Oznaka: Zlatko Lagumdžija

  • Zlatko Lagumdžija predložen za ambasadora BiH u Ujedinjenim nacijama

    Zlatko Lagumdžija predložen za ambasadora BiH u Ujedinjenim nacijama

    Kako saznaje Klix.ba, bivši višegodišnji predsjednik SDP-a i univerzitetski profesor Zlatko Lagumdžija je predložen za ambasadora Bosne i Hercegovine u Ujedinjenim nacijama.

    Lagumdžiju je za ovu značajnu funkciju predložio njegov bivši stranački kolega i aktuelni član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović (SDP). Time je potvrđeno pisanje Klix.ba iz novembra ove godine da će Bećirović predložiti ambasadora u UN-u, kao i ambasadora u Velikoj Britaniji.
    Ambasador Bosne i Hercegovine u Washingtonu bi trebao biti neko iz reda hrvatskog naroda, dok bi ambasador u Briselu trebao biti neko iz reda srpskog naroda. Konačna odluka je na članovima Predsjedništva nakon što se konsultuju po ovim pitanjima.

    Ranije su se u javnosti pojavili navodi da bi Lagumdžija mogao biti ambasador, što on nije ni potvrdio, ni demantovao. Ovo bi za bivšeg ministra vanjskih poslova i bivšeg predsjedavajućeg Vijeća ministara trebao biti nastavak diplomatskog angažmana.

    Lagumdžija je kao predsjednik SDP-a, ali i nakon toga, najčešće kroz Fondaciju Društva zajedničkih vrijednosti čiji je osnivač, imao međunarodni angažman. Često je posjećivao i još uvijek često posjećuje Sjedinjene Američke Države – između ostalih, međunarodne institucije i organizacije sa sjedištem u ovoj državi. Stranka koju je dugo vodio, SDP ima saradnju s Demokratskom strankom SAD-a kojoj pripada i američki predsjednik Joe Biden.

  • Lagumdžija o “Schmidtovom planu”: To bi bio posljednji ekser u podjelu države na tri livade

    Lagumdžija o “Schmidtovom planu”: To bi bio posljednji ekser u podjelu države na tri livade

    Bivši šef bh. diplomatije Zlatko Lagumdžija smatra da ni pod koju cijenu se ne smije dozvoliti da OHR nametne ovako nesagledivu odluku koja može narušiti same temelje Dejtonskog mirovnog sporazuma bez da se prije toga odgovori na nekoliko osnovnih pitanja i preciziraju kapitalni mehanizmi neophodni za funkcionisanje demokrataske države i društva zajedničkih vrijednosti.

    “Sam nagovještaj OHR-a, bez bilo kakve javne i parlamentarne debate, nakon Ustavom i Zakonom otpočetog izbornog procesa, da sprema najozbiljniju odluku od postojanja ove institucije koja bitno može odrediti ne samo izborni rezultat već i karakter države i društva, zahtijeva očitovanje što većeg broja ljudi”, rekao je.

    Lagumdžija kaže da je iz razgovora koje je obavio sa nekolicinom od ključnih aktera bh. političke scene, koji su razgovarali sa OHR-om, shvatio da ni oni nemaju odgovore na ključna pitanja koja sam im postavio.

    “To me je zabrinulo mnogo više od medijskih natpisa koji su sami bili dovoljni za oprez. Bila bi smiješna da nije tragična argumentacija iz OHR-a kao što je ona da im se žuri sa ovim odlukama kako bi mi do decembra implementirali izborne rezultate jer bi onda mogli dobiti kandidatski status za EU. Podsjećanja radi, trebali bi pristati na rasturanje države i društva pa da dobijemo isti onaj status koji je Turska dobila prije 23 godine, a Sjeverna Makedonija prije 18 godina”, dodao je.

    Dalje kaže da ako je visoki predstavnik Christian Schmidt htio da promjenama Izbornog zakona i Ustava Federacije, korištenjem svojih ovlasti i mesarske satare, udari posljednji ekser u podjelu države na tri nacionalne livade, onda je na dobrom putu da to učini ukoliko ga dobri ljudi ove zemlje zajedno ne zaustave.

