VRBAS Media

Oznaka: Zoran tegeltija

  • Tegeltija poručuje “Srpska se mora zaštititi od onih koji se igraju prava i pravde u BiH”

    Tegeltija poručuje “Srpska se mora zaštititi od onih koji se igraju prava i pravde u BiH”

    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija naglasio je da se Republika Srpska mora zaštititi od bilo koga ko se igra prava i pravde u BiH.

    Tegeltija je naglasio da su svi duboko svjesni da su odluke Narodne skupštine Republike Srpske obavezujuće za sve predstavnike Srpske na nivou BiH i da su rezultat pogrešnih poteza koje su drugi povukli, te da će taj dogovor biti poštovan i u Savjetu ministara.

    Odbacujući tvrdnje pojedinaca iz Federacije BiH (FBiH) da je na sceni državni udar zbog neučestvovanja predstavnika iz Srpske na zajedničkom nivou, Tegeltija je naglasio da je jednostavno kap prelila čašu i da se neke stvari ne mogu prihvatiti.

    – Donosioci tih, pogrešnih odluka morali su biti svjesni posljedica, ali neko je htio eksperimentisati. Sada je na sceni pokušaj da se stvori takva situacija da više niko nikada u BiH ne donosi zakonska rješenja, osim Parlamentarne skupštine BiH, Narodne skupštine Republike Srpske i federalnog Parlamenta – istakao je Tegeltija za Glas Srpske.

    On je ocijenio da treba stvoriti podlogu kako se ne bi ponovilo ono što se desilo kada je Valentin Incko odlazio. “Niko u Srpskoj ne želi da se ujutru probudi i čuje da nema njene policije, da Ustavni sud BiH oduzme imovinu… Republika Srpska se mora zaštititi od bilo koga ko se igra prava i pravde u BiH”, ukazao je Tegeltija.

    On je rekao da je najveći dio međunarodne zajednice svjestan problema i da su neke od najkrupnijih proizveli upravo njihovi predstavnici.

    – I međunarodna zajednica, često zbog razjedinjenosti i različitih problema, ne želi da aktivno učestvuje u rješavanju problema, posebno kada se Srpska poziva na pravo i pravdu, lagano sve zaobilaze, poručuju da je to praksa, da se neće ponoviti i tako dalje. Srpska ne smije sebi dozvoliti rizik da još jednom pređe preko ove situacije i da opet neko nekada nameće neku praksu – poručio je Tegeltija.

    On je naveo da je prilikom nedavnog susreta sa Angelom Merkel razgovarao i o proceduri izbora njemačkog diplomate Kristijana Šmita za visokog predstavnika, ali da je bilo mnogo više drugih tema, prije svega o veoma važnom projektu za zapadni Balkan čiji je nosilac bila njemačka kancelarka, kako će biti nastavljen i ko će ga predvoditi.

    – Kada je riječ o Šmitu, nismo se usaglasili. Ne osporavajući njegov profesionalni kredibilitet, naš stav je da nije izabran kako je trebalo, a to kažu i dvije zemlje – stalne članice Savjeta bezbjednosti. Mi smo za to da se procedura vrati unazad, i da kroz razgovore i definisanje uloge mjesne kancelarije visokog predstavnika u Sarajevu, dođe do adekvatnog mandata – pojasnio je Tegeltija.

    Prema njegovim riječima, Merkelova smatra da to teško može da ide nazad tako da tu vjerovatno nikada neće biti saglasnosti, što može ukazivati na vrlo komplikovanu situaciju i vrlo nejasnu poziciju Šmita.

    On je potvrdio da će biti održana sjednica Savjeta ministara, te da će se držati stavova Narodne skupštine Republike Srpske.

    – Slijedićemo zaključke, ponašati se u interesu Srpske i to je sve što sada možemo reći. Ima mnogo odluka o kojima treba razgovarati, procjenjivati koliko ugrožavaju Srpsku ili veliki broj pojedinaca iz Srpske. Tu je, svakako, i odluka o privremenom finansiranju, ali i spremnost Srpske da isplati plate službenicima do deblokade ovog procesa – pojasnio je Tegeltija.

