Oznaka: Zoran Milanović

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović izjavio je da “mudžahedinska hostesa Šefik Džaferović” i lider SDA Bakir Izetbegović prete ratom u BiH i da je to veća tema od svega.

Milanović je novinarima rekao da u BiH pokušavaju „zatući“ hrvatski narod.

„Džaferović, koji je bio mudžahedinska hostesa `93. godine, bio je u odboru za doček mudžahedina u bezbednosne jedinice u Zenici. Sad prijete on i njegov šef ratom, dronovima. To je za mene veća tema od svega“, rekao je Milanović, prenose hrvatski mediji.

Govoreći o „vojnoj snazi BiH u slučaju najgoreg scenarija“, Izetbegović je naveo: „Prebrojali smo se – i koliko lovaca imamo, i koliko mladih ljudi, i koliko imamo instruktora na dronovima, i tako dalje. Neću dalje, ali samo da znate“.

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović danas je oštro kritikovao hrvatsku Vladu jer, kako je rekao, ne reaguje na prijeteće izjave predsjednika SDA Bakira Izetbegovića.

Milanović je naveo da hrvatska Vlada “gluvo i bez treptaja sluša prijetnje iz BiH, jezik mržnje i netrpeljivosti koji se valja sarajevskim ulicama”, prenosi Hina.

Podsjećamo, na stranačkom skupu u Hadžićima u BiH Izetbegović je, govoreći o “vojnoj snazi BiH u slučaju najgoreg scenarija”, naveo: “Prebrojali smo se – i koliko lovaca imamo, i koliko mladih ljudi, i koliko imamo instruktora na dronovima, i tako dalje. Neću dalje, ali samo da znate”.

Osvrćući se na odluku Kristijana Šmita o tehničkim izmjenama Izbornog zakona BiH, Milanović je rekao da Šmit ne koristi ovlašćenja kako bi nametnuo izborni zakon koji bi osigurao prava Hrvata u BiH i dodao da je on nelegalno izabran.

Hrvatski predsjednik je podsjetio da je mjesecima insistirao da se izmijeni aktuelni Izborni zakon u BiH jer, po njegovoj ocjeni, taj pravni akt nanosi štetu Hrvatima u BiH.

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović izjavio je da ispred zgrade OHR-a u Sarajevu zbog najave izmjena Izbornog zakona BiH protestuje nahuškana, unitaristička rulja.

Milanović je rekao da je Kristijan Šmit došao na ideju da se pozabavi pitanjem izmjena Izbornog zakona, te da bi sada još moglo ispasti da ga je na to on natjerao.

“Ovo nije kraj istoriji. Problemi idu dalje. BiH je užasan problem”, rekao je hrvatski predsjednik novinarima.

On je naveo da je u razgovoru sa predstavnicima opozicje, desničarske poslanike pitao šta oni rade i da će ih prozivati.

“Šta radi Sabor? Ništa. Mene je stid. Šta kaže ministar spoljnih poslova? Ja sam odgovoran za napredovanje, trebao je ostati u kafileriji”, kaže Milanović.

Ispred zgrade OHR-a dva dana traju protesti u organizaciji bošnjačkih političkih stranaka zbog najave da će Kristijan Šmit nametnuti izmjene Izbornog zakona, a nasavak protesta najavljen je za danas u 13.00 časova.

Prema posljednjem istraživanju Krobarometra za Dnevnik Nove TV najpopularniji političar u Hrvatskoj je i dalje predsjednik Zoran Milanović, a najpopularnija stranka je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ).

O Milanoviću pozitivno misli 48 posto građana, a slijedi ga gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević o kome pozitivno mišljenje ima 41 posto ispitanih, dok je na trećem mjestu predsjednik opozicionog Mosta Božo Petrov sa 40 posto podrške anketiranih.

Četvrto mjesto sa po 35 odsto dijele premijer Andrej Plenković i njegov bivši stranački kolega Ivan Penava, sada na čelu opozicionog Domovinskog pokreta i gradonačelnik Vukovara.

Kada je o rejtingu stranaka riječ – iznenađenja nema, pa bi na danas održanim izborima HDZ osvojio 29,1 posto podrške građane, a najuticajnija opoziciona SDP 13,9, što je nešto više u odnosu na prošli mjesec.

Istraživanje je, međutim, pokazalo da čak 79 posto ispitanih građana smatra da zemlja ne ide u dobrom smjeru, 16 posto misli suprotno, a pet odosto je odgovorilo da ne zna.