    “Umjesto da budu u paketu pometeni na predstojećim izborima, nesuđena braća Dalton naših sudbina, Dodik, Čović, Izetbegović i Komšić, su Schmidtovim ‘curenjem’ elemenata najcrnje odluke evropske Crne internacionale dobili najbolji poklon za njihovu koordiniranu predizbornu kampanju”, dodao je.

    Lagumdžija je mišljenja da ukoliko bi takva besramna odluka bila donesena ona bi bila uvod u podjelu zemlje na tri nacionalne livade sa tri plemenske vođe i jednu predsjedničku kancelariju za četvrte četiri godine bez rada i odgovornosti uz ničim zaslužene privilegije.

    “Za razliku od primjedbi u medijima koje su se fokusirale na kantone koji bi se ‘objedinjavali’ ukoliko imaju manje od 3% pripadnika nekog naroda – dok se uvažavala Schmidtova ‘spremnost’ da spriječi blokade i obezbijedi integritet izbora – moj je stav, zasnovan na neoborivim argumentima, da su na stolu mnogo veći problem od problematičnih 3%. Naime problem ‘3% cenzusa’ jeste problem, ali on služi prije svega za skretanje pažnje sa druga dva još veća problema.

    Od Dejtona do danas sam naučio da je u ovakvim situacijama đavo uvijek bio u detaljima kojih u Schmidtovim ‘procurenim’ papirima ima previše, te ako ih se ne riješimo na vrijeme prerastu u izvor stalnih konfrontacija i nestabilnosti.

    Ponuđeni ‘paket’ bez dileme vodi u dalju podjelu zemlje i ‘deblokadu’ formiranja izborne vlasti tako što će se vlast uvijek formirati od nacionalista. Oni će i dalje nastaviti da nas dijele kako bi poslije izbora zajedno formirali vlast ‘jer tako mora po Ustavu i Izbornom zakonu koji je skrojen bez ikakve javne rasprave i parlamentarne debate po diktatu iz susjedstva i po Schmidtovom šnitu'”, naglasio je.

    Po tako skrojenom šnitu samo 5 kantona bi bili “vlasnici” Federacije jer bi iz njih dolazilo ne samo preko 70% zastupnika u Predstavničkom domu već i preko 2/3 pripadnika svakog od klubova naroda Doma naroda koji nominiraju Predsjednika i Podpredsjednike Federacije, smatra Lagumdžija.

    “Dovoljno je da se dvije (tri) ‘vodeće’ nacionalne stranke slože i preostali postaju nebitni pri čemu ne bi bilo ni potrebe puno se truditi oko preostalih pet kantona jer oni ne igraju ulogu ni kroz Dom naroda pošto svakako nisu toliko brojčano ‘važni’ u Predstavničkom domu. Najsramnija je podvala oko ‘deblokade’ izvršne vlasti koja umjesto da spušta blokadu u Domu naroda ona podiže ‘letvicu’ sa Ustavom propisanih 6 na neustavnih ‘startnih’ 8 delegata u Klubu naroda koji nominiraju čelnike izvršne vlasti”, dodao je.

    Ističe da je priča za naivne tzv. drugi i treći krug sa 5 odnosno 2 delegata koji mogu nominirati čelnike jer su ta pravila izmišljena samo za narode koji su se “demokratizirali” pa nisu svi u jednoj stranci.

    “Ostaje možda malo mutno kako to da prije par dana njemački Parlament usvoji rezoluciju kojom se imenom osuđuju Dodik i Čović kao rušitelji Mirovnog sporazuma, a sada Christian Schmidt daleko od očiju javnosti upravo njih dvojicu, izmjenama Ustava Federacije i Izbornim zakonom, imenuje za prinudne upravnike zadužene za stečajni postupak i podjelu zemlje”, pita se bivši predsjednik SDP-a.

    Kaže, da ne bi bilo nesporazuma, nisu samo stranci i visoki predstavnik krivi za “ovaj besramni čin međunarodnih upravljača”.