    Predsjedavajući Savjeta ministara smatra da Srpska uvijek može da isplati plate zaposlenim u zajedničkim institucijama sa adresom na njenoj teritoriji i da mora da štiti svoje građane, ali to je, kako je rekao, skupa odluka, dodatni trošak koji bi neopravdano platila.

    – To je više od 70 miliona do kraja godine, a budžet zajedničkih institucija puni i Srpska. Ipak, političke odluke za budućnost Srpske su mnogo važnije od kratkoročnih finansijskih sredstava – ocijenio je Tegeltija.

    Govoreći o evropskom putu BiH, Tegeltija je naveo da je BiH napravila dobrih stvari, ali da je sada proces blokiran u parlamentu BiH.

    – Ranijem paketu obaveza dodat je i Izborni zakon. Evropa često postavi zanimljive uslove, a BiH se zapetlja u njihovom ostvarivanju – naveo je Tegeltija.

    Prema njegovim riječima, u vezi sa tim nemaju ništa novo reći predsjedniku Evropske komisije Ursuli fon der Lajen koja uskoro stiže u BiH, ali je njena posjeta važna zbog završetka dva projekta koje je finansirala Evropska komisija.

    – To je most na Svilaju i granični prelaz. Potvrdićemo i važnost projekata iz programa za zapadni Balkan. To su dionica auto-puta od Johovca ka Vukosavlju, obnova željezničke pruge od Doboja do Šamca, izgradnja puta Foča-Šćepan polje i takozvana gasna interkonekcija – precizirao je Tegeltija.

  • Tegeltija s Angelom Merkel: Proširenje EU na Zapadni Balkan je dvosmjerni proces

    Tegeltija s Angelom Merkel: Proširenje EU na Zapadni Balkan je dvosmjerni proces

    Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija istakao je, na radnom ručku lidera zemalja zapadnog Balkana sa kancelarkom SR Njemačke Angelom Merkel u Tirani, da je kriza izazvana širenjem pandemije koronavirusa podsjetila na značaj saradnje, solidarnosti i efikasne koordinacije.

    On je ocijenio da je Berlinski proces podigao regionalnu saradnju na jedan viši nivo i dao značajan doprinos ubrzavanju rješavanja nekih pitanja i unaprijedio povezanost Zapadnog Balkana. Prema njegovim riječima, Berlinskim procesom se podstiče investiranje u infrastrukturne projekte i projekte povezanosti, što je osnovni pokretač za ekonomski napredak regiona.

    Predsjedavajući Tegeltija je istakao da je zajednički cilj – skraćenje maratonskog vremenskog okvira za ostvarivanje napretka u procesu proširenja i pristupanja Evropskoj uniji.

    “Proširenje EU na Zapadni Balkan je dvosmjerni proces i potreban je novi impuls, kako procesu proširenja, tako i procesu pristupanja. Opšti je utisak da EU stvara iluziju otvorene politike proširenja, istovremeno držeći izglede za pristupanje što udaljenijim. Promjena ovakve politike bi bila impuls za dinamizaciju reformi”, ocijenio je predsjedavajući Vijeća ministara.

    Predsjedavajući Tegeltija smatra da bi zemljama zapadnog Balkana trebalo omogućiti značajniju ulogu i učešće u procesima EU i tješnje veze sa EU i prije formalnog ispunjavanja kriterijuma i uslova za članstvo.

    On je naglasio da se reforme ne provode radi članstva, već unapređenja kvaliteta života građana, ali da zamor od procesa proširenja, koji je evidentan, nikome ne donosi dobro i usporava sve procese.

