Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Nenad Stevandić ocijenio je da je odlazak predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića na sjednicu Generalne skupštine UN bez odluke Predsjedništva BiH potpuni promašaj i za BiH i za region, te da je ovaj političar slika i prilika svega što je u BiH neprimjenjivo.
Stevandić je u izjavi Srni rekao da je Komšić u obraćanju na Generalnoj skupštini u Njujorku lažno predstvljao interese hrvatskog naroda i da se lažno pozivao na građane, te je podsjetio da je izabran glasovima Bošnjaka.
“Komšić je pokazao da nije predstavnik Hrvata u BiH. On je izazvao /predsjednika Hrvatske Zorana/ Milanovića da na istom mjestu kaže da predstavalja Hrvate u omjeru koji to Ustav Hrvatske propisuje”, rekao je Stevandić.
On je ocijenio da je Komšić pokazao da ni sam ne poštuje ustavnu strukturu BiH, jer je negirao osnovna ustavna načela zastupanja konstitutivnih naroda i entiteta i govorio o građanskom principu koji je van Ustava BiH.
“Komšić se trudi da svakim svojim odlaskom bilo gdje izazove lavinu negativnih rteagovanja i vjerovatno je njegov osnovni cilj da dalje destabilizuje BiH, pokušavajući okriviti nekog drugog”, smatra Stevandić i dodaje da Komšić ne razumije da ono što ide poslije njegovih nastupa je najnegativnije upravo za građane BiH na koje se poziva.
Stevandić je ocijenio da Komšić dodatno svađa i dijeli građane BiH i pokreće pitanje zaštite vitalnih nacionalnih nteresa svih naroda u BiH.
On je rekao da je Komšić samo iskoristio formalno predstavljanje hrvatskog naroda, a protiv koga, kako je rekao, u suštini radi, a ne predstavlja ga.
“On se tu isključuje, jer, objektivno, on ne pripada ni jednom od konstitutivnih naroda”, rekao je Stevandić.
Stevandić je rekao da je bio očekivan Komšićev nastup kada je riječ o republici Srpskoj, te da tu inznenađenja nema.
“Uspio je da stvori neki senzacionalistički privid i da okrivi, ne samo knstitutivne narode, nego je uspio da BiH ponovo suprostavi i regionalnim državama, sa Hrvatskom i Srbijom”, rekao je Stevandić.
On je zaključio da je Komšićev odlazak u UN potpuni promašaj i za BiH i za region.
“Komšić je sve ono što ne treba da se desi ni u regionu, ni u BiH. Ono što on radi je širenje nepovjernja, sukoba i ugrožavanje stabilnosti, ako unutar BiH, tako i odnosa sa Srbijom i Hrvatskom, a vjerovatno će se to negativno odraziti i na odnose sa EU i drugim velikim zemljama”, kaže Stevandić.
Komšić se danas obratio na Generalnoj sjednici UN bez odluke Predsjedništva i bez usaglašenog teksta govora. On je, između ostalog, ukazao da postoje nastojanja čiji je “konačni cilj raspad ili dezintegracija BiH i anektiranje dijelova njenih teritorija” od strane susjednih zemalja.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik ranije je upozorio generlanog sekretara UN Antonija Guteresa da, zbog internih pravila i procedura, trenutno nema predstavnika iz BiH koji ima pravo i ovlaštenje dati izjavu pred bilo kojim međunarodnim tijelom ili forumom u ime BiH, uključujući i 76. zasjedanje Generalne skupštine UN.
Srpski član Predsjedništva je naglasio da Predsjedništvo BiH nije donijelo odluku da neko u ime njih učestvuje na sjednici Generalne skupštine UN.
Oznaka: Željko Komšić
-
Stevandić: Komšić slika i prilika svega neprimjerenog u BiH
-
Komšić u UN-u: Nekim susjedima je cilj upravljati odlukama u BiH i prisvojiti dio zemlje
U okviru generalne debate 76. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija predsjedavajući prisutnim se obratio predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić gdje je govorio o izazovima pandemijske krize, klimatskim promjenama i političkim izazovima u našoj zemlji.