    “Oni su četvrti na top listi odgovornih jer su im tri ‘prvoplasirane’ grupe to dozvolile. Prvi smo mi koji dozvoljavamo ili se povlačimo pred ljudima koji vladaju našom zemljom kao rezultat našeg izbora ili šutnje i nečinjenja. Drugi su oni među nama koji ruše ovu zemlju kao dio vlastitog projekta, uz pomoć crne internacionale, kako bi izbjegli lice pravde. Dodik i Čović su samo lideri te ekipe. Treći su oni koji su sa HDZ-om i SNSD-om formirali državnu vlast bez formiranja Federalne vlade da bi im se potom pridružili i jalovi državno entiteski ‘opozicionari’ koji su odbili da učestvuju u pregovorima sa SAD i EU o izmjenama Izbornog zakona i sada se čude šta nam se desilo. Izetbegović, Komšić, Nikšić i Forto se mogu međusobno dogovoriti ko je od njih koliko kumovao ovoj katastrofi”, rekao je.

    Lagumdžija smatra da su “četvrti na top listi – lokalni međunarodni upravljači”.

    “Oni su ti koji su očito mogli raditi šta hoće jer se bosanskohercegovačka, “sarajevska državna i patriotska” politika na međunarodnom planu (u Vašingtonu, Berlinu, Londonu,…) umjesto susreta i strateški osmišljenih razgovora sa svjetskim liderima i našim dokazanim prijateljima svela na predizborne posjete našoj zaboravljenoj dijaspori. Propast naše političke scene i nepostojanja osmišljene bosanskohercegovačke politike koja se tragično odslikava u ovom, nadam se samo pokušaju, prekrajanja istorijskih procesa, povečava bijes i tugu zbog stanja u kojem se država i društvo nalazi. Ostaje mi nada da će nas to, sve zajedno, probuditi iz apatije i mirenja sa sudbinom da smo ostavljeni od svih a najviše od sebe samih.

    U vremenu velikih svjetskih izazova i dilema nama je danas potrebnija nego ikada ozbiljna debata, promjene i akcije koje bi se vodile o ekonomskoj, energetskoj, obrazovno zdravstvenoj, socijalnoj i prehrambenoj krizi koje su pred nama. Upravo zbog toga Schmidtova (ne)osmišljena papazjanija nas danas stavlja pred izbor i odluku: ili da zajedno, na izborima ili ako treba i na ulici građanskim neposluhom, zaustavimo i Schmidta i braću Dalton sa njihovim lažnim opozicionarima, koji su se krili od pregovora o Izbornom zakonu da bi sada glumili patriote i pametnjakoviće, ili da pustimo da nas, odvojene, k’o stoku bez repa, vode dok im se to bude dopuštalo”, zaključio je.

  • Zlatko Lagumdžija: “Otvoreni Balkan” je korak ka integraciji s tržištem EU

    Zlatko Lagumdžija: “Otvoreni Balkan” je korak ka integraciji s tržištem EU

    U suprotnom će biti sve veći jaz između ekonomske razvijenosti zapadnog Balkana i Evropske unije, što će doprinijeti samo još većem odlasku ljudi s ovog prostora – tvrdi Lagumdžija

    Bivši ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija nedavno je bio jedan od učesnika Global Baku Foruma, na kojem se, između ostalog, govorilo o ključnim izazovima zapadnog Balkana te njegovoj perspektivi u Evropskoj uniji.

    U razgovoru za „Avaz“ Lagumdžija ističe da EU u ovom trenutku nema ni političke ni moralne kapacitete da integrira zapadni Balkan, ali da je baš stoga bitno posvetiti se ekonomskoj integraciji.

    Moralni kapacitet

    • Evropa u ovom trenutku nema moralni kapacitet za širenje, jer razni orbani divljaju po Evropi i oni nisu samo u Mađarskoj. Širom Evrope postoje razni orbančići, koji pokušavaju da promoviraju Evropu zidova kao kršćansko predziđe ne znam ni ja čega. I Evropa, u krajnjem slučaju, treba reći, trenutno nema ni politički kapacitet da nas primi, ali ima ekonomski. Hajmo iskoristiti taj ekonomski potencijal – smatra Lagumdžija.

