VRBAS Media

Oznaka: Željko Komšić

  • Komšić traži ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini

    Komšić traži ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini

    Željko Komšić, član Predsjedništva BiH, podnio je Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti, a koji je Narodna skupština Republike Srpske usvojila krajem decembra prošle godine.

    Ovaj Zakon, juče, poslije podne van snage je stavio Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, navodeći da se primjena Zakona obustavlja do konačne odluke Ustavnog suda BiH.

    U svom zahtjevu prema Ustavnom sudu BiH, Komšić je zatražio privremenu mjeru kako ne bi nastala šteta zbog primjen Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti.

    “Bez obzira na to što se zahtjevi za privremenom mjeru razmatraju na plenarnim sjednicima Ustavnog suda BiH koje se sazivaju tek nekoliko puta godišnje, vjerujemo da će Ustavni sud BiH prepoznati važnost i hitnost ovog predmeta”, naveo je Komšić.

    Istovremeno, Komšić je pozvao i Tužilaštvo BiH da reaguje i procesuira osobe koje ne poštuju odluke Ustavnog suda BiH.

    Podsjećanja radi, NSRS usvojila je krajem decembra Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti i taj Zakon nakon što je objavljen u Službenom glasniku Republike Srpske trebao je stupiti na snagu 28. februara. Nekoliko sati prije nego što je Zakon trebao stupiti na snagu, suspendovao ga je Šmit, a gotovo ista situacija desila se i na početku prošle godine.

  • Komšić nije oduševljen: Dodjela kandidatskog statusa BiH je samo geopolitički potez EU

    Komšić nije oduševljen: Dodjela kandidatskog statusa BiH je samo geopolitički potez EU

    Dodjela kandidatskog statusa BiH svakako je lijepa vijest, iako je ona zapravo geopolitički izraz Evropske unije prema regionu zapadnog Balkana, što je očito posljedica agresije Rusije na susjednu Ukrajinu, izjavio je član Predsjedništva BiH Željko Komšić.
    Odnosno, treba nama svima biti jasno da dodjela kandidatskog statusa nije rezultat ispunjavanja 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, već je to, kao što sam rekao jedan geopolitički potez Evropske unije. U psihološkom smislu, to je svakako podstrek i jedna pozitivna vijest za građane BiH ocijenio je Komšić.

    Sa druge strane, smatra on, to je ogromna odgovornost za sve političke aktere u BiH, jer otvaranje pregovaračkog procesa sa Evropskom unijom će biti moguće tek nakon ispunjavanja svih 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije.

    “To smatram veoma značajnim dijelom zaključka Evropskog vijeća o dodjeli kandidatskog statusa BiH, jer su prethodne godine potrošene u opravdavanju pojedinih političkih elita, zašto to nije moglo da se uradi, pa čak uz njihovu namjeru da se prikaže da ovakva BiH sa njenim političkim sistemom može postati članica Evropske unije koja bi po njima morala sniziti kriterije, što najkraće rečeno, nije tačno”, rekao je Komšić.

    Sa svoje strane, navodi Komšić, “kao što sam to više puta isticao, svih 14 ključnih prioriteta su apsolutno prihvatljivi, što smo probali pokazati i kroz predlaganje više zakona koji se tiču ispunjavanja nekih od 14 ključnih prioriteta, što su drugi politički akteri odbijali”.

    Osim toga, ističe, veoma je značajan zaključak Evropskog vijeća u kojem se veoma jasno i nedvosmisleno traži od BiH da izmijeni sve diskriminatorske odredbe u svome ustavu i nizu zakona, te da se mora osigurati potpuna jednakost svih građana BiH kroz implementaciju svih presuda Evropskog suda za ljudska prava, što je u suštini evropski standard koji se ne može zaobići, prenosi Bosnainfo.