Predsjedavajući Predsjedništva je naglasio važnost poštovanja i zaštite ljudskih prava zasnovanih na vrijednostima uspostavljenim Univerzalnom deklaracijom Ujedinjenih nacija o ljudskih pravima, te u Evropi, Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama.
Ipak, istakao je Komšić, u Bosni i Hercegovini su spomenute vrijednosti poljuljane i selektivno se primjenjuju, što predstavlja veliku opasnost za očuvanje sistema zaštite ljudskih prava.
“Jačanje etničkih politika u mojoj zemlji, temeljenih na isključivosti i etno-šovinističkim tendencijama, uz porast vjerskih netrpeljivosti i urušavanje sekularizma u regionu Zapadnog Balkana izaziva veliku zabrinutost. Građani Bosne i Hercegovine veoma su osjetljivi na takve društvene poremećaje, s obzirom na rat koji su prošli od 1992. do 1995. godine, te posebno zbog genocida koji je izvršen u Srebrenici”, rekao je Komšić.
Komšić je naglasio prisutnima da dolazi iz zemlje koja je važila za uspješan primjer uspostave mira.
“Ipak, u zadnjih nekoliko godina naše društvo je pod sve većim pritiskom nastojanja za degradacijom osnovnih ljudskih, građanskih, prava i eliminiranjem pojedinca, građanina, kao subjekta ljudskih prava. Kompleksno izgrađen sistem institucija Bosne i Hercegovine zasnovan na Dejtonskom mirovnom sporazumu otežava postizanje političkog konsenzusa koji bi moju zemlju pomjerio sa Dejtonskog mirovnog sporazuma koji je zaustavio rat, ka funkcionalnoj državi sa perspektivom da postane članica Evropske unije i NATO saveza, ali na način da se prihvate sve one vrijednosti koje nalažu demokratija, vladavina prava i zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda”, naglasio je Komšić.
S tim u vezi Komšić je dao primjer selektivnosti u primjeni međunarodnih akata u Bosni i Hercegovini, a koji se tiču ljudskih prava. Istakao je da Ustav BiH u svojoj preambuli jasno i nedvosmisleno navodi da se on, između ostalog, temelji i na Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima iz 1948. godine, što ne predstavlja zakonsku obavezu zemljama koje su joj pristupili, ali da se svakako radi o sistemu vrijednosti koji ima za cilj jednakost svakog ljudskog bića na planeti u njegovim osnovnim ljudskim pravima.
“Takav sistem vrijednosti, koji u temelju ima jednakost svih pojedinaca unutar nekog društva, na žalost, ne postoji u Bosni Hercegovini. To dodatno argumentujem time da je jedan od međunarodnih sudova, odnosno Evropski sud za ljudska prava iz Strazbura, u svojih pet presuda protiv Bosne i Hercegovine, utvrdio postojanje sistemske diskriminacije ili sistemske nejednakosti građana moje zemlje. Takva nejednakost ogleda se u više aspekata života, onih političkih jer svi građani nemaju jednaka prava u izbornom sistemu, pa sve do onih da ti isti građani nemaju jednaka prava i šanse u društvenom životu, kao što je pravo na rad, jer je politički sistem u Bosni i Hercegovini takav da on preferira nečiju etničku pripadnost i da na temelju te etničke pripadnosti, građani moje zemlje imaju veća ili manja prava u zavisnosti u kojem dijelu zemlje žive”, kazao je Komšić.
Dodao je da diskriminacija po osnovu etničkog porijekla nekog čovjeka predstavlja jedan od oblika rasne diskriminacije.
“Da je ovo još složenija priča, govori nam i taj podatak da nam se pokušava nametnuti, čak i diplomatskim aktivnostima na međunarodnoj sceni, postojanje diskriminacije i nejednakosti građana Bosne i Hercegovine, kroz isticanje etničke pripadnosti dijela građana, tražeći veća prava za etničke zajednice koje susjedne zemlje podržavaju, ali uvijek na štetu temeljnih ljudskih prava. To znači kako se kolektivna prava, koja nisu dijelom međunarodnih pravnih akata, stavljaju iznad ljudskih prava pojedinaca. Dozvolite da konstatujem kako je tako nešto neprihvatljivo u ovom vremenu”, kazao je Komšić.
