Oznaka: Željko Komšić

Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine obratio se danas Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija u Njujorku kada je između ostalog Andreja Plenkovića, premijera Hrvatske uporedio sa Vladimirom Putinom, predsjednikom Rusije.
Upozorio je da je jedna od susjednih zemalja BiH aludirajući na Hrvatsku, odbacila presudu Evropskog suda za ljudska prava koja se odnosi upravo na građanska i demokratska načela.

“Ovim putem Ujedinjenim nacijama moramo skrenuti pažnju na, na žalost moram reći, po mome mišljenju necivilizacijski stav Vlade i premijera susjedne zemlje koji su odbacili presudu Evropskog suda za ljudska prava u posljednjoj presudi u “predmetu Kovačević” i zauzeli se upravo za načela koja su odbačena pomenutom presudom, poput političkog načela legitimnog predstavljanja na etničkom principu koje je generator nejednakosti među građanina BiH, i sredstvo pomoću kojeg susjedi podrivaju državu Bosnu i Hercegovinu. To je urađeno na takav način da se može okvalifikovati i kao miješanje u unutrašnje poslove Bosne i Hercegovine”, rekao je Komšić.

Tom prilikom je ponašanje Andreja Plenkovića uporedio sa Vladimirom Putinom.

“Nepoštivanje presuda međunarodnih sudova kakvo se moglo čuti od strane premijera susjedne zemlje podsjeća na onaj odnos prema međunarodnom pravu kakav je Vladimir Putin izgradio u slučaju Ukrajine. Međutim to nije samo negativan odnos prema međunarodnim standardima Ujedinjenih nacija nego i politika koja se prema Bosni i Hercegovini vodi od strane njenih susjeda”, kazao je.

Međunarodnoj zajednici je poručio da na Zapadnom Balkanu ne može biti mira dok Bosna i Hercegovina ne dobije njihovu podršku protiv onih koji produbljuju etničke podjele u BiH.

Istakao je prioritet UN-a koji se odnosi na globalnu solidarnost te poručio da to u BiH nije moguće dok “njeni susjedi ne prestanu pokušavati da je podijele i obesmisle”.

Istražujući zašto se naši ljudi, Bosanci i Hercegovci, odlučuju da napuste svoju zemlju i potraže bolje uslove za život u nekim drugim zemljama, došli smo do zaključka da je temeljni razlog njihovog odlaska, zapravo uvjerenost u nedostatak perspektive u Bosni i Hercegovini”, kazao je, između ostalog Komšić i dodao:

“Naši susjedi, ne mogu između sebe podijeliti Bosnu i Hercegovinu a da pri tome ne uđu u međusobni sukob. Mi svakako nećemo dozvoliti podjelu i nestanak naše hiljadugodišnje države, pod bilo koju cijenu, ma šta ko o tome mislio.

Zato smatramo da je u interesu Ujedinjenih nacija, ukoliko se na Zapadnom Balkanu želi očuvati mir, mora dati podrška državi Bosni i Hercegovini i njenim institucijama”, prenose Nezavisne.

Presuda Evropskog suda za ljudska prava po apelaciji Slavena Kovačevića koja kaže da je legitimno predstavljanje diskriminatorno, snažan je podsticaj onome što Demokratska fronta već godinama zagovara, saopšteno je iz te partije.

Prema DF, u presudi piše da se članovi Predsjedništva BiH moraju birati na području cijele države, a ne izentiteta, da delegati u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH moraju biti izabrani sa teritorije cijele države, da Predsjedništvo BiH treba biti jedna izborna jedinica, da Dom naroda PS BiH treba biti jedna izborna jedinica bez entiteta.

– Presuda po Kovačevićevoj apelaciji do sada je najvažnija kada je riječ o Bosni i Hercegovini. Presuda na izvjestan način simbolizuje decenijsku borbu za jednakopravnost građana države BiH. Istorijat te borbe ima svoj pravni i politički kontekst – saopštila je partija Željka Komšića, čiji je savjetnik Slaven Kovačević.