Zoran Milanović, predsjednik Hrvatske, rekao je da se slaže sa Srbima i Miloradom Dodikom, članom Predsjedništva BiH, te da su u pravu jer Kristijana Šmita, kojeg Republika Srpska ne prizaje za visokog predstavnika, nije izabrao Savjet bezbjednosti.

“To što stoji na papiru kad pogledam, prije svega koristi njemu i njegovom manipulisanju situacijom nakon izbora u BiH. Hrvatima si dao neku sirotinju. Znači ipak možemo? Šta je sa izborom članova Predsjedništva još sljedeće četiri godine? Tamo će i dalje biti biran neko ko ih ne zastupa. Ko nije dobio ni dva glasa. O tome se više ne razgovora”, rekao je Milanović pitajući se gdje je tu Andrej Plenković, premijer Hrvatske, i ima li on još nešto reći o tome.

On je rekao da eventualne izmjene Izbornog zakona koje bi nametnuo Šmit smatra milostinjom za Hrvate pozivajući ga da poništi sve ranije odluke svojih prethodnika koje su donesene na štetu Hrvata.

“Gospodin bi trebao poništiti jer može. Pozivam ga mjesecima, a Plenković šuti. Zašto ranije nije udružio snage sa mnom”, rekao je Milanović ističući da još mogu izvršiti pritisak te da “ovo ima elemente zla jer imamo na raspolaganju moćne instrumente”. Komentarišući Plenkovićevu posjetu Mostaru, Milanović je rekao da njegova posjeta ne znači ništa te da je kod njega sve u funkciji PR-a i dojma.

“Trudiš se ostaviti nekakav dojam. Međutim, koji je smisao ovog posjeta. Dobrodošao i ne mogu se uplititati na bilo koji način. Logično je da hrvatski premijer ide tamo”, rekao je Milanović.

Nevladina organizacija Documenta iz Zagreba uputila je protest jer je Zoran Milanović, predsjednik Hrvatske, unaprijedio generala kojem se sudi za ratne zločine nad Srbima.

Documenta je na svojoj stranici objavila protest nakon što je Milanović dodijelio počasni čin brigadnog generala Đuri Matuzoviću, jednom od komandatana Hrvatskog vijeća odbrane, kojeg Tužilaštvo BiH tereti za ratne zločine.

Podsjećanja radi, Tužilaštvo BiH podignulo je 30. decembra 2016. optužnicu protiv Đure Matuzovića, Ive Oršolića, Tade Oršolića, Marka Dominkovića, Jose Nedića, Marka Blažanovića, Mate Živkovića, Ante Živkovića i Stjepe Đurića.

U Documenti navode da se optužene tereti da su u vremenskom periodu od druge polovine aprila 1992. do jula 1993. godine, za vrijeme međunarodnog oružanog sukoba koji je trajao i na širem području opštine Orašje, kao pripadnici struktura HVO-a u Orašju, Vojne policije i policijskih struktura kao i stražara u logorima i zarobljeničkim centrima, Srednjoškolskom centru u Orašju i Osnovnoj školi ‘Donja Mahala’, počinili ratni zločin nad većim brojem žrtava srpske nacionalnosti sa područja Orašja i okolice. Na teret im se stavlja i počinjenje zločina protiv čovječnosti, odnosno učestvovanje u progonu stanovništva srpske nacionalnosti motivisano nacionalnim, etničkim, kulturnim i vjerskim razlozima.

“Odlukom o dodjeli počasnog čina predsjednik Republike Hrvatske omalovažava rad pravosuđa susjedne zemlje i uznemirava preživjele žrtve povreda međunarodnog humanitarnog prava”, navode u Documenti.

Suđenje pred Sudom BiH, kako podsjećaju, počelo je u avgustu 2017, a svjedočilo je više od stotinu svjedoka.

“Suđenje u ovom predmetu nije se dugo odvijalo zbog pandemije i preporuka Kriznog štaba, bolovanja predsjednice vijeća i promjene člana Sudskog vijeća”, kažu oni i podsjećaju da je upravo juče održano novo ročište.

“Zbog istog mjesta i vremena počinjenja kaznenih djela ratnog zločina i zločina protiv čovječnosti, kazneni postupak protiv Mirka Jurića spojen je s postupkom koji se vodi protiv navedene devetorice te im se sudi istovremeno. Optužnica protiv Jurića, pripadnika Vojne policije 106. brigade HVO-a, kojom mu se na teret stavlja ubojstvo jedne osobe, mučenje i zlostavljanje nekoliko osoba kao i silovanje dvije osobe, podignuta je 23. ožujku 2017. Naglašavamo da su zločini prema civilima zatočenim u zgradi nekadašnje Osnovne škole ‘Donja Mahala’ bili predmet još jednog kaznenog postupka u kojem su pravomoćno utvrđene činjenice o nečovječnom postupanju prema civilima. Za te je zločine osuđen Mate Baotić, zapovjednik II odjela Vojne policije 106. brigade HVO-a”, navode u Documenti.