    Zbog toga su, kako navodi, važne inicijative poput „Otvorenog Balkana“ i „Berlinskog procesa“.

    • Trebamo unutar „Berlinskog procesa“ i „Otvorenog Balkana“ inicirati proces ne samo integracije zapadnog Balkana između sebe nego napraviti iskorak u kojem će nam EU ponuditi petogodišnji program u kojem će zemlje zapadnog Balkana na kraju ući u zajedničko tržište i sa zemljama Evropske unije – navodi Lagumdžija.

    Botanička bašta
    Ističe kako ovaj plan treba biti realiziran kroz tri koraka, prvi bi bio stvaranje zajedničkog regionalnog tržišta, drugi transformacije regionalne ekonomije u zelenu, a treći je infrastrukturno ulaganje SAD i EU u države zapadnog Balkana uz pomoć evropskog i američkog kapitala i razvojnih banaka koje su pod njihovom kontrolom.

    • U suprotnom će biti sve veći jaz između ekonomske razvijenosti zapadnog Balkana i Evropske unije, što će doprinijeti samo još većem odlasku ljudi s ovog prostora – tvrdi Lagumdžija.

    Prvo ekonomija

    • Često sam imao osjećaj kad je Dejton potpisan, sa svim svojim manama, da kažem: „Pa ovaj Dejton nam nije donio ništa nego mir.“ Sjetio sam se Vilija Branta (Willy Brandt), koji je govorio: „Mir nije sve, ali bez mira ništa nije moguće.“ E, ja sad idem korak dalje i kažem: „Ekonomija nije sve, ali bez ekonomije danas ništa nije moguće.“ I idem dalje pa kažem: „Obrazovanje nije sve, ali bez obrazovanja ništa nije moguće.“ I mi se trebamo tome posvetiti u miru, a to su ekonomija i obrazovanje – smatra Lagumdžija.
  • Lagumdžija: U sljedećih pet godina autoputem i željeznicom povezati glavne gradove Zapadnog Balkana

    Lagumdžija: U sljedećih pet godina autoputem i željeznicom povezati glavne gradove Zapadnog Balkana

    Bivši dugogodišnji političar Zlatko Lagumdžija smatra da se u sljedećih pet godina autoputem, željeznicom i digitalnom infrastrukturom treba povezati šest glavnih gradova u šest država regiona, Zapadnog Balkana.

    Kako su saopćili iz Fondacije društva zajedničkih vrijednosti, čiji je predsjednik, u Skoplju je bio učesnik dvodnevnog skupa kojem su prisustvovali ekonomisti Ujedinjenih nacija. Istaknuto je da je skup bio posvećen ostvarivanju samoodrživih razvojnih ciljeva i Agende 2030.

    Lagumdžija se obratio u uvodnom izlaganju o ekonomskoj regionalnoj saradnji u samoodrživom razvoju, Zelenom dogovoru i aktivnostima na uspostavi mreže Zapadnog Balkana za samoodrživi razvoj te njenog integrisanja u razvojnu mrežu Evropske unije.

    Posebno je istakao važnost podrške političkih i ekonomskih čelnika za realizaciju ključnih razvojnih prijedloga iz zajedničkog izvještaja Fondacije društva zajedničkih vrijednosti, Internacionalnog centra Nizami Ganjavi (NGIC) i Nacionalnog komiteta za Američku vanjsku politiku (NCAFP).

    Bivši predsjednik SDP-a istakao je sljedeće:

    “Ekonomski prioritet je uspostava zajedničkog regionalnog tržišta Zapadnog Balkana koje bi u pet godina region i EU dovelo do jedinstvenog tržišta Evropske Unije, u koje bi bile integrisane svih šest država Zapadnog Balkana:

    Intergrisanje najavljenog Zelenog dogovora Zapadnog Balkana u evropski Zeleni dogovor, i to kroz digitalnu transformaciju i izlaznu strategiju korištenja uglja. To bi moralo dati vidljive rezultate u navedenom periodu. Podrška SAD-a i EU je u ovome nezaobilazna te predstavlja zajednički interes svih aktera;

    Uspostava transportne (autoput i željeznica) i digitalne infrastrukture kojom bi se u narednih pet godina povezalo svih šest glavnih gradova u šest država regiona”, poručio je Lagumdžija.