Kažu da je, u pravnom smislu, borba za jednakopravnost građana BiH na liniji presude po apelaciji Slavena Kovačevića počela presudom Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Zornić, kada je Evropski sud za ljudska prava naložio je da se odbaci etnički princip konstitutivnosti naroda.

– U političkom smislu borba za jednakopravnost naroda na liniji zaključaka iz presude u slučajevima Kovačević, Zornić i drugim povezanim presudama, počinje rezolutnim odbijanjem člana Predsjedništva BiH Željka Komšića (tada člana SDP) da prihvati politički sporazum između SDP i HDZ o nejednakoj vrijednosti glasa, 2013. godine. Neprihvatanje nejednake vrijednosti glasa i borba za jednakopravnost građana bio je jedan od osnovnih motiva za istupanje Željka Komšića iz SDP i formiranje Demokratske fronte prije deset godina – saopšteno je.

Formiranjem Demokratske fronte, kako kažu, nastavljena je pravna i politička borba za jednakopravnost građana BiH.

– Ovom prilikom ukratko podsjećamo na to da je Ustavni sud BiH 2014. godine prihvatio apelaciju predsjednika DF koja se odnosila na izbor predsjednika i potpredsjednika entiteta. Dvije godine poslije Evropski sud za ljudska prava presudio je korist Ilijaza Pilava (poslanik DF u Skupštini KS) po zahtjevu koji je Pilav podnio jer nije imao mogućnost da se kao Bošnjak iz Republike Srpske kandiduje za člana Predsjedništva BiH. Demokratska fronta na čelu sa predsjednikom Komšićem po donošenju presude Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića, skoro usamljena na političkoj sceni BiH upozoravala je na opasnost od političkih interpretacija ove presude i na pogubnost izmišljenog termina legitimnog predstavljanja naroda, koji je presudom u slučaju Kovačević sada konačno delegitimisan… DF je nastavila svoju pravnu i političku borbu za jednakopravnost građana BiH i za ideju građanske države Bosne i Hercegovine. Presuda po apelaciji Slavena Kovačevića samo je jedan izraz te politike, a u budućnosti se mogu očekivati i nove presude po apelacijama zvaničnika DF i same stranke – saopštila je DF.

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić reagovao je na odluku Narodne skupštine Republike Srpske koja je donijela Zakon o neprimjenjivosti odluka ustavnog suda BiH rekavši da čovjek sa američke crne liste kojeg je Michael Murphy pustio u vlast vodi BiH u stanje klasične pobune po modelu Karadžića.

“Dok Murphy najavljuje da će ‘do kraja godine’, a ne znamo koje ‘završiti sa Dodikom’, a Dodik najavljuje da će ‘do kraja godine Murphy otići’, dok Sattler najavaljuje nikada viđen zamah na evropskom putu, dok Schmidt hoda Evropom i priča besmislice u koje ni sam ne vjeruje, čovjek sa američke crne liste kojeg je Amerikanac Murphy pustio u vlast i Vijeće ministara, vodi Bosnu i Hercegovinu u stanje klasične pobune po modelu Radovana Karadžića, a koja je prethodila agresiji i ratu devedesetih godina”, rekao je Komšić.

Naglasio je da danas, baš kao i tada, institucije BiH koje su to obavezne po zakonu (tužilaštva, policijske i sigurnosne agencije) ne reaguju. Dodao je da je moguće da čekaju signal od svojih stvarnih “gazda”, smještenih u amabasadama, misijama, uredima u Sarajevu.

“Zato mi se čini smislenim pozvati te njihove istinske gospodare, kada već te institucije neće da provedu volju onoga ko bi im trebao biti ‘pravi gospodar’, Ustava i zakona ove zemlje, da im napokon nalože da rade svoj posao u skladu sa Ustavom i zakonom. Ako se to ne desi, onda neka se bar ne čude ‘nama radikalnima’ kada kažemo da ćemo svoju zemlju braniti na svaki način! Jednom jesmo i uvijek ćemo!”, zaključio je Komšić.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić komentirao je juče aktuelno pitanje istočne i južne interkonekcije te je poručio da ključno zeleno svjetlo daje Predsjedništvo BiH.

