VRBAS Media

Oznaka: Zoran Milanović

  • “Ako Ukrajina dobija kandidatski status, onda ga istog dana treba dobiti i BiH”

    “Ako Ukrajina dobija kandidatski status, onda ga istog dana treba dobiti i BiH”

    Ako Ukrajina dobije kandidatski status, onda Hrvatska mora usloviti taj proces i dodjelom kandidatskog statusa BiH, izjavio je predsjednik Hrvatske Zoran Milanović koji u Ohridu učestvuje na Prespanskom forumu.Ako Ukrajina može dobiti status kandidata u stanju u kojem se trenutno nalazi i iz kojeg želim da što prije izađe, čitava po mogućnosti, onda nulta tačka hrvatske spoljne politike, nacionalne politike, bezbjednosne politike, treba biti da status kandidata dobije i BiH – naglasio je Milanović.

    On je poručio da se ne protivi kandidatskom statusu Ukrajine.

    – BiH je u bezbjednosnom i svakom drugom smislu u boljem stanju od Ukrajine i nema nijednog razloga, ni ekonomskog ni bezbjednosnog, ni ljudskog, da BiH ne dobije taj status ako ga dobije Ukrajina. BiH treba dobiti status kandidata istog dana kad i Ukrajina. Očekujem da vlada i njeni predstavnici, kad će se govoriti o davanju statusa kandidata Ukrajini, kategorički uslove da ga dobije i BiH. Ukrajina kandidat? U redu. BiH kandidat istog dana – zaključio je Milanović.

    Podsjetimo, Evropska komisija predlažila je danas da Ukrajina dobije status kandidata za članstvo u EU, izjavila je predsjednica Komisije Ursula fon der Lajen, prenosi Kliks.

  • Dodik ima prijedlog kako stabilizovati situaciju u zemlji

    Dodik ima prijedlog kako stabilizovati situaciju u zemlji

    Da li predsjednici Srbije, Hrvatske i Turske, Aleksandar Vučić, Zoran Milanović i Redžep Tajip Erdogan, svojim autoritetima mogu dovesti do stabilizacije prilika u Bosni i Hercegovini ili je za tako nešto potrebna isključivo dobra volja svih političkih aktera unutar ove države?

    Tema je ovo koju je ponovo aktuelizovao srpski član Predsjedništva BiH i lider SNSD, Milorad Dodik, koji se juče u Turskoj sastao s tamošnjim ministrom spoljnih poslova, Mevlutom Čavušogluom.

    Dodik je na sastanku ponovio svoju raniju ideju, da se putem trilateralnog sastanka, na kojem bi s jedne strane bili Erdogan, Milanović i Vučić, a s druge trojica predstavnika srpskog, hrvatskog i bošnjačkog naroda iz BiH, napravi određen dogovor koji bi dodatno stabilizovao situaciju u samoj BiH.

    Da li bi ovakav sastanak, zaista, doveo do stabilizacije ili unutrašnje probleme moramo da rješavamo mi sami?

    Kompromis
    Šef Kluba poslanika SNSD u parlamentu Srpske, Igor Žunić, smatra da je za ukupne odnose u BiH veoma važno da je sastanak Dodika i Čavušoglua prošao u prijateljskoj i konstruktivnoj atmosferi.

    – Svi znamo da je Turska veoma važan faktor stabilnosti na Balkanu, a naročito u BiH. Upravo zato mislim da je ponovno aktiviranje trilateralnog sastanka zvaničnika Srbije, Hrvatske i Turske, te izabranih predstavnika naroda u BiH, važan korak ka uspostavljanju novog dijaloga u BiH – ističe Žunić za Srpskainfo.

    Kada se uzmu u obzir, kako dodaje on, prijateljske veze, ekonomski odnosi i istorijski odnosi na ovom prostoru, siguran je da su to politički faktori koji imaju najveći interes za mir i prosperitet u BiH.

    Žunić kaže da je BiH nastala na kompromisu i razumijevanju potreba svakog naroda i na tim principima treba nastaviti da živi.

    Siguran sam da bi ovakav vid sastanka imao veći uticaj na poboljšanje odnosa u BiH nego bilo kakve inicijative Evropske unije i američke administracije. Vjerujem da će bošnjačke političke elite to razumjeti i prihvatiti ovakvu vrstu sastanka – ističe Žunić.