S tim u vezi naglasio je da se kroz diplomatske aktivnosti raznih aktera traži dodatna diskriminacija na etničkoj osnovi, “kako bi unutar tih etničkih zajednica stvorili atmosferu za proces samo-opredjeljenja, sa konačnim ciljem disolucije ili raspada Bosne i Hercegovine i pripajanje dijelova njenih teritorija susjednim zemljama”.
Dodao je da isti ti faktori negiraju presude Haškog tribunala, koji je utvrdio počinjeni genocid, zločine protiv čovječnosti i druge ratne zločine. Istakao je da se u tom smislu dodjeljuju priznanja i glorifikuju ratni zločinci.
“Da li takvi faktori, koje negiraju takve presude, skrivajući počinioce genocida i ratnih zločina, mogu uopšte biti dijelom međunarodnog pravnog poretka? To je pitanje koje direktno zadire u temelje međunarodnog prava i same organizacije UN-a”, kazao je Komšić.
Osim toga, kazao je da se u političke svrhe zloupotrebljava načelo univerzalne jurisdikcije za progon osumnjičenih za ratne zločine.
Također, Komšić je govorio o tome da pojedine politike žele staviti pod kontrolu institucije Bosne i Hercegovine.
“Pojedine politike, kroz forsiranje diskriminacije i nejednakosti građana Bosne i Hercegovine, žele izvršiti upad u ustavno-pravni sistem moje zemlje, kako bi imali ‘Zlatni ključ’ ili ‘Zlatnu dionicu’ upravljanja i donošenja svih odluka u mojoj zemlji, iako po svim aktima međunarodnog prava, kao što je to Povelja Ujedinjenih nacija, oni to ne bi smjeli činiti. Njihove tendencije na diplomatskom planu u kojima negiraju temeljna ljudska prava pojedinaca, kako bi kroz neka imaginarna kolektivna prava ostvarili veoma jasne ciljeve, prevazilaze dobrosusjedske odnose, jer se i u tim aktivnostima i namjerama krije strateški cilj prisvajanja dijela teritorije Bosne i Hercegovine”, naglasio je Komšić.
Dodao je da kroz forsiranje nejednakosti među građanima na temelju etničke pripadnosti, uz nastojanje stvaranja etnički čistih teritorijalnih cjelina, stoje jako opasni politički ciljevi koji destabilizuju Zapadni Balkan u cjelini.
S tim u vezi izrazio je očekivanje da će visoki predstavnik, čije ovlasti su utvrđene rezolucijama UN-a voditi računa o potrebi zaštite međunarodnih pravnih akata i njihovih temeljnih vrijednosti, jer mu je to jedan od važnijih zadataka.
“Odnosno, ako sama međunarodna zajednica u Bosni i Hercegovini želi odustati od implementacije Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, onda se sa pravom postavlja pitanje – da li je Univerzalna deklaracija uopće potrebna ako je njena implementacija selektivna? Da li je uopće potrebno općenito pričati o zaštiti ljudskih prava ukoliko na konkretnom slučaju Bosne i Hercegovine, gdje Ujedinjene nacije još uvijek imaju izvršni mandat kroz Ured Visokog predstavnika, ne pokažemo primjerom da smo spremni stati iza zajedničkih vrijednosti kao što je zaštita ljudskih prava i jednakost svakog građanina u odnosu na nekog drugog i različitog”, kazao je Komšić.
Pandemija koronavirusa i oporavak
Osim toga Komšić je govorio o izazovima s kojima se čovječanstvo susrelo tokom pandemije koronavirusa, rekavši da je pandemija bitna poruka i lekcija kako postojeći međunarodni sistem može biti lako poljuljan ali da je isto tako bitna izdržljivost međunarodnih institucija zasnovanih na multilateralizmu.
S tim u vezi naglasio je važnost bilateralne saradnje i pomoći susjednih ili prijateljskih zemalja, koje su u mnogim regionima, pa i na Zapadnom Balkanu, bili prvi konkretni potezi pomoći.
“Ovdje želim pohvaliti neke od mnoštva regionalnih organizacija sa Zapadnog Balkana koje su pomogle da se održi ekonomija i omogući olakšan protok ljudi i osnovnih roba pod novim okolnostima”, rekao je Komšić.