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović ponovno je prozvao Vladu Hrvatske na čijem je čelu Andrej Plenković zbog politike prema BiH ocijenivši je izdajničkom i upitao se zašto se HDZ ne bavi situacijom u BiH i lažnim kandidatima.

Milanović je rekao da u BiH vlada hipertenzija i povišeni krvni pritisak.

“Sad gledamo kako stranke, koje su bošnjačke, kandidiraju kandidate već, imamo imena i prezimena, ali time se naravno ne bavimo”, upozorio je Milanović.

Izbori u BiH biće održani 2. oktobra, a rok za podnošenje listi s imenima kandidata istekao je u ponedjeljak.

“Alijina stranka ima Hrvate za Dom naroda. Kako se to zove? Let iznad kukavičjeg gnijezda”, rekao je hrvatski predsjednik i ističe da mu neko objasni – šta rade Hrvati kao kandidati SDA na listama.

Njemački Bundestag bi tokom jula trebalo da izglasa posebnu rezoluciju kojom bi odredio poziciju Njemačke prema BiH, na što se osvrnuo i Milanović.

“Netko tko je njemački socijaldemokrat, tko je Bošnjak, radi na nacrtu deklaracije koja samo što nije prošla gdje se BiH zaziva kao građanska država, da se potaraca sve što ima neki nacionalni predznak”, rekao je Milanović i dodao da se se bojim njemačkih vizija.

“Majke mi, jedino su ruske opasnije”, dodao je predsjednik Hrvatske.

Upitao se šta radi Hrvatski sabor, samozadovoljni ljudi i HDZ.

“Na godišnjem, zivkaju okolo za nekretnine ili možda namještaju ocjene svojoj djeci, ponavljačima”, rekao je Milanović i dodao da Izborni zakon BiH nije promijenjen, te da im spremaju omču.

Osvrnuo se na političarke Zdravku Bušić, HDZ-ovu zastupnicu izabranu u izbornoj jedinici za dijasporu te evroparlamentarku Željanu Zovko.

“Što radi Zdravka Bušić koja nema veze s BiH i radi isključivo ono što joj Plenković kaže. A ova iz Brisela Zovko, kupila je stan u Splitu i uopće se ne misli vraćati u Hercegovinu. Dragan Čović živi u Mostaru. Najveći lopov Dragan Čović. Sad nije kandidat, je li to u redu? Kandidat je Borjana Krišto”, dodao je.

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović upozorio je lidere NATO, koji su danas završili trodnevni samit u Madridu, da bi destabilizacija Bosne i Hercegovine mogla imati ozbiljne implikacije za region i NATO.

Milanović je, navodi se u saopštenju iz njegovog kabineta, u govoru želio da skrene pažnju na neke ozbiljne bezbjednosne probleme koje Hrvatska ima na zapadnom Balkanu, tačnije u Bosni i Hercegovini, prenosi Hina.

“Događaji u Bosni i Hercegovini imaju direktan uticaj na naš nacionalni interes i sigurnost. Daljnja destabilizacija Bosne i Hercegovine imaće ozbiljne implikacije za širi region i NATO. Nadamo se da nece biti prekasno da preokrenemo situaciju”, rekao je Milanović u obraćanju šefovima država ili vlada država članica NATO.

Milanović je kazao da se bosanskohercegovackim Hrvatima sistemski onemogućuje biranje njihovih legitimnih predstavnika i time se postepeno obespravljuju.

“Jednostavno rečeno – Izborni zakon mora se promijeniti. Visoki predstavnik to može da učini potezom pera, koristeći svoja tzv. Bonska ovlašćenja. Ukoliko Visoki predstavnik neće da se bavi takvim ključnim pitanjima, njegova uloga sasvim gubi smisao”, rekao je Milanović.

On je pozvao da se kreiranje politike prema BiH vrati na nivo državnika kako je bilo u vrijeme zaključivanja Dejtonsko/Pariskog sporazuma.

Dodao je da se pritom ne smije zanemariti zabrinjavajuće stanje u BiH i na zapadnom Balkanu.

Milanović je tokom samita u Madridu imao bilateralni razgovor s finskim predsjednikom Saulijem Ninistom i sa švedskom premijerkom Magdalenom Anderson.