne očekuje da može biti nesporazuma sa MMF-om i Svjetskom bankom.

  • “Osnovni cilj posjete SB UN-a da prenesem stvarno stanje u BiH”

    “Osnovni cilj posjete SB UN-a da prenesem stvarno stanje u BiH”

    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija rekao je da mu je osnovni cilj boravka u NJujorku i planiranog obraćanja Savjetu bezbjednosti UN bio da prenese kakvo je stvarno stanje u BiH i da kaže da ne postoji samo jedna istina.

    Tegeltija je naveo da mu je žao što je bošnjački član Predsjedništva BiH Šefik DŽaferović “prihvatio igru i pokvario svoje planove” kako bi se pojavio u NJujorku sa osnovnim ciljem da njega spriječi da se obrati Savjetu bezbjednosti UN.

    “Ako ne želite da se čuje druga istina, da se spriječi, onda je osnovni razlog, zašto je to što ja nemam šansu da tamo govorim, vjerovatno zato što sam Srbin i zato što dolazim iz Republike Srpske. Drugi razlog ne vidim”, naglasio je Tegeltija.

    On je dodao da ga niko iz Predsjedništva BiH, pa ni DŽaferović, nije pitao šta želi da kaže Savjetu bezbjednosti, te da je naišao na blokade uprkos poštovanju procedura.

    “Moje je zaista bilo da o stavovima o stanju u BiH upoznam, prije svega, zemlje stalne članice Savjeta bezbjednosti, generalnog sekretara i predsjednika Generalne skupštine UN. Mi smo uputili zahtjeve za te sastanke. Ono što je zaista nevjerovatno, što su ogromni diplomatski gafovi, jeste da šef misije BiH pri UN /Sven Alkalaj/ jednostavno nije želio da potpiše notu”, istakao je Tegeltija.

    Predsjedavajući Tegeltija je naveo da je od pet zemalja stalnih članica Sajeta bezbjednosti UN razgovarao sa predstavnicima dvije, te generalnim sekretarom Antonijom Guteresom i predsjednikom Generalne skupštine UN Abdulom Šahidom.

    “Postoje zemlje koje znaju pravo stanje u BiH do onih koje žele samo jednostranu komunikaciju”, rekao je Tegeltija.

    On je napomenuo da su Kina i Rusija u prvom razgovoru postavile pitanje zašto se Kristijan Šmit želi obratiti Savjetu bezbjednosti UN od kojeg nije tražena saglasnost za njegovo imenovanje, ali da to obraćanje nije moglo biti blokirano.

    Tegeltija je rekao da nije išao u NJujork i Vašington da govori u ime Vlade Republike Srpske, jer Vlada Srpske i predsjednik Republike imaju svoje kanale komunikacije, nego da je, osim o Srpskoj, otišao da govori i o stanju u BiH, te je iznio svoje strahove i brige imajući u vidu da “postoji jaz u konsenzusu u BiH”.

    “Mislim da smo dobre kanale otvorili u Bijeloj kući i Stejt departmentu, gdje su ljudi razumjeli da mora postojati informacija… Uspjeli smo da upoznamo i drugu stranu o stanju u BiH. Ono što predstoji je stalna komunikacija i izvještavanje svih ljudi o onome što se stvarno dešava u BiH”, rekao je Tegeltija.

    Govoreći o diplomatskoj mreži BiH, on je naglasio da nikada neće stati opstrukcija sa jedne strane dijela diplomatske mreže, koji nikada neće podržati ono što dolazi iz Srpske.

    Prema njegovim riječima, ako dođete u Vašington kao ministar inostranih poslova u Savjetu ministara ili predsjedavajući Predstavničkog doma parlamenta BiH, kao što je Denis Zvizdić, imaćete sve sastanke koje tražite, što je uobičajeno, ali ako dođete kao Srbin, a gdje postoji politička opcija koja se ne slaže sa vama, onda vi nemate šanse.

    “To je poražavajuće za BiH”, rekao je Tegeltija i ukazao da Srbi diplomate poštuju BiH u svakom slovu zakona i uobičajene diplomatske prakse, ali “sa druge strane to nećete doživjeti ako se pojavi neko ko se ne dopada tim političkim opcijama”.