Klimatske promjene
Predsjedavajući Predsjedništva je u konktestu izazova klimatskih promjena i globalnog zatopljavanja kazao da do sad nije dovoljno urađeno.
“Klimatske promjene već odavno nisu pitanje upozorenja naučne zajednice već krizna situacija koja je već tu. Odgovor na klimatske promjene će nas koštati mnogo, ali će koštati još i više ako nužnost ubrzanja aktivnosti na ublažavanju klimatskih promjena ne shvatimo ozbiljno”, naglasio je Komšić.
Dodao je da nerazvijene zemlje i zemlje u razvoju nemaju dovoljno kapaciteta niti sredstava da izvrše brzu i pravičnu tranziciju na zelene izbore energije.
“U mojoj zemlji, Bosni i Hercegovini imamo oko 40 posto zelenih kapaciteta za proizvodnju električne energije pa ipak, postupno gašenje termoelektrana, a samim tim i većine rudnika, koje se od nas očekuje u narednih 25-30 godina će izazvati manjak električne energije koji teško možemo pravovremeno nadomjestiti zelenim energetskim kapacitetima, a ujedno i očuvati rijeke i ekološki biodiverzitet, u skladu sa međunarodnim normama”, rekao je Komšić, te dodao da naša zemlja ipak stoji iza svojih obećanja o doprinosu smanjenja emisije stakleničkih gasova.
Komšić se u svom izlaganju osvrnuo na problem iseljavanja radno sposobnog stanovništva u razvijene zemlje, rekavši da je od zadnjeg Popisa stanovništva iselilo gotovo 10 posto stanovništva.
“Naši ljudi odlaze za boljim poslovnim i životnim prilikama, ali i tragajući za sigurnošću u uređenim društvima zasnovanim na aktivnoj promociji i zaštiti vrijednosti ljudskih prava. Naši ljudi odlaze za perspektivom života u okruženju gdje svojim znanjem i radom mogu sebi obezbjediti život u izvjesnosti jednog racionalnog društvenog uređenja”, kazao je Komšić.
-
DF: Komšić će se danas obratiti Generalnoj skupštini UN
Demokratska fronta, čiji je lider aktuelni predsedavajući Predsedništva BiH, najavila je da će se Željko Komšić ipak obratiti danas na Generalnoj skupštini UN, uprkos protivljenju Republike Srpske, Hrvata u BiH i zvaničnog Zagreba.
Demokratska fronta je na službenom Twitter nalogu stranke saopštila da će se Komšić obratiti u 17 sati po ovdašnjem vremenu.
Odlazak Komšića u Njujork osporio je ranije srpski član Predsjedništva BiH Milorad, rekavši da je on tamo otišao samoinicijativno i da je time prekršio Ustav BiH.
Dodik je tada rekao i da je o tome obavijestio Generalnog sekretara Antonia Guteresa i sve članice UN.
Komšića kao člana Predsjedništva ne priznaju ni Hrvati u BiH, ni zvanični Zagreb.
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, koji je takođe u Njujorku, izjavio je nakon obraćanja u Generalnoj skupštini da ne zna u kom svojstvu je Komšić prisutan i u čije ime govori.
Milanović je to rekao za Aldžaziru Balkans i poručio da je on predsjednik svih Hrvata u jmeri u kojoj to dozvoljava Ustav i uz poštovanje zemlje u kojoj oni žive.
Komšiću je ovo drugi mandat u Predsjedništvu BiH, a na prošlim izborima na tu poziciju je izabran glasovima Bošnjaka, što je posljedica kašnjenja izborne reforme u BiH oko čega se već godina lome koplja.
Stav Hrvata je da su prema Ustavu BiH oni jedan od tri konstitutivna naroda i zahtijevaju ravnopravnost tako da niko drugi ne može da im izborima nameće predstavnike na najvišim funkcijama u BiH, protiv njihove volje.
-
Komšić na sastanku sa Guteresom iznio niz optužbi na račun Srpske i zemalja regiona
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić sastao se uoči 76. sjednice Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku, gdje je otišao bez odluke Predsjedništva BiH s generalnim sekretarom UN-a Antoniom Guteresom.