    “Ovakva BiH, sa etničkim političkim sistemom i etničkim načinom odlučivanja, sa svojom komplikovanom unutrašnjom strukturom i mehanizmom koordinacije, ne može čak niti pregovore započeti, već se mora ova zemlja suštinski reformisati i uskladiti sa evropskim standardima, kako bi bila dovoljno osposobljena da otvara pregovaračka poglavlja”, zaključio je Komšić.

  • Željko Komšić: Prvi smo odbili Lavrova dok su mnogi u Evropi sarađivali sa Putinom

    Željko Komšić: Prvi smo odbili Lavrova dok su mnogi u Evropi sarađivali sa Putinom

    Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine napisao je za Just Security autorski tekst pod nazivom “Predsjednički apel SAD-u i EU za demokratizaciju Bosne i Hercegovine”.

    “Hrabra oslobodilačka borba Ukrajine protiv agresije i nezakonite okupacije Ruske Federacije nedvojbeno je velika geopolitička borba našeg vremena. Posljedice ovog sukoba imat će generacijski utjecaj na velike i male države diljem Euroazije i atlantskog svijeta. U Bosni i Hercegovini, koja je i sama bila žrtva agresije susjedne zemlje tijekom 1990-ih, posebno smo svjesni kako strateške nužnosti pobjede Ukrajine, tako i patnje ukrajinskog naroda u njegovim nastojanjima da postignu taj uspjeh”, napisao je Komšić u uvodu.

    Nakon toga Komšić je istakao da je kao član Predsjedništva Bosne i Hercegovine svjestan ograničenja savremene sigurnosne politike atlantske zajednice. Naveo je da je da je zapadna poltika u Bosni i Hercegovini i regiji vezana za kratkoročna rješenja i razumijevanje stabilnosti ukorijenjeno u umirivanju kriminalno-nacionalističkih elita, umjesto da potiču nastanak funkcionalnih predstavničkih i demokratskih institucija.

    Član Predsjedništva je napisao da je postoji zloćudna politika Kremlja u regiji i to da je njegov kabinet stalno upozoravao atlantske partnere na ruske mahinacije u Bosni i Hercegovini i zapadnom Balkanu.

    “U decembru 2020. godine, na primjer, usprkos riziku ozbiljne odmazde Kremlja protiv moje zemlje, odbio sam se sastati s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom nakon što je njegova vlada još jednom jasno dala do znanja da podržava lokalne secesioniste. Bili smo spremni riskirati odmazdu Moskve dok su mnogi u Evropi još uvijek pokušavali sarađivati sa Vladimirom Putinom,” podsjetio je Komšić.

    Komšić je kazao da je zadovoljan podrškom NATO-a Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, te podršci koja se pruža Ukrajini, ali da Rusija na Zapadnom Balkanu ne djeluje direktno nego putem mreže posrednika.

    Pozvao je stvaranje demokratskih i procesa koji su neophodni za formiranje suverene Bosne i Hercegovine, sposobne države koja može pridonijeti EU i NATO interesima, a ne samo koja zavisi od njih.

    “Sigurnost Bosne i Hercegovine, a s njom i stabilnost cijelog Zapadnog Balkana, ovisi o demokratskoj evoluciji zemlje. Nažalost, nedavno obnovljeni napori međunarodne zajednice, uključujući intervencije Ureda visokog predstavnika na našim općim izborima 2. oktobra, samo su dodatno učvrstili neposlušne sektaške interese, gurajući Bosnu i Hercegovinu još dalje od težnji za članstvom u EU i NATO”, piše u tekstu.

    Komšić podsjeća da popuštanje prema ekstremističkim elementima ih samo ohrabruje i da je to poznato još iz rata u Bosni i Hercegovini, prve i druge invazije Rusije na Ukrajinu ali i najmračnijih trenutaka Evrope u ranom 20. stoljeću.