Komšić je juče gostujući na televiziji Hayat pojasnio da Predsjedništvo Bosne i Hercegovine zvanično daje odobrenje o otvaranju pregovora, pa onda Vijeće ministara radi manje više tehnički posao.
“Nije to nebitan tehnički posao. Onda to ponovo dolazi na Predsjedništvo. U tri navrata se pojavljuje ta vrsta predmeta i na kraju taj treći put je ratifikacija međunarodnog ugovora. Predsjedništvo je ovdje ključno”, pojasnio je Komšić.

O obećanjima da će se južna i istočna interkonekcija razmatrati na sljedećoj sjednici Vijeća ministara minsitra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića i predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, Komšić je rekao da su u suštini prazna.

“Oni mogu govoriti šta god hoće, kad je riječ o međunarodnim ugovorima, sve završava na Predsjedništvu. O situaciji u Predsjedništvu imam svoje mišljenje. Sve može, dajte državni zakon o gasu da definišemo te stvari zakonski”, poručio je.

Željko Komšić je pojasnio da, iako se svako pitanje tiče se svakoga u Bosni i Hercegovini, istočna interkonekcija, za koju se govori da će povećati zavisnost od Rusije, ide samo u RS te da to nema veze s Federacijom. Ali, kako kaže, južna interkonekcija je komplikovaniji problem.

“Ne bi ona bila problem da se radi onako kako je dogovoreno jer je dogovoreno da BH-Gas radi taj posao. Ali u međuvremenu HDZ je u jednom kantonu napravio preduzeće koje treba da preuzme taj posao bez zakonskog uporišta. Zato kažem zaustavite se, dajte državni zakon o gasu. Slažem se da treba raditi diversifikaciju izvora snabdijevanja, ali ovamo odbijamo da ta istočna interkonekcija dovede gas u RS, a od mene traže da isto takvo pravo isporučim Zagrebu i Draganu Čoviću za snabdijevanje ovog centralnog dijela BiH, odnosno najvećeg potrošača u BiH, a to je Sarajevo, dio ekonomije u Visokom i Zenica”, rekao je.

Komšić je naglasio da nije problem kuda bi išao plin, nego pod kojim uslovima.

“Ko gazduje i transportom i distribucijom tog plina, to je problem”, pojasnio je.

Mišljenja je da Dodik neće pristati na državni zakon o gasu.

“Ja bez zakona o gasu neću glasati za to nikad. Mislim da je i Bećirović sklon mom stavu”, rekao je.

Hrvatski član Predsedništva BiH Željko Komšić tvrdi da novoizabrani predsjednik Crne Gore Jakov Milatović koketira sa idejom tzv. “srpskog svijeta”, što, kako kaže u BiH budi trnce i jezu.

Komšić je to rekao gostujući u Jutarnjem programu BHRT i dodao da misli da se Milatović nije iskazao i da je nejasno koji sistem vrijednosti preferira.

“Ima koketiranja, koji nama budi trnce i jezu, ima koketiranje o ‘srpskom svijetu’, upakovanim i raspakovanim u celofan ‘Otvorenog Balkana'”, kazao je Komšić, koji je na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori podržao aktuelnog šefa države Mila Đukanovića.

To je, prema njegovim riječima, bila podrška građanskoj Crnoj Gori, članici NATO i dobrom susjedu BiH, mada, kako je dodao, već je poslije prvog kruga bilo jasno da će Đukanović izgubiti izbore.

Vjeruje i da će Pokreta Evropa sad iz koga dolazi Milatović dobro proći na predstojećim vanrednim parlamentarni izborima i da će, kako kaže, biti politički faktor u Crnoj Gori, a za koje vrijeme malo je važno.

“Nama je stalo da zadržimo ovaj nivo prijateljskih odnosa sa Crnom Gorom”, naveo je Komšić.