Oznaka: Željko Komšić

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić i lider DF-a kratko je komentarisao odluku lidera stranaka sa sjedištem u RS-u da bojkotuju rad u institucijama Bosne i Hercegovine.

“Razumijem teške emocije koje su zapljusnule blok političkih stranaka iz RS-a, jer su neke od njihovih temeljnih ideja doživjele poraz. Ko gubi ima pravo da se ljuti. Odljutit će se, prije ili kasnije. Biće to uredu”, rekao je Komšić.
Podsjetimo, nakon sastanka predsjednika parlamentarnih stranaka sa sjedištem u Republici Srpskoj povodom odluke Valentina Inzka da nametne dopunu Zakona u vezi sa zabranom i kažnjavanjem negiranja genocida doneseno je pet zaključaka među kojima je i onaj o bojkotu srpskih predstavnika u radu institucija BiH.
Politički predstavnici iz RS-a su naveli da odbacuju nametnute odluke visokog predstavnika i smatraju ga neprihvatljivim i ništavnim te smatraju da ne postoje uslovi za rad srpskih predstavnika u institucijama – Predsjedništvu BiH, Parlamentarnoj skupštini i Vijeću ministara BiH.

Krajem sedmice su najavili i donošenje dva važna zakona u Narodnoj skupštini RS-a.

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić pozdravio je odluku visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Valentina Inzka da izvrši dopune o Kaznenom zakonu Bosne i Hercegovine kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida.

Komšić je rekao da pozdravlja odluku visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini da izvrši dopune o Kaznenom zakonu Bosne i Hercegovine kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida.

“Ta odluka utemeljena je na nizu presuda suda Ujedinjenih nacija, to jeste Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, koje su van svake razumne sumnje utvrdile postojanje zločina genocida u Bosni i Hercegovini, odnosno genocida u Srebrenici. Odluka visokog predstavnika jeste civilizacijski čin, i ono najmanje što porodice žrtava genocida zaslužuju. Krajnje je vrijeme bilo da se putem zakonskih regulativa uredi način sankcioniranja onih koji veličaju zločin genocida, onih koji vrijeđaju žrtve i pokušavaju da ugroze dostojanstvo žrtava”, kayao je Komšić.

Dodao je da je ovo jasna poruka politikama koje svoje narative grade na veličanju genocida i na rasprivanju međuetničke mržnje među građanima Bosne i Hercegovine, da takvo djelovanje nije prihvatljivo i da neće proći bez primjerene kazne.

“Drago mi je da Inzko na kraju mandata, uprkos začuđujućem protivljenju nekih od ključnih međunarodnih faktora u BiH donio ovakvu odluku. Našem društvu je ovakva odluka bila neophodna, kao neka vrsta “prijeko potrebnog lijeka” sa nadom da svakom zlu ipak može doći kraj! Ova odluka je stvar civilizacijskih vrijednosti u današnjem svijetu, posebno u Evropi. Mislim da je Inzko postupio po svojoj savjesti, na žalost na kraju mandata. Ali bolje ikada nego nikada, pogotovo kada se zna na koliki je otpor nailazila ova odluka kod njegovih ‘međunarodnih šefova'”, zaključuje Komšić.

Član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Željko Komšić danas od srpskog člana Milorada Dodika preuzima osmomjesečno predsjedavanje, a analitičari i politički funkcioneri ocjenjuju da nas čeka osam mjeseci stalne političke krize i napetosti kao i svakodnevne zloupotrebe te funkcije.

Prema Komšićevom dosadašnjem ponašanju u periodima kada je bio na funkciji predsjedavajućeg Predsjedništva, naši sagovornici tvrde da se ponovo može očekivati iznošenje ličnih stavova na međunarodnim forumima i sastancima, dijeljenje lekcija stranim državnicima, prije svega onima iz najbližeg komšiluka, kao i novi diplomatski gafovi, kako kažu, nezrelog i nedoraslog političara.

Politički analitičar iz Mostara Pejo Gašparević kaže da će Željko Komšić ostati ono što je već godinama.

• Komšić je godinama dio velikog političkog problema, a ne dio rješenja u BiH. On je i do sada bio dio problema, ali u ulozi predsjedavajućeg njegova politička problematičnost i iritiranje Hrvata dobiće na snazi – ocjenjuje Gašparević.

On dodaje da sljedećih osam mjeseci očekuje zaoštrenu političku situaciju i stanje stalne političke krize i napetosti.