    “Pomoć koja je potrebna Bosni i Hercegovini je pomoći u usklađivanju našeg ustavnog režima sa suštinom pravne stečevine EU, njenim kolektivnim pravima i obvezama koje čine zakon EU, koji naglašava „'univerzalne vrijednosti nepovredivih i neotuđivih prava ljudske osobe , sloboda, demokracija, jednakost i vladavina prava.’ Ovo ne smije biti samo naš neposredni cilj radi samog sebe, jer je to politički i etički imperativ, već zato što je istinska ustavna demokracija jedini ssistem koji može garantovatisuverenitet Bosne i Hercegovine, a time i stabilnost i sigurnost zapadnog Balkana”, navodi se u tekstu.

    Komšić piše kako ostaje predan korištenju svih dostupnih demokratskih i pravnih sredstava kako bih Bosnu i Hercegovinu približio tim univerzalnim standardima slobode i jednakosti, a da to znači minimalno provedbu svih preostalih odluka Evropskog suda za ljudska prava i vlastitog Ustavnog suda.

    Uvjeren je da je rezultat tih napora mora i bitiulazak u EU i NATO, te da će to biti historijsko postignuće ne samo za Bosnu i Hercegovinu i euroatlantsku zajednicu.

    “Bosanskohercegovački narod ne traži iznimke, niti traži bilo kakav popust od EU ili NATO-a. Tražimo samo potporu potrebnu za ostvarenje naših demokratskih težnji: puna jednakost za sve naše građane i vlast koja je odgovorna, transparentna i reprezentativna. Uvjeren sam da je otpornost Ukrajine u suočavanju s ruskom agresijom ukorijenjena u pluralizmu i demokraciji zemlje. I Bosnu i Hercegovinu kroz našu historiju karakterizira pluralizam, unatoč čestim nastojanjima da se uništi i podijeli naš narod i njegova kultura. To je naša snaga. Sada je došlo vrijeme da se ta snaga usmjeri na stvaranje ustavne demokracije u Bosni i Hercegovini dostojne svog imena i dostojne naših građana,” zaključuje Komšić u tekstu za Justsecurity

  • Komšić u Banjoj Luci: Dodiku predlažem da se malo napuši… gandže

    Komšić u Banjoj Luci: Dodiku predlažem da se malo napuši… gandže

    Član Predsjedništva BiH Željko Komšić večeras u Banjoj Luci prisustvuje svečanoj akademiji povodom Dana državnosti BiH.

    “Ne mogu shvatiti logiku ljudi koji odbijaju da slave Dan državnosti BIH. Ne ide mi u glavu. Izuzev ako nije logika da sve što ima obilježje BiH – se odbaci, a živiš u BiH. Dakle nema logike da Banja Luka i Republika Srpska ne obilježavaju 25. novembar”, kazao je.
    Komšić je kazao da je to praznik obnovljene državnosti BiH, zemlje u kojoj svi mi živimo.

    “To je simbol borbe sa ovih prostora, pripadnika svih naroda, protiv fašizma. Simbol vizije Narodno oslobodilačkog pokreta, kada je riječ o budućnosti, na onakvom vremenu i mjestu. Imati viziju za sistem i državu u tom vremenu je nešto veličanstveno”, dodao je.

    Kazao je kako je veličanstveno da se BiH tada definisala kao zajednička država svih naroda, ni lijevo ni desno.

    “To je jedan od najvećih dometa narodno oslobodilačkog pokreta, i pošteno govoreći Tita i saradnika. Zatim su kasnije doneseni dokumenti koji su bili daleko ispred svog vremena, kao što je Deklaracija o pravima građanima gdje se svima u BIH garantuje jednako aktivno i pasivno biračko pravo. To je nešto s čim mi u 21. stoljeću u BIH ne možemo izaći na kraj. A u to doba su rekli da su svi ljudi isti”, kazao je.
    Komšić je prokomentarisao i izjavu predsjedavajuće Predsjedništva BIH Željke Cvijanović koja je kazala da su tekovine 25. novembra urušene 1. marta 1992. godine.