    Kako je navedeno u Fondaciji društva zajedničkih vrijednosti, cilj ovog skupa je izrada prijedloga aktivnosti UN-ovog razvojnog programa za unapređenje regionalnih integracija i ekonomske saradnje kroz napredak u realizaciji samoodrživih razvojnih ciljeva i Agende 2030.

  • “Ići će do kraja” Ivanić i Lagumdžija o tome koliko je Dodik ozbiljan sa pričom o otcjepljenju Srpske

    Situacija u BiH i regionu ne podsjeća na devedesete i ne treba narod strašiti tim, izjavio je Zlatko Lagumdžija, bivši predsjednik SDP BiH.

    Lagumdžija je u emisiji Plenum FTV izjavio da sada ne postoje “sehare” iz kojih su se devedesetih godina finansirali sukobi, niti bi sada narod pošao za aktuelnim političkim vođama.

    Istovremeno, bivši srpski član Predsjedništva BiH i počasni predsjednik PDP, Mladen Ivanić, u istoj emisiji iznio je drugačiji stav.

    – Slažem se da nema takvog raspoloženja naroda, ali da može biti budala, siguran sam da može. Ne treba njih puno – rekao je Ivanić.

    Na pitanje koliko je Republika Srpska blizu otcjepljenja, Lagumdžija je rekao da će ta priča dugo trajati, ali “u Dodikovoj glavi”.

    – To ga čini političkim pobjednikom – kaže Lagumdžija.

    Međutim, Ivanić smatra da je “Dodik prelomio i da mu nema povratka nazad”.

    – Ne mogu da osjetim do koje granice će ići, ali on će stvarati takvu armosferu u kojoj če se o tome pričati. Biće izolacije, trgovačkog bojkota, to su mjere koje će najmanje osjetiti političari – rekao je Ivanić.

    Upitan da objasni šta znači da će Dodik “ići do kraja”, Ivanić je poručio da očekuje sazivanje posebne sjednice Narodne skupštine Srpske.

    – Očekujem da će povući saglasnost za formiranje Oružanih snaga, SIPA, UIO. U prvom trenutku to neće imati velike posljedice, on će čekati da vidi kakve će biti reakcije sa druge strane. Valentin Incko mu je dao temu, razbio je racionalne teme u BiH, vratio je teme ko je veći Srbin, Hrvat ili Bošnjak – smatra Ivanić.

    Dodao je da ovdje nema koncepcije kako odgovoriti Dodiku, osim očekivanja da će stranci riješiti problem u BiH.

    – Mislim da neće biti jedinstvenog međunarodnog pristupa tome. Čak će biti i onih koji će to blago podržavati, mislim na Rusiju, biće i onih koji će se pokušati izvući, poput EU – kaže Ivanić.

  • Lagumdžija: Schmidt je upao u zamku priče o nedovoljnoj zastupljenosti Hrvata u institucijama BiH

    Lagumdžija: Schmidt je upao u zamku priče o nedovoljnoj zastupljenosti Hrvata u institucijama BiH

    Povodom nedavnih izjava Christiana Schmidta o Željku Komšiću oglasio se nekadašnji predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija, koji je kazao da bi nametanje Izbornog zakona stvorilo nove nepravde.

    “Nakon ‘medenog mjeseca’ visokog predstavnika i dvije trećine šefa države, koji nije trajao ni mjesec dana, jučer su se pojavile prve upozoravajuće verbalne pukotine”, rekao je Lagumdžija.

    U vezi sa Schmidtovom izjavom da Hrvatima treba nešto dati da bi se osjećali dovoljno zastupljenima, jer bi u suprotnom mogli bojkotovati izbore, Lagumdžija je kazao da se ovdje ne radi o tome ko će ući u Predsjedništvo, već o tome kako ne otvarati nove krize, praviti nove nepravde da bi se ispravljale manje i ostavljale veće.