    Navodi da vjeruje i da će dio zapadnih ambasadora to razumjeti i smanjiti uticaj na politike kod lidera stranaka s bošnjačkim predznakom.

    Dogovor i kompromis, kako ističe Žunić, uz prihvatanje slova Dejtonskog mirovnog sporazuma je jedini način da BiH opostane, ali i da dalje napreduje prema Evropskoj uniji.

    – Siguran sam da su Srbija, Hrvatska i Turska iskreno zainteresovani za mir i prosperitet u BiH – zaključio je Žunić.

    Alibi za nesposobnost
    Lider DNS, Nenad Nešić, ističe da je svaki razgovor koristan, te da je spremnost Srbije, Hrvatske i Turske da pomognu u stabilizaciji i normalizaciji odnosa u BiH dobrodošla.

    Međutim, kako dodaje, to ne smije biti alibi za nesposobnost vladajućih elita da ponude rješenje.

    – Niko nam ne može pomoći ako nismo spremni da pomognemo sami sebi. Кljuč je u dogovoru tri naroda unutar BiH. Ova zemlja može biti jako lijepa zajednička ulica Srba, Hrvata i Bošnjaka. Ne može biti kuća Bošnjaka u kojoj smo mi podstanari – istakao je Nešić za Srpskainfo.

    Dodaje da što prije to svi shvate, to ćemo prije prestati da točak istorije guramo unazad i okrenućemo se budućnosti.

  • Milanović: Zašto Šmit ne omogući Hrvatima da biraju svoje predstavnike na izborima

    Milanović: Zašto Šmit ne omogući Hrvatima da biraju svoje predstavnike na izborima

    Hrvatski predsjednik Zoran Milanović zapitao je zašto Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH kojeg Republika Srpska ne priznaje, ne iskoristi tzv. bonska ovlašćenja kako bi se izmijenio izborni zakon i osigurao da Hrvati u BiH biraju svoje predstavnike na izborima.

    Milanović je danas u Sisku zapitao zašto taj čovjek ne koristi bonska ovlašćenja koja su, kako kaže, nedemokratska i nasilnička, ali se koriste i ne donese odluku prema kojoj se odluka Ustavnog suda BiH automatski implementira u zakonodavni prostor, a ne da se zavisi od parlamenta BiH koji ne želi postupiti po nalogu Ustavnog suda.

    Hrvatski mediji podsjećaju da je Ustavni sud BiH presudio 2016. u slučaju Ljubić da postojeći izborni zakon BiH diskriminiše konstitutivne narode jer omogućuje brojnijim Bošnjacima da biraju dio hrvatskih predstavnika u Domu naroda parlamenta Federacije BiH. Ukoliko bi Bošnjaci uspjeli izabrati trećinu od 17 hrvatskih delegata u Domu naroda Federacije BiH bez hrvatskih bi se predstavnika mogla formirati federalna vlada i Savjet ministara.

    Šmit je početkom ovog mjeseca iskoristio je tzv. bonska ovlaštenja kako bi nametnuo odluku o finansiranju opštih izbora u BiH nalažući izdvajanje punog iznosa od 12,5 miliona KM koliko je tražila Centralna izborna komisija nasuprot 9,7 miliona KM koliko je odobrio Savjet ministara.

    Od 1997. Kancelarija visokog predstavnika nametnula je oko 900 različitih odluka.

  • Milanović o nedolasku Čovića na sastanak u Briselu: Plenković će se “svetiti”

    Milanović o nedolasku Čovića na sastanak u Briselu: Plenković će se “svetiti”

    Nečasno je u koju situaciju je Zagreb doveo predsjednika Hrvatskog narodnog sabora Dragana Čovića i njegova odluka da ne učestvuje na jučerašnjem sastanku u Briselu bila je “jedina ispravna”, ocijenio je u ponedjeljak hrvatski predsjednik Zoran Milanović.

    Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović odbio je u nedjelju popodne da učestvuje na sastanku čelnika parlamentarnih stranaka iz BiH s predsjednikom Savjeta Evrope Šarlom Mišelom i objasnio je da bi time “dao legitimitet dvojici bošnjačkih članova Predsjedništva”, kako naziva Šefika Džaferović te “Željka Komšića koji je na dužnost izabran glasovima Bošnjaka, a ne Hrvata”.