    “1. marta 1992. ljudi su rekli da hoće, u tom raspadu zajedničke države, da zadržimo BiH. Ali opet našu zajedničku zemlju, domovinu, državu. Ne znam gdje se te dvije stvari sudaraju? Ali pitajte Cvijanović gdje se sudara 25. novembar i 1. mart”, odgovorio je.

    Komšić je upitan i šta misli o Pokretu za državu koji djeluje na prostoru RS-a.

    “Uvijek ću biti za priču otopljavanja odnosa i saradnje koja podrazumijeva čiste odnose, a ne licemjerje i prevare. Odluke ljudi koji su se borili i izborili iz PzD-a ja duboko poštujem. Ne bih njima iz Sarajeva da pametujem šta ovdje da rade. DF je svim lokalnim organizacijama u FBiH i RS-u prepustio na slobodu tu vrstu odluke. Bilo bi licemjerno da ja pametujem iz Sarajeva šta je njima najbolje ovdje”, rekao je.

    Na kraju je prokomentarisao i izjavu predsjednika RS-a Milorada Dodika da je “Željko Komšić izabrao Banju Luku za prvu službenu posjetu u inostranstvu.”

    “Pa vidite, ja da sam nepristojan čovjek, ja bih rekao da gospodin Dodik, da mu predlažem, da se malo napuši… gandže. Ona smiruje živce, pošto je očito previše napet”, zaključio je.

  • Dodik: Komšić izabrao Banjaluku za prvu neslužbenu posjetu inostranstvu

    Dodik: Komšić izabrao Banjaluku za prvu neslužbenu posjetu inostranstvu

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je zanimljivo da je član Predsjedništva BiH Željko Komšić za prvu neslužbenu posjetu u inostranstvu izabrao Banjaluku.

    “To je najobičniji provokator i folirant, koji nema šta da traži u Banjaluci. Bolje da je otišao u Livno, umjesto što nas provocira i vrijeđa”, naveo je Dodik.

    On je istakao da su Komšića muslimani podmetnuli u Predsjedništvo da tamo glumi lažnog Hrvata i pravi samo štetu.

    “Za ove četiri godine mogao sam se uvjeriti da je duboko ostrašćen u mržnji prema svemu što je srpsko i hrvatsko i da je štetočina, koja svojim pristupom najviše doprinosi raspadu Bosne”, napisao je Dodik na Twitteru.

    On je naveo da BiH ne može uspjeti na provokacijama Komšića i sličnih, koji se danas okupljaju po Banjaluci obilježavajući nepostojeći praznik.

    “Jedini način da se produži opstanak BiH je da se poštuje unutrašnji dogovor tri konstitutivna naroda i da se uvažavaju njihovi stavovi”, rekao je Dodik.

    On je navo da da postoji nikakvo ljepilo intervencija međunarodnog faktora koje će sastaviti i zalijepiti raspalu BiH dok se narodi u njoj ne dogovore, i to svi moraju da shvate.

    “To nepoštovanje stranaca vidimo i danas, dok šalju licemjerne čestitke za nepostojeći dan, iako dobro znaju da ova zemlja nema zakon o praznicima.

    Takav njihov pristup drži ovu BiH zarobljenom i doprinosi da je svakim danom ima sve manje”, naveo je Dodik.

    U takvim okolnostima, dodao je on, jedina trajna i sigurna činjenica je Republika Srpska, koja je budućnost, a upitno je da li će u toj budućnosti biti BiH.

  • Dodik napustio sjednicu dok je Komšić govorio

    Dodik napustio sjednicu dok je Komšić govorio

    Sve što je Željko Komšić rekao u svom obraćanju je čista laž, zbog čega sam i napustio konstitutivnu sjednicu dok je on govorio, objavio je danas Milorad Dodik, predsjednik RS, nakon sjednice Predsjedništva BiH, koja je održana danas u Sarajevu.