Komšić je istakao da „susjedne države, koje su tokom rata u BiH bile aktivno involvirane u sukob, vršeći agresiju na međunarodno priznatu Republiku Bosnu i Hercegovinu, još uvijek, nažalost,BiH posmatraju kao ratni plijen“, prenosi Kliks.
Komšić je naveo je da je „u BiH, odnosno u Republici Srpskoj na snazi političko protivljenje zakonu o zabrani negiranja genocida te da član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske (Milorad Dodik) protivljenje zakonu koristi i kao sredstvo i kao izgovor za političke blokade u radu institucija“.
Naglasio je da dio političkih elita u BiH nastoji promovisati etnički ekskluzivitet, što je diskriminatorno i protivno međunarodnim i demokratskim standardima o ravnopravnosti građana, te zatražio snažniju podršku UN-a u zaštiti temeljnih ljudskih prava.
Komšić je, kako je saopšteno, Guteresu obrazložio poziciju BiH u okviru evroatlantskih integracija, navodeći dinamiku reformi na putu Bosne i Hercegovine ka NATO savezu i Evropskoj uniji.
Antonio Guteres tokom razgovora je istakao da s naročitom pažnjom prati politička zbivanja u Bosni i Hercegovini i regionu, kao i da shvata ozbiljnost i kompleksnost aktuelnog političkog trenutka, ističući da će Ujedinjene nacije ostati privržene u podršci Bosni i Hercegovini.
Dodik je na konferenciji za novinare u Banjaluci rekao da Predsjedništvo nije donijelo odluku o slanju delegacije BiH na sjednicu Savjeta bezbjednosti u UN u Njujork.
- Željko Komšić je tamo u privatnoj posjeti i odbacujem bilo kakvu mogućnost da on predstavlja BiH – rekao je Dodik. Twitter vKontakt Viber
-
Komšić: BiH će biti i sa Dodikom, a i bez njega
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić poručio je danas iz Njujorka članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku da on nije neophodan da bi BiH funkcionirala.
“Ove zemlje će biti i s njim, a i bez njega, pogotovo”, stav je Komšića, koji je na taj način odgovorio na Dodikove prijetnje raspadom države ukoliko generalni sekretar UN-a ne zabrani obraćanje Komšiću na 76. zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.
Danas u večernjim satima Komšić bi trebalo da se sastane s generalnim sekretarom UN-a Antoniom Guteresom, a tokom boravka u Sjedinjenim Američkim Državama Komšić će obaviti još nekoliko sastanaka sa zvaničnicima.
Dodik je danas kazao da Komšić za odlazak u Njujork i obraćanje Generalnoj skupštini UN-a nije dobio saglasnost, naglašavajući da je Komšić privatizovao funkciju te da je trebalo da naglasi da na sjednicu dolazi individualno, a ne kao član Predsjedništva BiH.
“Pošto vidim da se najavljuju sastanci i njegovo obraćanje, to govori da se UN upetljao u rasturanje BiH i njen raspad. UN je tako dao mogućnost da se sluša samo jedna strana ozlojađena svojom pozicijom”, istakao je ranije danas Dodik.
-
Dodik: Komšićev postupak pokazuje da u BiH vlada haos
Pedsjedavajući Predsjedništva Željko Komšić je samovoljno otišao u Njujork na sjednicu Generalne skupštine i taj njegov postupak pokazuje da u BiH vlada haos, istakao je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.
Kako je dodao “Predsjedništvo BiH nije donijelo odluku o slanju delegacije BiH na sjednicu Savjeta bezbjednosti u UN u Njujork”.
“Željko Komšić je tamo u privatnoj posjeti i odbacujem bilo kakavu mogućnost da on predstavlja BiH”, rekao je Dodik danas u Banjaluci konferenciji za novinare, prenosi RTRS.
Naveo je da je Komšić u privatnoj posjeti.
“U delegaciji nema Srba. Niko iz mog kabineta nije otišao u Njujork. Komšić nije ozbiljan političar, jer bi poštovao odluke, ovako ide sam bez ikakvih instrukcija iz Predsjedništva BiH”, poručio je Dodik
On je rekao da su sve članice UN dobile njegovo pismo u kome se navodi da Komšić ne predstavlja stavove BiH.