  • Tegeltija danas u Tirani s Merkel i liderima Zapadnog Balkana

    Tegeltija danas u Tirani s Merkel i liderima Zapadnog Balkana

    Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija (SNSD) danas će u Tirani učestvovati na sastanku i radnom ručku lidera Zapadnog Balkana s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.

    Iz Vijeća ministara BiH je saopćeno da će Tegeltija imati bilateralni sastanak s Merkel.

    Bit će to idealna prilika da Merkel prenese prvom čovjeku bh. vlade svoja zapažanja povodom bojkota rada državnih institucija u režiji političara iz RS-a zbog imenovanja visokog predstavnika Christiana Schmidta koji je u BiH stigao na prijedlog Njemačke.

    Susret političkih lidera s njemačkom kancelarkom u glavnom gradu Albanije dolazi nakon njene jučerašnje posjete Beogradu gdje se sastala s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

    Merkel je nakon sastanka rekla da je s Vučićem razgovarala i o Bosni i Hercegovini, ne preciziravši konkretno o čemu, te je istakla da je geostrateški interes EU da sve zemlje regiona budu primljene u članstvo EU.

    Njena posjeta Balkanu je oproštajna s obzirom na to da uskoro napušta funkciju koju je obnašala proteklih 16 godina, a dolazak u naš region je simboličan u okviru Berlinskog procesa.

  • Tegeltija: Potreban aranžman sa MMF-om, ali sa jasnim ciljevima i politikama

    Tegeltija: Potreban aranžman sa MMF-om, ali sa jasnim ciljevima i politikama

    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je danas u Laktašima da postoji potpuna saglasnost svih u BiH da sa predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) razgovaraju o aranžmanu, ali sa jasnim ciljevima i politikama za njihovo ostvarenje.

    -Entiteti i zajedničke institucije su spremni da razgovaraju sa predstavnicima MMF-a. Potrebno je da imamo aranažman sa ovom institucijom, ali za njegovo uspostavljanje potrebno je više spremnosti za razgovore nego što ih je bilo u prethodnom periodu, a sigurno je da se na starim osnovama ne može postići dogovor – rekao je Tegeltija novinarima u Laktašima.

    On je naveo da Misija MMF-a u BiH ima novog šefa sa kojim je razgovarao, te da očekuje dolazak Misije u BiH kada budu dozvoljena putovanja iz SAD.

    -Sve je pitanje politika i nadam se da će Misija MMF-a biti sprema da razgovara o ciljevima aranžmana. Nemamo probema da kažemo koji su ciljevi, ali se moramo dogovoriti koje su mjere potrebne da bi ciljevi bili realizovani, jer do sada o tome nije bilo saglasnosti – pojasnio je Tegeltija.

  • Tegeltija nezadovoljan “Apsolutno nedovoljna zainteresovanost EU za proširenje”

    Tegeltija nezadovoljan “Apsolutno nedovoljna zainteresovanost EU za proširenje”

    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je danas u Prnjavoru da postoji apsolutno nedovoljna zainteresovanost EU za proširenje, te da se često ne poklapaju njihove i ocjene BiH o tome koliko je toga urađeno na evropskom putu.

    Tegeltija je podsjetio da je, kada je Savjet ministara formiran, rečeno da je za dobijanje kandidatskog statusa BiH potrebno usvajanje tri zakonska rješenja, od kojih su dva u parlamentarnoj proceduri, a treće je u proceduri usvajanja u Savjetu ministara.

    – Onog trenutka kada je bilo jasno da će BiH biti u stanju da ispuni ta tri uslova, pojavila se priča da je za dobijanje kandidatskog statusa potrebno usvojiti izmjene Izborog zakona BiH – rekao je Tegeltija novinarima.

    Prema njegovim riječima, BiH nije nikakav izuzetak ni u odnosu na Sjevernu Makedoniju niti Srbiju, koja je prema većini kriterijuma najuspješnija zemlja Balkana.