    Kako je dodao “Komšić nije izabran od strane građana i građanki, kako to lažno tvrdi, nego ga je birao jedan dio Federacije, i to ne onaj koji je trebao – hrvatski narod, kako to nalaže Ustav BiH, nego bošnjački”.

    “Komšić je prevarama i lažima došao do pozicije u Predsjedništvu i po četvrti put oteo Ustavom definisano pravo hrvatskom narodu da bude biran”, naveo je Dodik na Twitteru.

    “Istim spletkama koristio se i sve ove četiri godine koje smo obavljali dužnost kolektivnog šefa, da svoje lične stavove predstavi kao zvanični stav Predsjedništva”, objavio je Dodik.

    Kako se u objavi navodi “sve što je Komšić rekao o integracijama, saradnji s NATO-om je izmišljotina”.

    “Ne postoji NATO put BiH, nema usaglašenog stava o članstvu, postoji samo saradnja i ovakvim svojim nadobudnim ponašanjem i jednostranim istupanjem još jednom je pokazao kakva će njegova politika biti i ubuduće. To je politika laži, podvala i sramoćenja BiH na međunarodnom planu”, naveo je Dodik.

  • Komšić: Susjede ćemo poštovati onoliko koliko oni poštuju nas

    Komšić: Susjede ćemo poštovati onoliko koliko oni poštuju nas

    Svu svoju energiju uložiću u izgradnju pravedne države u kojoj ima mjesta za sve njene građane, rekao je Željko Komšić, novi stari hrvatski član Predsjedništva BiH.

    “Ostaću privržen jednakosti svih građana BiH bez obzira na njihovo porijeklo kao i na vrijednostima antifašizma. U meni svi građani mogu naći saveznika u zalaganju za takve vrijednosti”, naglasio je Komšić, nakon što je danas u Predsjedništvu BiH položio zakletvu.

    Dodao je da ćemo susjede poštovati onoliko koliko poštuju oni naš teritorijalni integritet.

    “BiH će sigurno biti pouzdan regionalni partner svima koji žele mir”, rekao je hrvatski član Predsjedništva BiH.

    Istakao je da niko građanima BiH ne može oduzeti pravo na demokratiju.

    “Nastojaću da BiH na vanjskopolitičkom planu održimo na strani onih država koje poštuju međunarodno pravo. Poučena vlastitim istorijskim iskustvom BiH će kroz međunarodne asocijacije biti onaj politički subjekt koji neće zauzimati neutralan stav”, istakao je Komšić.

    Zahvalio se kolegama u prethodnom mandatu Miloradu Dodiku i Šefiku Džaferoviću.

    “Obnašanje fiunkcije biće lišeno parcijalnih i stranačkih interesa i biće usmjereno u intersima svih građana BiH. Osjećaj pripadanja ovoj zemlji kao našem zajedničkom dobru, vjera u njenu budućnost motiv je da radeći u općem interseu pokušam ovo podneblje učinim pogodnijim za življenje. Neću štediti ni sebe ni one koje sam odabrao da radimo zajedno kao ovom cvilju”, rekao je on.

    Kako je rekao neću propustiti priliku da kao država načinimo i posljednji korak ka NATO, ako se takva prilika ukaže, jer je to krucijalno za BiH.

    “U tome ćemi biti potrebna podrška i svih dobronamjenih građana BiH koji smatraju da je članstvo BiH u EU jedan od prioritetnih ciljeva BiH”, zaključio je Komšić.

  • Komšić pozvao ukrajinskog predstavnika na inauguraciju – kaže da mu je rod

    Komšić pozvao ukrajinskog predstavnika na inauguraciju – kaže da mu je rod

    Željko Komšić, član Predjsedništva BiH, pozvao je na inauguraciju ukrajinskog otpravnika poslova Sehija Miniailova mimo svih protokola.

    Naime, kako pravila nalažu, novoizabrani članovi Predsjedništva BiH imaju pravo na inauguraciju da pozovu, osim supružnika, još četiri osobe.