“Pošto vidim da se govori o mogućnosti da se on obrati, to govori da se generalni sekretar UN, ako se to desi, upetljao u raspad BiH, jer ignoriše Ustav i Poslovnik o radu Predsjedništva BiH”, rekao je Dodik.
-
Avaz piše: “Šmit ohladio Komšića”
U utorak su sastanak održali visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit i član Predsjedništva Željko Komšić. Visoki predstavnik nije bio raspoložen za izjave za medije, ali je zato Komšić otkrio da se na sastanku, između ostalog, razgovaralo o inicijativi „Otvoreni Balkan“ i Izbornom zakonu u BiH te da Šmit, navodno, preferira Fileov model kao rješenje.
Ovaj sastanak desio se u jeku posjete njemačke kancelarke regionu, gdje se najprije u Beogradu nasamo sastala s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, a dan poslije u Tirani s premijerima država u regionu.Ali, osim otkrivanja detalja sastanka, Komšić je nimalo biranim riječima govorio o kancelarki Merkel i Šmitu. Merkel je poručio da od Srbije neće praviti „regionalnog šefa“ te da „nema više gazda na Balkanu“. Za Šmita je, s druge strane, zaključio da je „neupućen“ u dešavanja u Bosni i Hercegovini te da je u BiH „možda došao s predodžbama koje ne odgovaraju realnosti“.
Ipak, prema informacijama koje ima „Avaz“ s lica mjesta, čini se da postoji i mnogo plastičniji razlog zašto je Komšić poslije sastanka bio kivan na Šmita i njemačku politiku. Šmit je, navodno, bio vrlo oštar prema Komšiću, poručivši mu, između ostalog, da svojom retorikom i djelovanjem direktno doprinosi dizanju tenzija te da, umjesto rada na rješavanju problema, svojim populizmom samo dodatno produbljuje probleme.
Dok mu je visoki predstavnik „očitavao lekciju“, Komšić je, kako “Avaz”saznaje, djelovao vrlo iznenađeno i držao se rezervirano, ali je očigledno hrabrosti i drčnosti za slanje „oštrih poruka“ njemačkim diplomatama uspio sakupiti naknadno, kada je Šmitu vidio leđa.
-
Komšić nakon sastanka sa Schmidtom: Moj dojam je da njegova slika o BiH nije kompletna
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić govorio je o današnjem sastanku s visokim predstavnikom u BiH Christianom Schmidtom te je iznio detalje i impresije s ovog susreta.
Na početku je Komšić naveo kako su se razgovori odnosili na aktuelnu situaciju u BiH, ali i u regiji.
“Mogu reći da se nismo složili u vezi s nekim stvarima, naročito kada je riječ o rješenjima za izmjene Izbornog zakona. Moj utisak je da on preferira rješenje Fuleovog modela, što je vrlo opasno po budućnost BiH, jer jeste jedna vrsta stvaranja etničkih teritorija, ali o ovom pitanju će svakako još biti mnogo rasprava”, rekao je Komšić.
Kako je naveo Komšić, tokom razgovora s Christianom Schmidtom insistirao je na potrebi provedbi svih presuda Evropskog suda za ljudska prava.
“Insistirao sam na presudama Evropskog suda za ljudska prava, kao i na mišljenju Evropske komisije o realizaciji 14 prioriteta. Prema mom mišljenju su to stvari o kojima bismo trebali razgovarati s predstavnicima međunarodne zajednice. Dotakli smo se ovoga što se dešava kada je riječ o odnosima BiH i Srbije, neselektivnom hapšenju, o tome da Srbija ne isporučuje ratne zločince, čak da ih skrivaju, što će svakako usložniti razvoj odnosa, tj. ući ćemo u fazu kada se nećemo moći pohvaliti bilateralnim odnosima”, rekao je Komšić.
Komšić je također istakao kako se tokom sastanka našao u čudnoj situaciji, gdje je Schmidtu morao objašnjavati razlike između Otvorenog Balkana i Berlinskog procesa.“Ono što me začudilo jeste to da sam se u trenutku našao u situaciji da objašnjavam razliku između Berlinskog procesa i Mini Šengena, tj. Otvorenog Balkana. Imao sam utisak da moram objašnjavati da su sve zemlje regije pristupile Berlinskom procesu i da se tu stvari rješavaju i da sve što se dešava s Otvorenim Balkanom jeste samo dupliranje posla, ali u smanjenom obimu, jer ne učestvuje svih šest zemalja, već samo tri. Što se mene tiče, Schmidt je visoki predstavnik i naravno da ćemo sarađivati. Ja sam mu rekao da će u meni imati saradnika koji će mu iskreno reći stvari kako jesu i bez skrivenih igara i to očekujem od njega. Vidjet ćemo šta će biti, dogovorili smo se da ostajemo u kontaktu”, naglašava Komšić.