    – Postoji sedam do osam zemalja EU koji ne razmišljaju o mogućnosti proširenja EU u ovom trenutku. To stvara neku vrstu zasićenja i među građanima i ljudima koji vode politike na zapadnom Balkanu. Time se gubi određeno povjerenje prema EU – naglasio je Tegeltija, sumiranjjući rezultate nedavnih sastanaka u Briselu.

    Predsjedavajući Savjeta ministara je apelovao prema EU da mora da razumije da je u redu da kažu da nisu spremni za proširenje u nekom vremenskom periodu.

    – S druge strane, mi smo spremni da radimo na reformama koje radimo i sada kroz mnoga zakonska rješenja i na nivou entiteta i na nivou Savjeta ministara. Mi te reforme i promjene ne radimo zbog EU, već zbog građana BiH, zato što mislimo da možemo da bolje živimo, da imamo bolje puteve i mnogo čega drugog – istakao je Tegeltija.

    On je ukazao na činjenicu da je u ovom trenutku među najvažnijim pitanjima u BiH izgradnja Koridora “Pet ce”, te da je to ono što treba građanima.

    – Očekujemo da će do kraja godine biti izabran izvođač za dionicu auto-puta od Johovca do Modriče. Nama treba taj auto-put da imamo sigurniju i bolju vezu i to je dio priče o evropskom procesu pristupanja – naveo je Tegeltija.

    Tegeltija je ponovio da, ukoliko EU nije spremna da prihvati, ne samo BiH, nego i ostale zemlje Balkana, to BiH neće zaustaviti u onome što je i do danas radila i radi.

    Tegeltija je ukazao na činjenicu da su mnogi od 14 prioriteta EU ispunjeni, da su neki djelimično ispunjeni, te da je za dobijanje kandidatskog statusa rečeno da BiH treba da ispuni određeni broj kredibilnih mjera.

    – Jedna od tih mjera je Strategija za procesuiranje ratnih zločina, a ključne mjere predstavljaju tri zakonska rješenja. Sad kad smo to spremni da ispunimo, postavljaju se dodatni uslovi – rekao je Tegeltija.

    On je dodao da se za kandidatski status definitivno ne mogu postaviti svi ti uslovi, ali da će BiH do kraja ove godine, ukoliko ne dođe do nekih kriza, biti sposobna da ispuni one kriterijume koji su njoj postavljeni.

    – Da li će dobiti kandidatski status to ne zavisi više od BiH već od onih koji to odlučuju. Ali, izmjene Zakona o javnim nabavkama, koje treba da usvojimo, ne usvajamo zbog EU, želimo da imamo čist sistem javnih nabavki. Zbog njih ne usvajamo ni Zakon o visokom sudskom i tužilačkom savjetu, niti Zakon o sukobu interesa. To nije zakon za EU nego za nas – naglasio je Tegeltija.

    Usvajanje zakona, tvrdi Tegeltija, napraviće pomak za građane BiH, a ostaje da se vidi da li će to verifikovati EU.

  • Tegeltija: Moguće dodijeliti BiH kandidatski status

    Tegeltija: Moguće dodijeliti BiH kandidatski status

    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je danas u Briselu da je u BiH urađeno onoliko mjera koliko je bilo moguće kvalifikovati kao uspješne u procesu evropskih integracija i da je moguće BiH dodijeliti kandidatski status kao dobru poruku EU prema građanima te zemlje.

    “Desilo se mnogo stvari uspješnih, ali i manje uspješnih. U te tri godine desila se pandemija koja je sva naša nastojanja u međusobnoj saradnji sa EU da popravimo uslove života u BiH usporila i otežala. To je period u kome smo se uglavnom borili i pokšali da spasimo što više života”, rekao je Telegltija na konferenciji za novinare u Briselu nakon četvrtog sastanka Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje Evropska unija – BiH.

    On je naveo da je sastanak Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje delegacija BiH iskoristila da iznese viđenje šta je u tom periodu urađeno.

    “Sasvim je sigurno da smo uradili onoliko mjera koje je moguće kvalifikovati kao uspješan proces i da se BiH može dodijeliti kandidatski status”, rekao je Tegeltija.