    “Čović nije imao izbora, za mene to nije eksces”, rekao je Milanović u ponedjeljak, javlja Hina.

    “Nečasno je u koju situaciju” ga je dovela vlada iz Zagreba, a sve da bi ispalo da je (premijer Andrej) Plenković proaktivan, da se “nekaj tu radi”, rekao je Milanović.

    To što se od njega tražilo spada u domen “protuprirodnog bluda”, rekao je i optužio: “to mu je priuštio Plenković”.

    Predsjednik Republike Hrvatske mjesecima zagovara da Zagreb pritisne aktere i u BiH i u međunarodnj zajednici da se izmijeni Izborni zakon kako bi se ponovno izbjeglo preglasavanje manjinskih Hrvata u BiH tokom parlamentarnih izbora.

    Ideja je bila potpisati neki “pohani”, “nedopečeni”, “nedokuvani” memorandum u kojem se daju nekakva obećanja kako bi se reklo Plenković nešto proaktivno radi, a pritom “grabež traje”, ocijenio je dalje Milanović.

    “Organizacija komadanja hrvatskog političkog korpusa traje”, rekao je.

    Za Dragana Čovića učestvovati u nečemu takvom je “trošak koji sebi ne može priuštiti”, rekao je Milanović.

    Čovićev nedolazak na sastanak na kojem sjede, kako je rekao, “dvojica bošnjačkih predstavnika”, je “ispravna odluka” i “jedina moguća”, smatra Milanović.

    Dodao je da Plenković pokušava stvoriti iluziju da preko dvije osobe koje su visoko rangirane u Briselu, ali ne mogu ništa promijeniti jer ih se ne pita, “proaktivno” djeluje, jer unaprijed se zna da se neće moći promijeniti ništa, sve to košta dnevnica, hotela, kerozina, te je ocijenio da će se Plenković za nedolazak sada Čoviću “svetiti”.

  • Milanović: Problemi bh. Hrvata bi se riješili kad bi Plenković i ja bili jedinstveni

    Milanović: Problemi bh. Hrvata bi se riješili kad bi Plenković i ja bili jedinstveni

    Hrvatski predsjednik Zoran Milanović optužio je u srijedu hrvatskoga premijera Andreja Plenkovića za nejedinstvo hrvatske politike u rješavanju problema bosanskohercegovačkih Hrvata, ali se “još nada da će mu premijer u tome postati saveznik”.

    Milanović smatra da bi se problemi Hrvata u BiH brzo riješili kad bi on i Plenković bili jedinstveni.

    “Sve bi bilo drugačije da smo Plenković i ja jedinstveni, da isto govorimo, pišemo i radimo, ali on to neće”, kazao je Milanović novinarima za posjeta Međimurju.

    Hrvatski predsjednik tvrdi da bh. Hrvati žele ono što on zagovara.

    “Kad bi nas dvojica imali isti stav, da nećemo dopustiti ‘zulum’ nad Hrvatima, to bi istog trenutka došlo do ušiju ne nekog pomoćnikovog pomoćnika, ambasadora od tetke ili strine, nego do najviših dužnosnika tih država koji bi odmah shvatili da im se gužva s Hrvatskom ne isplati”, rekao je Milanović.

    “Moramo im reći da to nećemo to dopustiti, mi smo u EU i NATO-u i moramo im reći da im neće proći nijedan zarez s kojim se ne slažemo”, kazao je.

    Naglasio je da se tuđi problemi odmah poštuju, aludirajući na finski i švedski osjećaj ugroženosti od Rusije, a hrvatski se zanemaruju.

    “Neka Finske i Švedske, nemam ništa protiv njih, ali nisam plaćen da bih udovoljavao njihovim željama”, kazao je.

    Ponovio je da Hrvatska u BiH zapravo traži vrlo malo.

    “Samo da se poštuje odluka Ustavnog suda BiH koja je na snazi već šest godina i nalaže zaustavljanje potkradanje Hrvata, koje je u međuvremenu preraslo u zlostavljanje i gaženje, i da im se omoguće da sami biraju svoje predstavnike, a ne da im to rade Bošnjaci”.

    Dodao je da Hrvati u BiH sada imaju podršku samo “jednog roditelja”.

    “Hrvati u BiH žele ono što ja zagovaram, a zašto tome Plenković pruža otpor, to je već u sferi nedokučivog jer ne mogu shvatiti da se netko tako kukavički i vjerolomno ponaša”, kazao je.