Također, predsjedavajući Predsjedništva BiH je izjavio kako smatra da Schmidt još uvijek nema kompletnu sliku o stanju u BiH.“Polazim od pretpostavke da on (Christian Schmidt op.a.) ima pravo na svoj politički stav i da je možda došao s predodžbama koje ne odgovaraju realnosti i da se stvari drugačije dešavaju. Rekao sam mu da ima ovlasti i za nametanje Izbornog zakona, ali da snosi odgovornost za posljedice. Predali smo mu papir koji se tiče dekriminalizacije izbornog procesa, tj. ono što bi trebalo učiniti da bi BiH dobila poštenije izborne rezultate”, pojašnjava Komšić i ističe kako je Schmidtu potrebno vrijeme kako bi dobio jasnu sliku o situaciji u BiH.
“Moj dojam je da njegova slika o BiH nije kompletna i da bi to sklopio, treba mu još nekoliko puzli kako bi se stekla ukupna slika o stanju u državi. Pojasnio sam da u BiH želimo da važi sve ono što važi i u Njemačkoj i očekujem da ljudi koji dolaze iz takvih društava shvate to, da su bitni pojedinci i njihova prava, jer na tome počiva Evropa, a ne na kolektivnim pravima bilo kakvih grupa”, govori Komšić.Tokom sastanka, kako navodi Komšić, osvrnuli su se i na priče o mirnoj disoluciji BiH o kojoj pojedini političari govore.
“Vlada Njemačke je ranije rekla da sve ovo što mi živimo u BiH jednostavno postaje problem, jer se kod nas priča o konstitutivnosti počinje koristiti o disoluciji, i rekao sam mu da je Dodik primjer toga. Kada govorimo o mirnoj disoluciji, onda se razgovori o takvom pitanju kod nas odvijaju puškama, tenkovima i topovima i to apsolutno ne može biti provedeno”, objašnjava Komšić.
Na kraju, Komšić se osvrnuo i na odlazak Angele Merkel u Beograd te je poručio kako je to znak da Merkel daje podršku politici Aleksandra Vučića.
“Njemačka kancelarka je odabrala takav format susreta, ne znam zašto. Kod Vučića je otišla da mu da još jednom podršku, što smatramo da je loše i da šalje loše signale, ali to je tako. Ne vidim drugi razlog zašto je kancelarka išla Vučiću na noge osim toga. Kao kompenzacija tom susretu, odabran je susret s ostalim premijerima u Tirani i Tegeltija je otišao na taj susret”, naveo je Komšić.
Poručio je također da se od Srbije ne može praviti gazda na Balkanu te da sve zemlje moraju imati ravnopravan tretman.“Od takve ozbiljne zemlje kao što je Njemačka i ozbiljne osobe kao što je Merkel očekujete da su dobro informisani i da im je teško iznijeti pogrešnu sliku. Nemam dileme da u institucijama u Berlinu nedostaju neke informacije, samo je pitanje šta je cilj te politike. Ako je cilj praviti od Srbije regionalnog šefa, to neće ići. To sam rekao i Schmidtu. Možemo biti jednaki i samo na toj osnovi možemo razgovarati. Nema više gazda na Balkanu”, poručio je na kraju predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić.
-
U Predsjedništvu BiH počeo sastanak Christiana Schmidta i Željka Komšića
Iz Predsjedništva Bosne i Hercegovine za Klix.ba je potvrđeno da je u toku sastanak novog visokog predstavnika Christiana Schmidta sa predsjedavajućim Predsjedništva Željkom Komšićem.
Schmidt u Predsjedništvo BiH stiže u jeku burnih političkih odnosa i nakon sastanka sa Aleksandrom Vučićem i turskim ministrom vanjskih poslova Mevlutom Cavusogluom.