    On je naglasio da je BiH spremna usvojiti novi Izborni zakon koji će omogućiti svim građanima u ovoj zemlji da glasaju i da budu birani.

    “Za to će nam trebati još vremena ali sam siguran da će opšti izbori 2022. godine biti fer, slobodni i demokratski”, rekao je Tegeltija.

    Kad je riječ o izbornom zakonodavstvu, Tegeltija je napomenuo da to nije preduslov za kandidatski status, ali je bitan element, te da će Interresorna radna grupa za izmjenu izbornog zakonodavstva sačiniti nacrt zakona kojeg će parlament podržati.

    On je izrazio nadu da će u buduće biti učestalija komunikacija sa EU kako bi se razmotrila sva otvorena pitanja i pronašla rješenja.

    “BiH je definitivno privržena da postane članica EU, ali bi i EU trebala biti privržena da je integriše. Smatram da smo dosta toga uradili u 2020. godini i da smo spremni da u 2021. godini napraviti dovoljan broj kredibilnih mjera kako bi BiH dobili kandidatski status. Iskoristili smo priliku da još jednom zahvalimo EU na pomoći koju je pružila BiH i svim zemljama zapadnog Balkana tokom pandemije kroz makrofinansijsku pomoć”, rekao je Tegeltija.

    Predsjedavajući Savjeta ministara rekao je da je provođenje 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije u BiH mnogo kompleksnije nego u drugim zemljama kojima je dodijeljen status kandidata.

    “Do kraja 2021. godine BiH može ispuniti kredibilan broj mjera da bi dobila kandidatski status. Nijedna zemlja koja je prošla proces pridruživanja nije ispunila apsolutno sve preduslove da bi dobila kandidatski status”, podsjetio je Tegeltija.

    Govoreći o radu Parlamentarne skupštine BiH, on je istakao da oba doma redovno održavaju sjednice kojima lično prisustvuje i naveo da se dva od tri zakona koji su ključni preduslov za kandidataski status nalaze se pred parlametnom.

    On je dodao da se, prema riječima ministra pravde u Savjetu ministara Josipa Grubeše, privode kraju konsultacije sa Venecijanskom komisijom o zakonu o sprečavanju sukoba interesa i naglasio da su institucije BiH privržene ispunjavanju uslova za dobijanje kandidatskog statusa.

    Prema njegovim riječima, na današnjem sastanku bilo je riječi i o migracijama i izrazio uvjerenje da BiH nosi preveliki teret s obzirom na veličinu zemlje i broja migranata.

    “Neki ljudi pokušavaju od BiH da naprave prihvatilište za migrante, što nama nije prihvatljivo”, poručio je Tegeltija.

    On je istakao da je BiH sprema da pruži podršku svim migrantima koji su već u zemlji, u smislu zdravstvene zaštite i obezbjeđivanje smještaja i napomenuo da BiH nije odredište tih ljudi i da oni žele u EU.

    Takođe, naglasio je predsjedavajući Savjeta ministara, BiH želi da nastavi i regionalnu saradnju sa zemljama zapadnog Balkana.

    “To nije alternativa članstvu u EU ali je način da možemo spremniji da uđemo u EU”, rekao je Tegeltija i naveo da će ekonomska saradnja i veze sa zemljama regiona pomoći da se prevaziđu razlike i konflikti iz prošlosti.

    On je poručio da je BiH privržena da ispuni neophodne kriterijume koji se odnose na kandidatski status i provede sve neophodne reforme o kojim se saglasila sa EU.

    “Tražimo vašu pomoć u borbi protiv pandemije kovid-19 te punu implemenaciju ekonomskih-investicionih planova za zapadni Balkan. To je najbolji plan koji je region dobio od EU”, naglasio je Tegeltija.

    Predsjedavajući Savjeta ministar je rekao da očekuje da se i dalje nastavi saradnja sa EU u procesu borbe protiv kovida, koja očigledno još nije završena.