• Nakon što ponovo preuzme dužnost predsjedavajućeg Predsjedništva, postaće dio problema sa novom dimenzijom. Doduše, postoji mogućnost da sa neke ozbiljne adrese stigne signal Komšiću da bude disciplinovaniji i da ne iritira, posebno ne Hrvate, i da ne daje izjave kakve je davao u vezi s položajem Hrvata i odnosima između BiH i Hrvatske koje su bile na granici političke neozbiljnosti i kakve ne priliče funkcionerima tog političkog i institucionalnog ranga – kaže Gašparević.

Šefica Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Snježana Novaković Bursać kaže da od Komšića očekuje da će na tragu ponašanja Bisere Turković pokušati da iskoristi poziciju predsjedavajućeg da se nametne, prije svega na određenim međunarodnim forumima.

• Uvjerena sam da će se ponašati po toj političkoj matrici svojstvenoj političkom Sarajevu, kao i da će se u tom svom nastojanju da se prikaže bitnim nekoliko puta obrukati kršeći pravila sopstvene zemlje. Dakle, to je neko moje dominantno očekivanje od Komšićevog predsjedavanja, a očekujem i da će zloupotrebljavati funkciju tako što će glumiti predsjednika BiH koji ne postoji, da će se uživjeti u ulogu predstavljanja Bosanaca i Hercegovaca i da će diplomatskom neukošću pokušati da nadomjesti nedostatak legitimiteta i kredibiliteta – smatra Novaković Bursać.

Predsjednik regionalnog odbora HDZ-a BiH sjeverozapadna Bosna Dragan Juričević kaže da od Komšića ne očekuje ništa u narednih osam mjeseci, ali očekuje i priželjkuje da se ponovo kandiduje.

• Naravno da od onoga ko se predstavlja kao hrvatski član Predsjedništva, a kome je zvanični Zagreb otvoreno poručio da tamo nije dobrodošao, ne očekujem ništa, niti bilo ko dobronamjeran treba da očekuje bilo šta. Ali zato sam siguran da ogromna većina Hrvata u BiH priželjkuje da se on ponovo kandiduje da više završimo sa BiH, jer to može da bude jedini rezultat njegove politike – kaže Juričević.

Sjednice

Željko Komšić je povodom preuzimanja funkcije predsjedavajućeg Predsjedništva BiH rekao sarajevskim medijima da je potrebno organizovanje sjednica Predsjedništva BiH koje neće biti vanredne ili telefonske.

• To je važno za funkcionisanje države, a tokom proteklih osam mjeseci, kada je dužnost predsjedavajućeg obavljao Milorad Dodik, toga nije bilo – rekao je Komšić.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić 20. jula preuzet će dužnost predsjedavajućeg Predsjedništva, a kaže da će tokom osmomjesečnog mandata na toj poziciji biti mnogo posla te da će biti potrebno sazivati redovne sjednice.

U intervjuu za Fenu naglasio je da je potrebno organiziranje sjednica Predsjedništva BiH, koje neće biti vanredne ili telefonske, važno za funkcioniranje države, ali tokom proteklih osam mjeseci, kada je dužnost predsjedavajućeg obavljao Milorad Dodik, toga nije bilo.

Komšiću se čini da je Dodiku sve drugo bilo važnije od posla na koji je izabran i na kojem formalno-pravno prima platu, zbog čega će njemu biti prvi prioritet održati redovan ritam održavanja sjednica na kojim će se raspravljati o važnim pitanjima.

Govoreći o očekivanjima u narednom periodu spomenuo je i pitanje novog vala pandemije, koji stručnjaci najavljuju, a iako Predsjedništvo nije nadležno za oblast zdravstva, vrlo često se u međunarodnim kontaktima traži upravo koordinacija s Predsjedništvom.

Kada je riječ o vanjskoj politici, Komšić podsjeća da će uskoro biti održana Generalna skupština Ujedinjenih nacija, a dolaskom novog visokog predstavnika Christiana Schmidta očekuje se povećanje međunarodnih kontakata.

Komšić kaže da trilaterala između BiH, Srbije i Turske funkcionira, samo ju je usporila pandemija, ali ona s Hrvatskom je zamrznuta zbog poznatih stavova zvaničnog Zagreba, koji odbija komunicirati s Predsjedništvom BiH dok je Komšić jedan od tri člana.