    “Promjenama Izbornog zakona se ne trebaju ispunjavati parcijalne političke želje malih populista i velikih prevaranata, već prije svega treba ispuniti nekoliko kapitalnih ciljeva”, naglasio je.

    Dodao je da Ustav Bosne i Hercegovine i Izborni zakon treba mijenjati da bi se primijenila presuda Suda u Strazburu, koji je utvrdio diskriminaciju u ovim dokumentima, te da se Ustav može mijenjati samo u Parlamentarnoj skupštini BiH. lagumdžija tvrdi da visoki predstavnik ni teorijski nema kapacitet da nametne promjene Ustava.

    “Treba eliminirati nedemokratsku praksu kroz sistemski omogućene blokade u formiranju vlasti, prije svega u Federaciji. Za ovo nema političke volje bez novih izbora. Ovo se, djelomično, može riješiti bez izmjena Ustava i kroz izmjene samo nekih zakona. To u krajnjoj liniji može biti urađeno nametanjem odluke visokog predstavnika. Posebna je tema da li on to hoće da uradi i pod kojim uslovima… Visoki predstavnik ne bi smio nametati Izborni zakon kojim će ispravljati bilo čije frustracije, a istovremeno stvarati nove i još veće. Ipak, izgleda da ga ne treba upozoravati da nema pravo na podjelu Federacije na dvije primarno etničke izborne jedinice, jer je i sam dobro primijetio da to vodi do podjele na 3 entiteta (što svakako niti ima mandat niti će mu biti dozvoljeno)”, rekao je Lagumdžija.
    Osim toga, kazao je da je visoki predstavnik upao u zamku priče o nedovoljnoj zastupljenosti Hrvata u institucijama BiH, dodavši da to nije istina, jer HDZ u pravilu ima znatno veći broj funkcionera nego što to Ustav propisuje.

    “Na kraju treba svakome, i visokom predstavniku, kao i onima koji nas jadno ‘brane’ ili jalovo napadaju, jasno dati do znanja: Ovdje ima dovoljno građana ove zemlje, i muslimana i onih koji to nisu, kao i prijatelja Bosne i Hercegovine kao države i društva zajedničkih vrijednosti. Oni neće dozvoliti da se ovdje, na mala vrata, izbornim zakonima, stvara teritorija nastanjena izdanim i s pravom ogorčenim Evropljanima, koje neki mogu kolokvijalno i pogrešno nazivati ‘muslimansko ostrvo sa znatnim konfliktnim potencijalom i stalnim izvorom nemira'”, zaključio je Lagumdžija.

  • “Otvoreni Balkan” nije srpski svet niti ruska podvala, Ne znam ko može progutati tu “lovačku priču”!

    “Otvoreni Balkan” nije srpski svet niti ruska podvala, Ne znam ko može progutati tu “lovačku priču”!

    Ne znam kome je u Sarajevu u interesu to da recimo krastavci iz Podrinja ne idu bez zadrške na pijacu u Beograd. Kome je u interesu da kamion iz BiH čeka na granici sa Srbijom ili Makedonijom pa da i kamion i roba u njemu postane nekonkurentna”, pita Lagumdžija.

    Bivši ministar inostranih poslova BiH Zlatko Lagumdžija smatra da postoji šansa ako se zajedno postavimo kao regionalni problem pa tako i kao regionalno rješenje.

    “Jasno je da smo mi (BiH) tu najkilaviji, da smo i među familijom zvanom Zapadni Balkan mi postali siromašni rođak iz provincije koji je svima pomalo dojadio. Umjesto podjela koje su višedecenijska karakteristika regiona sve vise raste svijest da se Region gleda kao nešto što mora biti sve kompaktnije te da moramo mijenjati narativ sukoba i konfrontacije u saradnju i kooperaciju”, kaže Lagumdžija u intervjuu za Raport.

    On je mišljenja da je priča o “Otvorenom Balkanu”, dogovoru Srbije, Albanije i S. Makedonije, koja dolazi iz vladajućih krugova u Sarajevu slika ukupnog političkog i intelektualnog stanja.