    “Biće veoma važno koordinisanje medicinskih mjere i u procesu imunizacije, ali i način kako ćemo sarađivati u ekonomskom oporavku privrede BiH”, rekao je Tegeltija.

    Twitter vKontakt Viber

  • Tegeltija: Nekorektan istup Turkovićeve

    Tegeltija: Nekorektan istup Turkovićeve

    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je da mu je žao što je ministar inostranih poslova Bisera Turković istupila, u najmanju ruku, na nekorektan način u medijima, posebno imajući u vidu činjenicu da je mogla čuti šta je tačno rečeno na sjednici Predstavničkog doma da je bila prisutna, ili u krajnjoj liniji – informisati se direkto telefonskim putem u vezi sa odlukom o proglašenju Dana žalosti u BiH 11. jul.

    Kao predsjedavajući Savjeta ministara nikada nisam odbio niti jedan telefonski poziv, kao ni razgovor o bilo kom pitanju, pa tako ne bih ni o ovom, istakao je Tegeltija.

    – S obzirom da ministarka Turković nije bila prisutna na sjednici Predstavničkog doma, a što joj je jedna od obaveza u ministarskom mandatu, ponoviću ono sto sam i tad odgovorio, a to je da je Ministarstvo inostranih poslova juče tek krajem dana dostavilo prijedlog odluke da se 11. juli proglasi Danom žalosti na teritoriji BiH i da će Savjet ministara i tu odluku razmatrati na nekoj od narednih sjednica – pojasnio je Tegeltija.

    Da li će odluka biti izglasana ili ne, rekao je predsjedavajući Savjeta ministara, zavisi od toga kako će se o njoj izjasniti ministri, saopšteno je iz Savjeta ministara.

  • Tegeltija: Zakasnio je prijedlog o proglašenju 11. jula Danom žalosti u BiH

    Tegeltija: Zakasnio je prijedlog o proglašenju 11. jula Danom žalosti u BiH

    Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija izjavio je danas na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH da Vijeće ministara, zbog objektivnih i proceduralnih razloga, nije bio u prilici da razmatra odluku o eventualnom proglašenju 11. jula za dan žalosti u BiH.

    Odgovarajući na poslaničko pitanje Denisa Zvizdića zašto Vijeće ministara nije donijelo odluku da se 11. juli proglasi danom žalosti na teritoriji BiH zbog genocida u Srebrenici 1995. godine, kao što je to bio slučaj od 2015. do 2019. godine, Tegeltija je rekao da mu je Ministarstvo vanjskih poslova BiH tek kasno jučer popodne dostavilo prijedlog te odluke.

    Prema njegovim riječima, shodno odlukama od 2005. godine ovo pitanje ima dva segmenta – finansijski dio i odluku o danu žalosti.

    On je podsjetio da se od tada izdvajalo po 100.000 KM za obilježavanje 11. jula, a da je 2008. godine iz budžeta izdvojeno 150.000 KM, a 2009. godine 200.000 KM.

    “Od 2015. godine nemamo pojedinačnih finansijskih odluka, već je Memorijalni centar Potočari postao budžetski korisnik koji je na raspolaganju imao 150.000 KM”, rekao je Tegeltija.


    Što se tiče pitanja proglašavanja odluke o 11. julu kao danu žalosti u BiH za prošlu godinu, pojašnjava on, tada je bio “oboren” dnevni red redovne sjednice Vijeća ministara, a za ovu godinu zahtjev iz Ministarstva vanjskih poslova BiH stigao je tek jučer pred kraj dana, pa “zbog objektivnih okolnosti Vijeće ministara nije bio u prilici da razmatra i donese tu odluku.”