    Međutim, hrvatskom članu Predsjedništva BiH Željku Komšiću ovo jednostavno pravilo očigledno nije jasno. Tako je Komšić, uz tri člana porodice, na inauguraciju pozvao i ukrajinskog otpravnika poslova Serhija Miniailova.

    Komšić je otpravnika poslova naveo kao člana porodice i na taj način očigledno pokušava da prikupi simpatije Ukrajine ali i zapadnih zemalja.

    U kakvom srodstvu je Komšić sa ukrajinskim otpravnikom poslova nikome nije jasno. Ali jedno svakako jeste – Komšić ne bira sredstva i ne mari za protokole kako bi se dodvorio strancima.

    Podsjećamo, danas za 13 časova u Sarajevu je zakazana konstitutivna sjednica Predsjedništva BiH na kojoj će zakletve položiti novoizabrani članovi ovog tijela.

  • Komšić izazvao bijes Zagreba zbog pisma NATO

    Komšić izazvao bijes Zagreba zbog pisma NATO

    Član Predsjedništva BiH, Željko Komšić, ponovo je izazvao gnjev Hrvata u BiH, ali i susjednoj Hrvatskoj, zbog pisma koje je uputio u NATO, a u kojem se protivi dolasku Oružanih snaga Republike Hrvatske (Hrvatske vojske) u BiH.

    Komšić je, naime, reagovao na pismo Vlade Hrvatske upućeno NATO savezu u vezi sa razmatranjem mogućnosti produženja misije EUFOR Operacija Altea, koja uključuju eventualni angažman hrvatskih vojnih snaga u BiH kroz NATO ili EUFOR misije.

    U pismo upućeno generalnom sekretaru NATO, Jensu Stoltenbergu, Komšić je istakao da je to neprihvatljivo.

    – Smatram da bi bilo veoma neprimjereno da NATO savez u svoju misiju u BiH ili da kroz misiju EUFOR uključuje snage Republike Hrvatske, odnosno zemlje čije je vojno i političko rukovodstvo presuđeno u Međunarodnom krivičnim sudu u Hagu kao dijelom udruženog zločinačkog poduhvata koji je za cilj imao stvaranje etnički očišćenih dijelova BiH pod vojnom i političkom upravom susjedne Republike Hrvatske – napisao je Komšić.

    Istakao je da takve političke ambicije Hrvatske prema BiH postoje i danas i da se one nastoje ojačati i vojnim snagama.

    – Čvrsto vjerujem kako razumijete razloge moga obraćanja, te da će NATO savez donijeti jedinu moguću ispravnu odluku – naveo je Komšić.

    Njegovo pismo izazvalo je negativne reakcije hrvatske javnosti, koja navodi da je Komšić na ovaj način još jednom potvrdio da nije predstavnik Hrvata u BiH, zahvaljujući čemu i sjedi u Predsjedništvu BiH.

    Hrvatski novinar i politički analitičar, Pejo Gašparević, ističe za Srpskainfo da Komšićevo pismo govori o njegovom političkom provincijalizmu, jer BiH nije članica NATO.

    – Komšić izvana, odnosno iz države koja nije član saveza, pokušava da utiče na odluke unutar NATO. On jeste član Predsjedništva BiH ali je tu došao na manipulativan način. To mjesto pripada Hrvatima; izabrali su ga Bošnjaci i on sad koristi tu poziciju, koja je ukradena od hrvatskog biračkog tijela, da bi i dalje nastavio svoje manipulacije i na međunarodnoj sceni – ističe Gašparević.

    Dodaje da je čudno da čovjek koji se navodno nikada nije odrekao komunizma i Titove baštine, koja je bila protivnatovska, sad odjednom traži pomoć od NATO i obraća se tom savezu.

    – To sve govori da se radi o osobi sa političkom konfuzijom i sa baš nečistim političkim namjerama – smatra Gašparević.

    On kaže da Komšićeva namjera neće proći jer je Hrvatska članica EU i NATO saveza, te da ima jednaka prava kao i sve druge članice, kako tog saveza, tako i Unije.