    “Ovdje ne postoji osmišljena državna politika. Ne postoji nešto što se zove osmišljen dijalog u institucijama i društvu u cjelini. Umjesto toga par naših lidera sjednu sa svojim spin doktorima za populizam, pa Otvoreni Balkan porede sa srpskim svetom, da bi nam potom podmetali lažne dileme i divlje teme kako se na ovaj način odustaje od EU i slične koještarije. To jasno pokazuje da nema državničke politike, da nema ekspertnog i institucionalnog dijaloga u javnosti koji se u svakoj normalnoj državi odvija i o manje bitnim temema”, kaže Lagumdžija.

    On navodi da se priča o Open Balkan pretvorila u populističko prepucavanje ljudi koji su plaćeni da budu državnici, a ne površni populisti.

    “Kada se prije skoro dvije godine pojavila ta ideja, odmah su dva od tri člana Predsjedništva bili protiv bez rasprave i bez ijednog promišljenog argumenta. Prije godinu dana Tramp privodi predstavnike Srbije i Kosova da potpišu sporazum, koji podrazumijeva i taj “Mini šengen”. Nedjelju dana poslije toga naše Predsjedništvo po hitnom postupku se predomisli i zadužuje Savjet ministara da za 30 dana napravi analizu kako bi se donijele odgovarajuće odluke. Normalno bi bilo da je ta analiza napravljena. Ali nije. Umjesto toga Predsjedništvo se budi nakon godinu dana i dvotrećinskim glasom nas obavještavaju da Otvoreni Balkan ide dalje bez nas”, navodi Lagumdžija.

    On naglašava da Otvoreni Balkan je bila prilika da Sarajevo bude sjedište toga, jer to ne može biti zamjena ni za Berlinski proces, a još manje za EU.

    “Kod nas se svakako nalazi sjedište Regionalnog Savjeta za Saradnju (RCC) i bilo bi logično da smo u centru svakog procesa regionalne saradnje u mjeri u kojoj to ima praktičnu vrijednost i doprinosi ubrzanju ukupnih evroatlantskih integracija”, podsjeća Lagumdžija i dodaje:

    • Sada kada su Rama, Vučić i Zaev, izašli, onaj dvojac Komšić i Džaferović je opet bio protiv. Gdje su argumenti? Nema nijednog. Osim priče o srpskom svetu. Dotle su se zapleli u svojoj površnosti i populizmu da su čak i Edija Ramu uvalili u lidera stvaranja srpskog sveta. Kada im to nije dovoljno onda uvode u igru ‘kredibilnu priču’ da je to ruska podvala. Ne vidim ko može progutati ‘lovačku priču’ da je Ruska ujdurma da ekonomski povezuje tri države od kojih su dvije države članice NATO-a”, kaže Lagumdžija.

    Upitan šta je razlog za odbijanje te inicijative, Lagumdžija odgovara da je to prije svega nedostatak liderstva i vizije koje se vidi po nedržavničkom ponašanju i površnosti.

    Takođe, kaže on, neki misle da je dobro da nastave svoje populističke bitke koje ih održavaju u udobnim foteljama pa su tako spremni i na prepadanjem kroz tzv. srpski svet i ruski utjecaj preko NATO zemalja.

    “Da budem jasan, koncept srpskog sveta i zaustavljanje NATO integracija je svakako ozbiljan problem, ali to se ne rješava zaustavljanjem svakog ekonomskog integracionog procesa i saradnje. Naprotiv. Ne znam kome je u Sarajevu u interesu to da recimo krastavci iz Podrinja ne idu bez zadrške na pijacu u Beograd. Kome je u interesu da kamion iz BiH čeka na granici sa Srbijom ili Makedonijom pa da i kamion i roba u njemu postane nekonkurentna”, pita Lagumdžija.

    Prema njegovim riječima, Srbija ima Ustavom BiH zagarantovano pravo na specijalne veze sa Republikom Srpskom, koje ne ugrožavaju suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovione, i samo je stvar tehnike kako će Srbija firme iz Republike Srpske uključiti u ovo.