Za Komšića je takva politika zvaničnog Zagreba besmislena i ne donosi ništa dobro nikome te smatra da bi bilo dobro kada bi se takav njihov stav promijenio, budući da postoji potreba za sastancima na bilateralnom i multilateralnom nivou.

“Postoji potreba i za oživljavanjem trilateralnih susreta između zvaničnika BiH, Hrvatske i Srbije, koji su ranije postojali. Naredne godine trebao bi biti održan i susret Brdo-Brijuni čiji bi domaćin ovaj put trebala biti Hrvatska”, kaže Komšić.

Osvrnuo se i na pitanje dobijanja kandidatskog statusa za članstvo u Evropskoj uniji, kazavši da nije optimista da će se to desiti do kraja godine, posebno jer BiH nije ispunila neke od ključnih uvjeta Evropske komisije za to.

Napominje da se BiH nije istaknula radom na realizaciji prioriteta, posebno misleći na neusvajanje nekoliko zakona i to onih o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), sukobu interesa, javnim nabavkama, a kada je riječ o reformi izbornog zakonodavstva, Komšić također ne očekuje da će taj posao biti završen do kraja godine.

Kako je riječ o putu BiH ka NATO-u, Komšić kaže da je ove sedmice održan sastanak Sjevernoatlantskog vijeća (NAC), u formatu NAC+BiH, na kojoj je razmatran prvi Program reformi i šta je urađeno na njegovoj realizaciji, a BiH bi trebala već krenuti u izradu trećeg takvog dokumenta.

Član Predsjedništva BiH smatra da će u kontekstu puta BiH ka NATO savezu Hrvatska nastojati zaustaviti neke stvari insistirajući na ubacivanju pojma konstitutivnosti u razne izvještaje i programe, ali ostaje nepoznanica kako će na to NATO odgovoriti.

Prema informacijama Komšića, Hrvatska je u tim svojim namjerama uspjela pridobiti još nekoliko zemalja članica, ali u međuvremenu su te zemlje odustale od podrške.

“Šta god se dalje dešavalo BiH sebi ne može dopustiti luksuz da odustane od NATO-a i Evropske unije, jer je alternativa tome haos ne samo u BiH nego i u regiji. Bez obzira na trenutne zastoje i opstrukcije i dalje bih se čvrsto držao te dvije priče – NATO i EU”, kazao je Komšić.

Osvrnuo se i na proces izmjena Izbornog zakona za šta smatra da bi uspjeh bio ukoliko bi se tim izmjenama dekriminalizirao izborni proces što se prije svega tiče onemogućavanje izbornih krađa, prevara i žalbenog postupka, ali i uvođenja novih tehnologija.

To bi, mišljenja je Komšić, za BiH bio veliki napredak i time bi se vratilo povjerenje u proces glasanja, ali i pružila drugačija politička slika nakon sljedećih izbora, a moguće je i da bi raspored političke moći bio drugačiji.

“Što se tiče tih veliki političkih ciljeva bez obzira ko ih najavljivao, HDZ ili oni koji su protiv njih, mislim da ne postoji većina u bh. parlamentu koja može donijeti prevagu na jednu ili drugu stranu. Niti da se udovolji zahtjevima HDZ-a niti kontrazahtjevima pa čak ni onim koje zastupam lično, a to je prije svega uvođenje građanske države”, dodao je Komšić.

Napominje da jedino preostaje da se sugovornici iscrpljuju u svađama oko različitih ideja, iako smatra da je možda to nekima i cilj jer na takvoj matrici BiH funkcionira već dugo i od nje neki vrlo dobro politički profitiraju.

Komšić je najavio da će se kandidirati za člana Predsjedništva BiH na narednim općim izborima koji bi trebali biti održani u oktobru 2022. godine dodajući da će biti politički angažiran sve dok može doprinijeti boljoj BiH pa makar i u smislu zaustavljanja podjela.

Kaže da će se kandidirati ako stvari budu na ovom nivou, ako ove teme budu dominirale političkim životom u BiH, a tu prije svega misli da li će se BiH dalje etnički dijeliti ili će ići ka nekom ponovnom spajanju i osiguranju da svi živimo kao jednaki građani.

Ukoliko bi se postiglo da svaki građani osjeća svaki dio BiH kao svoj, on bi vjerovatno rekao da je vrijeme da završi svoj politički angažman, jer bi se time postiglo ono za šta se bori tri decenije, a to je da ova zemlja opstane, bude bolja i da svi ljudi budu isti bez obzira kako se zovu.