  • Tegeltija: Snažan Balkan je obostrani interes i regiona i EU

    Tegeltija: Snažan Balkan je obostrani interes i regiona i EU

    Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija izjavio je danas putem video-linka na samitu u okviru Berlinskog procesa da je snažan, stabilan i prosperitetan Balkan obostrani interes, kako EU, tako i zemalja regiona, te ukazao da put ka kreiranju atraktivnijeg i konkurentnijeg regiona leži u ekonomskoj integraciji, unapređenju infrastrukturne povezanosti i produbljivanju veza.

    Obraćajući se učesnicima samita o Balkanu, Tegeltija je istakao značaj Berlinskog procesa koji u fokus stavlja dijalog o ključnim temama i izazovima u regionu, te podstiče otvoren i konstruktivan dijalog o svim pitanjima od značaja za građane zemalja Balkana.

    “Uvjeren sam da će današnji samit još jednom potvrditi opredjeljenje svih nas da predano radimo i jačamo partnerske odnose, te da će biti podstrek da radimo još više i bolje, kao i da će istinski napori i predan rad dati konkretne rezultate”, rekao je Tegeltija.

    Zahvalivši Njemačkoj na organizaciji skupa i na dugoročnom kontinuiranom angažmanu po pitanju evropske budućnosti Balkana, Tegeltija je podsjetio da region sa EU vežu brojne neraskidive veze – geografske, društvene, kulturološke.

    On je naglasio da pandemija virusa korona neminovno ima dominantan uticaj na sve procese i odluke u posljednjih gotovo godinu i po, istakavši da je ovaj globalni izazov podsjetio koliko su svi međusobno zavisni, upućeni jedni na druge, i da bez solidarnosti i koordinisanog djelovanja nije moguće postići održive rezultate.

    U tom kontekstu, Tegeltija je istakao da je ostvarivanje dugoročne ekonomske stabilnosti u post kovid eri u fokusu više nego ikada.

    Tokom obraćanja Tegeltija je ukazao da instrumenti za održiv ekonomski rast i unaprećenje ambijenta i kvaliteta života građana postoji u Ekonomskom i investicionom planu za zapadni Balkan, Zelenoj agendi za zapadni Balkan, Zajedničkom regionalnom tržištu i ostalim međusobno povezanim inicijativama, koje imaju veliki potencijal za prosperitet regiona u približavanju unutrašnjem tržištu EU.

    “Kao i u svakoj velikoj krizi, tako i u ovoj post pandemijskoj, potrebno je tražiti prilike i šanse za prosperitet, stabilnost i rast”, rekao je predsjedavajući Savjeta ministara, istakavši da je produbljivanje regionalne saradnje i ekonomske povezanosti investiranje u veću otpornost na krize za budućnost.

    Predsjedavajući Savjeta ministara BiH je ovom prilikom izrazio opredijeljenost institucija u BiH ka nastavku zajedničkog dijaloga, kako unutar Balkana, tako i sa EU, te jačanju ekonomskih i političkih veza i kreiraju prilika i perspektiva za dobrobit svih građana regiona.

    “Izražavam nadu da ćemo zajedničkim naporima stvoriti ambijent za dinamizaciju svih procesa i minimalizovati vrijeme čekanja u evropskoj čekaonici”, rekao je Tegeltija učesnicima samita, ukazavši na kraju i na potrebu produbljivanja međusobnog povjerenja i povjerenja u proces proširenja EU.

  • Sastanak u Istočnom Sarajevu: Cvijanović, Dodik i Tegeltija sa Sijartom

    Sastanak u Istočnom Sarajevu: Cvijanović, Dodik i Tegeltija sa Sijartom

    Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović, srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik i predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija razgovaraće u Istočnom Sarajevu sa ministrom spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peterom Sijartom.

    Tegeltija je jutros na sarajevskom aerodromu dočekao Sijarta, koji mu je uručio donaciju od 200.000 doza Sinofarma.

    Sastanak je zakazan za 10.00 časova u sjedištu Vlade Republike Srpske u Istočnom Sarajevu, najavljeno je iz Kabineta predsjedika Republike.