    Predsjedavajući Savjeta ministara naglasio je da bez unutrašnjeg dijaloga nema dogovora u BiH, a bez dogovora teško da može BiH uspješno funkcionisati.

    Tegeltija je rekao da dijaloga nema i da smatra da su najodgovorniji pojedini predstavnici međunarodne zajednice.

    “Sve dok se bošnjačka strana ponaša na način da će njihove želje i zahtjeve na sto ostaviti neko drugi, neće biti unutrašnjeg djaloga. Oni su najbrojniji narod i nose najveću odgovornost za zajedničku državu”, izjavio je Tegeltija za RTRS.

    On smatra da su najodgovorniji u BiH svi koji neće unutrašnji dijalog i koji žele da napuste princip konsenzusa kao osnov zemlje dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

  • Tegeltija razgovarao sa specijalnim izaslanikom Britanije za Zapadni Balkan

    Tegeltija razgovarao sa specijalnim izaslanikom Britanije za Zapadni Balkan

    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija istakao je da je jedino unutrašnji dijalog u dobroj vjeri i međusobnom razumijevanju, uz poštovanje Dejtonskog sporazuma, ključ dugoročnog uspjeha BiH i jedini način da se obezbijedi stabilnost i napredak zemlje.

    Tegeltija je na današnjem sastanku sa specijalnim izaslanikom Velike Britanije za zapadni Balkan Stjuartom Pičem naglasio da je uvođenje bilo kakvih sankcija prema bilo kome u BiH nepotrebno, posebno ne legitimno izabranim predstavnicima vlasti.

    On je istakao da mir i stabilnost u BiH apsolutno nisu ugroženi i da se ni na koji način ne može praviti paralela između Ukrajine i BiH, te da je bilo kakvo stavljanje u kontekst situacije u Ukrajini i BiH neprihvatljivo i nedopustivo.

    Govoreći o saradnji BiH i Ujedinjenog Kraljevstva, predsjedavajući Tegeltija je ocijenio da su politički odnosi dvije zemlje dobri i prijateljski, te da je otvoren prostor za jačanje ekonomske saradnje, nakon što je Ujedinjeno Kraljevstvo izašlo iz Evropske unije, saopšteno je iz Savjeta ministara.

    Tegeltija je istakao oprijedljenost Savjeta ministara evropskom putu BiH, te zahvalio Vladi Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske na kontinuiranoj pomoći i podršci BiH. 

  • Tegeltija poziva da se nastavi sa pripremama za sprovođenje izbora u BiH

    Tegeltija poziva da se nastavi sa pripremama za sprovođenje izbora u BiH

    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija pozvao je da se nastavi sa pripremama za sprovođenje opštih izbora u oktobru, a novac će Centralna izborna komisija (CIK) imati na raspolaganju kada bude neophodan.

    Žao mi je što smo došli u ovu situaciju u vezi sa finansiranjem izbora. Nepotrebno insistiranje da se obezbijedi novac do tačno određenog datuma dovodi nas u ovu situaciju u kojoj se danas nalazimo – rekao je Tegeltija Srni.

    On je dodao da je bilo i očekivano da se ne obezbijedi podrška za današnju sjednicu Savjeta ministara, kao i da smatra da je način finansiranja izbora kroz odluku koju je pripremio CIK nije adekvatan.

    Tegeltija je istakao da je nastavljanje mnogih da optuže Savjet ministara, njega lično i Republiku Srpsku da blokiraju finansiranje izbora rezultirao time da je danas odlučio da se to predloži za sjednicu Savjeta ministara i pokazalo se da ta odluka nije mogla da dobije potrebnu podršku.

    – Pozivam sve one koji su za to zaduženi da nastave pripreme za provođenje izbora u oktobru 2022. godine, a novac do trenutka kada bude neopohodan CIK Komisija će imati na raspolaganju – rekao je Tegeltija.

    Savjet ministara nije na današnjoj vanrednoj telefonskoj sjednici postigao konsenzus da se sredstva iz akumuliranog viška prihoda iz prethodnih godina odobre za finansiranje opštih izbora, kako je to tražila Centralna izborna komisija CIK BiH.