“No, koliko vidim to se neće dogoditi na osnovu svih ovih parametara, stoga ću nastaviti da se politički borim sve dok mogu i dok mislim da ima razloga za to”, kazao je.

Prokomentirao je i stavove lidera Naroda i pravde i Saveza za bolju budućnost Elmedina Konakovića i Fahrudina Radončića koji su na neki način podržali stav da jedan narod drugom ne može birati predstavnike što zagovara HDZ, kazavši da za njega to nije novost.

Njihovim stavovima nije iznenađen iako smatra da je taj koncept potpuno pogrešan jer ukoliko se na taj način nastupa onda se i dalje ide ka razvrstavanju ljudi u „torove“ i postoji samo nešto što se zove etnička politika.

“U Ustavu BiH to ne stoji jer da stoji ja ne bih mogao biti na ovom mjestu. Pošto u Ustavu piše da je Federacija BiH jedna izborna jedinica iz koje se biraju dva člana Predsjedništva iz reda Hrvata i Bošnjaka ja sam u Predsjedništvu BiH”, podvlači Komšić.

“To što zagovara lider HDZ-a Dragan Čović ne piše u Ustavu”, kada se Ustav izmijeni na takav način Komšić naglašava da će to poštovati bez obzira što misli da to ne bi bilo u redu.

Na kraju intervjua osvrnuo se na regionalnu saradnju i jednu od inicijativa u regionu takozvani “Mali Šengen”, kazavši da je za region najbolja priča koja se odvija u okviru “Berlinskog procesa” jer ona daje odgovore na sve ono što je sadržano u inicijativi “Mali šengen”.

“Berlinski proces ima punu podršku zemalja Evropske unije, a posebno Njemačke te se u okviru tog procesa mogu realizirati brojne stvari za koje nam se može pružiti tehnička i finansijska pomoć u okviru projekata koje je moguće kandidirati”, zaključio je u intervjuu član Predsjedništva BiH Željko Komšić.

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović svojim potezima stalno provocira daljnje rasprave između dvije zemlje, ocijenio je danas član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i lider Demokratske fronte (DF) Željko Komšić.

Kako je istaknuo, Milanović je došao u Bosnu i Hercegovinu izvrijeđao ne samo Komšića personalno nego i državu koju je posjetio, kazavši da je BiH Evropskoj uniji “predzadnja rupa na svirali”.

“Ne moramo posebno objašnjavati kako bi to izgledalo u normalnim odnosima dvije zemlje, ali pošto su odnosi između BiH i Hrvatske takvi kakvi jesu, a sve su nego normalni, mi živimo s takvim stavovima šefa nama susjedne države koje iznosi u našoj kući”, kazao je Komšić.

Komšić dodaje kako se suzdržavao od komentara ne želeći “gasiti vatru benzinom” jer smatra da Milanoviću iz nekog razloga trebaju svađe.

No, sve što je tokom posjete uradio je bilo neprimjereno, smatra Komšić, stavovi koje je iznosio o BiH u BiH su neprimjereni, ali ipak najveću štetu napravio je Hrvatima u BiH.

“On je ovdje došao, sve to izgovorio, jedan dio političara koji za sebe vole reći da su hrvatski političari je to pozdravio. Milanović se spremio, otišao i ostavio nas ovdje da gasimo vatre i zapravo je učinio medvjeđu uslugu prije svega Hrvatima u BiH onima u čije ime se zaklinje”, stava je Komšić.

Ipak bez obzira na sve to, Komšić najavljuje da će nastaviti da se ponaša kao pristojan čovjek jer je svjestan potrebe da odnosi između BiH i Hrvatske budu što bolji, budući da su dvije zemlje veoma vezane geografski jer dijele najdužu granicu, ali povezane su i ličnim vezama.

Inače Komšića je Milanović podržao na izborima 2010. godine upravo za poziciju člana Predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda, no sada kaže da se Komšić promijenio te da to više nikad ne bi učinio.

Komšić mu odgovara da je on bio isti i 2006. godine kada se prvi put kandidirao za tu poziciju, ali i 2018. godine kada se kandidirao za treći mandat u Predsjedništvu BiH.

Milanović je tokom posjete BiH još rekao da neće doći u Sarajevo sve dok u Predsjedništvu BiH sjedi Željko Komšić kojeg ne smatra legitimnim predstavnikom Hrvata u BiH, a Komšić kaže da on može živjeti s tim, ali smatra da je to loše jer postaje brojne stvari o kojima bi mogli razgovarati.