Posebno je zanimljivo što će Schmidt sa Komšićem razgovarati nakon nedavnom simpozija u Njemačkoj, na kojem je visoki predstavnik imao nekoliko izjava koje su izazvale burne reakcije u smislu nedovoljne zastupljenosti Hrvata i načina izbora Komšića u Predsjedništvo.
Očekuje se da će razgovarati i o hapšenju bh. državljanina Edina Vranja u Srbiji te novoj diplomatskoj krizi između dvije zemlje.
-
Komšić razljutio Hrvate
Predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider Demokratske fronte Željko Komšić ovih dana je rekao kako ima namjeru da se na izborima opet kandiduje za tu funkciju, čime je izazvao oštre reakcije hrvatskih stranaka.
Komšić je, naime, ovih dana rekao kako će se nastaviti odlučno zalagati za koncept BiH kao građanske države, iako je svjestan da to sada nije realno.
Dodao je kako ne vjeruje da će uz sve sadašnje probleme doći do izmjena Izbornog zakona do narednog izbornog ciklusa planiranog za oktobar 2022. i potvrdio da će se, bude li uopšte izbora, ponovno kandidovati za člana Predsjedništva BiH.
Upravo je njegova kandidatura na to mjesto najveći trn u oku hrvatskim strankama kako u BiH, tako i Hrvatskoj jer tvrde da nije legitimni predstavnik hrvatskog naroda već je izabran bošnjačkim glasovima.
Isto je ovih dana izjavio i visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit koji je rekao da su Hrvati u BiH ugroženi zbog čega napuštaju ovu zemlju.
On je istakao i da Komšić nije legitimni predstavnik Hrvata jer je izabran bošnjačkim glasovima.
Sličan stav dijele i političari iz Hrvatske, koji traže izmjene Izbornog zakona kako bi Hrvati mogli da imaju svog „legitimnog predstavnika“.
Da li je Komšićeva najava da će se ponovo kandidovati za člana Predsjedništva BiH, guranje prsta u oko Hrvatima i kakve posljedice bi njegova eventualna kandidatura mogla da izazove?
Hrvatski novinar i politički analitičar Pejo Gašparević ističe da se Komšić namjerno inati te da želi da još više pogorša odnose na relaciji Sarajevo-Mostar.
Komšićeva kandidatura je direktna antihrvatska pozicija, što je potvrdio i visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit kada je rekao da to treba ispraviti, kako Bošnjaci ne bi birali Hrvatima člana Predsjedništva. Najavom da će se ponovo, po četvrti put, kandidovati za člana Predsjedništva, Komšić je ustvari poručio da i dalje želi ostati dio jednog od najvećih problema u odnosima između Hrvata i Bošnjaka i da ne želi biti dio rješenja – poručuje Gašparević.
On ističe da bi Komšiću bilo najpametnije kada bi dao ostavku na to mjesto, umjesto što najavljuje da će se opet kandidovati. Insistiranje da ponovo sjedne u fotelju hrvatskog člana Predsjedništva, Komšić će, kako kaže Gašparević, samo proizvoditi nove konflikte i nove političke napetosti u BiH.
– To definitivno nije dobra politička priča – zaključuje Gašparević.
Politički analitičar Nebojša Tojagić smatra da bi Komšićeva kandidatura dovela do bojkota izbora od strane Hrvata, ali i nove još veće blokade u BiH.
– Mi smo objektivno suočeni sa tim da imamo etno biznismene koji na osnovu svoje nacionalne pripadnosti narodu, kojem objektivno čak i ne pripadaju, grade svoju političku budućnosti i guraju taj narod u neravnopravan položaj sa drugim građanima u Bosni i Hercegovini – kaže Tojagić.
On ističe da ni HDZ BiH ne smije biti jedini reprezent hrvatskih nacionalnih interesa u ovoj zemlji, ali da je činjenica da Komšić ne predstavlja Hrvate u Bosni i Hercegovini.
Tojagić kaže da, na žalost, u BiH imamo političare koji koriste svoju nacionalnu pripadnost samo za zadovoljavanje ličnih i partijskih interesa, umjesto da rade u interesu naroda kojem pripadaju, ili bar tvrde da pripadaju.