    Hrvatske firme iz Bosne i Hercegovine, kaže on, uvijek mogu računati na svoju ‘rezervnu’ integraciju, a to je EU.

    “Ne treba velika pamet da dođemo do toga kako će dijelovi Federacije BiH sa bošnjačkom većinom biti ekonomski izolovani”, kaže Lagumdžija.

  • Lagumdžija: Svi vozovi u regionu idu bez nas, a FBiH će postati Zapadna Obala i Gaza Evrope

    Lagumdžija: Svi vozovi u regionu idu bez nas, a FBiH će postati Zapadna Obala i Gaza Evrope

    Nekadašnji političar i ugledni sarajevski profesor Zlatko Lagumdžija kritikovao je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine zbog toga što ne uključuje državu u značajne ekonomske procese u regionu navodeći da “svi vozovi idu bez BiH”.

    “Ne znam šta se još može očekivati od ljudi koji nas vode, a da to ne bude dalji put u propadanje bez kraja. Samo u posljednja 24 sata Bosna i Hercegovine je doživjela potpuni krah i nedostatak državničkog ponašanja i spoljne politike bez bilo kakve vizije i elementarnog liderstva”, navodi on.

    Inicijativa “Mali Šengen” napreduje bez BiH

    Naime, u Skoplju su se sastali lideri Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije kako bi razgovarali o “Malom Šengenu”, a nakon uspješnog sastanka su najavili “početak nove ere saradnje u regiji”, međutim BiH nema u tim procesima.

    “Rama, Zaev i Vučić su najavili da su u toku svi međunarodni, pravni i tehnički ekspertni dogovori između ove tri zemlje koje do kraja naredne godine ‘brišu’ sve međusobne granice za slobodan protok ljudi, roba, kapitala i usluga. Skoro čitavu prošlu godinu dva člana Predsjedništva BiH su bila protiv “Malog Šengena”. Odjednom, na poziv nekoliko njima važnih stranaca, 17. septembra 2020. godine Predsjedništvo donosi odluku da ‘pozdravlja inicijativu ili proces koji već ide između Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije i zadužuje Vijeće ministara da napravi analizu šta to znači za BiH, koje su štete, koristi i eventualne opasnosti u roku od 30 dana'”, navodi on.

    Od te odluke je prošla skoro godina, a nema vidljivih naznaka da je išta po tom pitanju urađeno.

    “Nismo ni čuli ni vidjeli da se nešto uradilo po ovom pitanju da bi danas saznali da svi ti vozovi idu bez Bosne I Hercegovine”, naglasio je Lagumdžija.

    Kaže kako od članova Predsjedništva “elementarna pristojnost i poštivanje institucija i građana” zahtijeva da se hitno očituju o narednim koracima u regionalnoj saradnji i urade bilo šta konkretno na ovu temu .

    “Vrijeme je da se zaustavi nastavak ovakvog ponašanja ljudi koji nas vode. U protivnom perspektiva Bosne i Hercegovine, a naročito dijelova Federacije je da postanu Zapadna obala i Gaza Evrope koji bi postali tamni vilajet okružen EU i Malim Šengenom. Vrijeme je da ljudi koji vode ovu zemlju počnu brinuti o njoj, a ne da vode svađe sa koje služe samo njihovom opstanku na vlasti”, zaključak je Lagumdžije.

    Još u samom početku stvaranja ideje o Malom Šengenu, dok su se u BiH još protivili tome, Lagumdžija je upozoravao da je to proces kojem se moramo priključiti. Rekao je kako je to nešto što će se svejedno dogoditi, a da bi za BiH bilo najpametnije da od samog početka bude uključena u razrađivanje ideje.

    Osim nedržavničkog ponašanja u pogledu regionalne saradnje naveo je i činjenicu da je sinoć EU, odnosno Hrvatska spojila svoju teritoriju preko neumskog zaljeva uprkos tome što su “lažne patriote i državnici u konstantnom pokušaju posljednjih nekoliko godina uvjeravali da će oni to spriječiti”.