    “Nama je tisuću puta važnije što se događa u BiH nego u Sjevernodonecku”, rekao je Milanović.

    Kazao je i da su nominalni predstavnik Hrvata u bosanskohercegovačkom predsjedništvu Željko Komšić i predsjednik bošnjačke stranke Bakir Izetbegović ti koji “gaze Dejtonski sporazum”, a ne predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara kojega su Amerikanci nedavno sankcionirali zbog “kršenja ‘dejtona’ i etnocentričnog ponašanja’.

    “Etnocentrično ponašanje, što je to? Neki ekvivalent rasizmu”, upitao je Milanović.

    “Čovjek se (Čavara) ponaša kao predstavnik onih koji su ga izabrali”, rekao je Milanović i prozvao hrvatsku vladu da “o tome ćuti”.

    “Kakva je to poruka bosanskohercegovačkim Hrvatima? Zastrašujuća”, komentarisao je Milanović, prenosi Hina.

  • Zoran Milanović optužio SAD za podrivanje Dejtona

    Zoran Milanović optužio SAD za podrivanje Dejtona

    ​Uvođenje američkih sankcija predsjedniku FBiH Marinku Čavari “bahato je terorisanje legitimnog predstavnika hrvatskog naroda” u toj zemlji i Hrvatska ga treba zaštititi, izjavio je predsjednik Hrvatske Zoran Milanović.

    Podsjetimo, SAD su uvele sankcije ministru zdravlja Republike Srpske Alenu Šeraniću i predsjedniku FBiH Marinku Čavari zbog postupaka za koje Vašington navodi da ugrožavaju stabilnost regiona.

    Milanović je u saopštenju taj potez nazvao “bahatim terorisanjem legitimnog predstavnika hrvatskog naroda u BiH” kojem Hrvatska “mora pružiti svu potrebnu zaštitu”.

    Predsjednik Hrvatske je istakao da je obrazloženje tih sankcija, poput tvrdnji da Čavara podriva Dejtonski sporazum, “politički nepismeno i baš cinično jer je u podrivanju slova i duha tog sporazuma svoje prste imala i još ima i američka diplomatija, sa visokim predstavnicima za BiH.

    “Ako iko brani dejtonski Ustav BiH i istinski demokratske procese, koji podrazumijevaju legitimno biranje i predstavljanje u tijelima vlasti, onda su to predstavnici Hrvata u BiH kojima međunarodni tutori već godinama kroje budućnost bez da ih se išta pita, a sada im još prijete i sankcionišu ih”, naglasio je Milanović.

  • Milanović zapanjen neznanjem EU lidera o situaciji u BiH

    Milanović zapanjen neznanjem EU lidera o situaciji u BiH

    Hrvatski predsjednik Zoran Milanović izjavio je danas da je ostao zapanjen nivoom neznanja većine evropskih lidera o političkom stanju u Bosni i Hercegovini, gdje je, kako je rekao, status Hrvata grozan.

    Milanović je bio domaćin 9. trilateralnog susreta sa kolegama iz Austrije i Slovenije na Brionima, a glavne teme njihovog razgovora su bile situacija u Ukrajini i Zapadnom Balkanu, s posebnim naglaskom na Bosnu i Hercegovinu.

    On je rekao da je situacija u kojoj se nalaze Hrvati u BiH grozna i da je već godinama izvan fokusa Zapada pa su odluke koje su po svojoj prirodi “dalekosežne za kvalitet života i odnose među konstitutivnim narodima” u toj zemlji prepuštene onima koji po nivou odgovornosti to ne bi trebalo da rade.

    Te odluke s “negativnim učinkom za Hrvate u BiH” donose se dok “ljudi u Evropi koji čine razliku” ili mogu da utiču o tome nemaju pojma.

    “Dvojica mojih kolega i prijatelja o tome znaju više, jer su bliže tom prostoru i jer im svakom prilikom govorim o tome”, rekao je Milanović za predsjednika Slovenije i Austrije, Boruta Pahora i Aleksandra van der Belena.

    “Ali ja sam ostao zapanjen nivoom neznanja koje srećem kod većine evropskih lidera – ljudi ne znaju ništa o tome”, rekao je Milanović i istakao da ga, kako je rekao, “baš boli to neznanje i hladni manjak interesa”.