  • Komšić se žalio generalnom sekretaru NATO

    Komšić se žalio generalnom sekretaru NATO

    Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić obratio se pismom generalnom sekretaru NATO-a Jensu Stoltenbergu nakon što je Vlada Republike Hrvatske zatražila prisustvo svojih vojnih pripadnika na teritoriji Bosne i Hercegovine.

    “U vezi s razmatranjem mogućnosti produženja misije EUFOR Operacija Althea, kao i mogućih drugačijih rješenja koja uključuju angažman NATO saveza, želim vas obavijestiti da smo upoznati sa sadržajem pisma iz Vlade Republike Hrvatske oko njihovog eventualnog uključivanja i slanja vojnih snaga u Bosnu i Hercegovinu kroz NATO ili EUFOR misije”, kazao je Komšić.

    On tvrdi da u pismu Vlade Republike Hrvatske postoji određeni broj krucijalnih neistina, podsjećajući da je Opći okvirni sporazum za mir u BiH ili Dejtonski mirovni sporazum potpada u kategoriju međunarodnih mirovnih sporazuma kojeg potpisuju države učesnice u ratu.

    “Takvu definiciju, kasnije je potvrdio Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju iz Haga, koji je rat u Bosni i Hercegovini utvrdio kao međudržavni oružani sukob”, kaže Komšić.

    Dodaje da je takva činjenica, pravna i istorijska, bila povodom odredbe člana 3. Aneksa 1A Dejtonskog mirovnog sporazuma (Povlačenje stranih snaga) s trajnim karakterom, a nikako privremenom ili jednokratnom (one-time) obavezom, saopšteno je iz Kabineta člana Predsjedništva BiH.

    “Potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma prestale su važiti odredbe Splitskog sporazuma na kojeg se Vlada Republike Hrvatske poziva. Posebno je važno istaći da Splitski sporazum nema karakter međunarodnog sporazuma, jer se radi o jednokratnom dogovoru o vojnom djelovanju u specifičnim ratnim okolnostima”, stava je Komšić.

    On smatra da bi stoga bilo veoma neprimjereno da NATO savez u svoju misiju u Bosni i Hercegovini ili da kroz misiju EUFOR Operacija Althea uključuje snage Republike Hrvatske, odnosno zemlje čije je vojno i političko rukovodstvo presuđeno u Međunarodnom krivičnim sudu u Hagu “kao dijelom udruženog zločinačkog poduhvata koji je za cilj imao stvaranje etnički očišćenih dijelova BiH pod vojnom i političkom upravom susjedne Hrvatske”.

    “Takve političke ambicije Republike Hrvatske prema Bosni i Hercegovini, suverenoj i nezavisnoj državi, postoje i danas, koje se nastoje ojačati i vojnim snagama. Čvrsto vjerujem kako razumijete razloge moga obraćanja te da će NATO savez donijeti jedinu moguću ispravnu odluku”, napisao je Komšić u pismu upućenom Stoltenbergu.

    Kako su juče objavili mediji, Hrvatska namjerava poslati svoje vojnike u mirovnu misiju u Bosnu i Hercegovinu. Ministar vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman poslao je pismo Stoltenbergu kojim ga “upozorava” da bi jedinstvo NATO-a moglo biti ugroženo ukoliko Hrvatskoj bude uskraćeno da pošalje svoje vojnike u mirovnu misiju u BiH.

    Hrvatski ministar navodi da ne postoje bilo kakve pravne i političke prepreke ili zabrinutosti za učešće Hrvatske u bilo kojoj misiji ili operaciji NATO-a. Osim toga, ističe Grlić-Radman, moguće isključenje Hrvatske ne bi bilo samo diskriminatorno za saveznika, već bi saveznika stavilo u nepovoljan položaj u odnosu na moguće operativne partnere, prenijeli su mediji pisanje portala istraga.ba.