    Istakao je i da je to zadatak za hrvatsku diplomatiju i visoku politiku.

    “To je jedino što možemo”, rekao je hrvatski predsjednik.

    O zalaganju za blokiranje članstva Švedske i Finske u NATO savezu ako se ne obezbjede politička prava Hrvata u BiH predsjednik je rekao da to ne radi “da nekome napakosti, nego da pomogne onima koji na drugi način tu pomoć ne mogu da dobiju”, pa i po cijenu da se, kako kaže, “zamjeri nekom van Hrvatske”.

  • Milanović: Cijenu sankcija Rusiji će platiti građani Evrope

    Milanović: Cijenu sankcija Rusiji će platiti građani Evrope

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović kaže da je Mađarska prepoznala uvoz ruske nafte kao svoj interes, a da će cijenu sankcija platiti građani Evrope.

    Komentarišući sankcije EU na rusku naftu Milanović je upitao: “Zašto ne uvedu plinski embargo? Sankcije ne funkcionišu, niti je rublja pala, niti Rusija to osjeća”.

    On je ocijenio da će cijenu sankcija platiti evropski građani, a da će se predsjednik Rusije Vladimir Putin “zadovoljno smješkati”, što je, tvrdi, realnost, prenio je Indeks.

    Milanović je dodao da u svemu tome nije Hrvatska ključna.

    • Hrvatska je nebitna. Zaradićemo neku lipu na protoku nafte – rekao je Milanović.
  • “Ne treba ovome prva pomoć, nego posljednja”

    “Ne treba ovome prva pomoć, nego posljednja”

    Premijerka Srbije Ana Brnabić odgovorila je na najnovije prijetnje hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića.

    Ujednom od svojih logoreičnih nastupa koji samo Hrvatskoj mogu da štete, Milanović je izjavio istorijsku nebulozu: “Hrvatska Srbiji ovo neće oprostiti”. Šta? Što tražimo pravdu za ubijenu djecu na Petrovačkoj cesti? Šta je sljedeće? Neće nam oprostiti Jasenovac (i tako je “mit”)?” Treba, kaže Milanović, da pazimo šta radimo, da ne budemo ‘bezobrazni i drski’ jer ćemo, za članstvo u EU, morati da tražimo milost od Hrvatske, kao što Šveđani sada traže milost od Turske?! Što bi moj Mate iz Stare Baške rekao: ‘ne treba ovome prva pomoć, nego posljednja pomoć’, napisala je premijerka na svom Tviter profilu.

    Podsjetimo, Zoran Milanović je danas tokom jednog obraćanja novinarima bio upitan da prokomentariše svoju jučerašnju izjavu – da “Srbija dobro pazi što radi”, kao i optužnicu iz Srbije protiv hrvatskih pilota za ubistvo civila na Petrovačkoj cesti.

  • Millanović: Mogli smo podići optužnicu protiv Vučića

    Millanović: Mogli smo podići optužnicu protiv Vučića

    Hrvatski predsjednik Zoran Milanović izjavio je danas da je Hrvatska mogla da podigne optužnicu protiv predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u Glini (1995) za krivično djelo, ali nije jer je, kako tvrdi, postojala politička odluka da se preko nekih stvari pređe.

    Milanović je to rekao novinarima u Zagrebu upitan da ponovo komentariše odluku srpskog tužilaštva da podigne optužnicu protiv četiri visoka oficira hrvatske vojske.

    “Srbija to ne bi trebalo da radi ako želi da uđe u Evropsku uniju”, ponovio je Milanović i upitao zašto je premijerka Srbije Ana Brnabić nervozna.

    “Ko je premijerka Srbije? Brnabićka još? Naša bodulica (trn) s Krka. Dobrodošla je”, kazao je Milanović, Index.

    Tvrdi da je Vučićev nastup u Glini (1995) krivično djelo, kao i da je, navodi, “bila politička odluka da se preko nekih stvari pređe”.

    “Mislite li da bi u Hrvatskoj neko trepnuo da se digne optužnica protiv Vučića”, upitao je i dodao da to nije pametno.

    “Da, on nikoga nije ubio. Ali njegovo burgijanje je mnoge koštalo glave. I duše”, naveo je Milanović, nakon što je učestvovao u preuzimanju helikoptera UH-60M Black Hawk, donacije SAD.