Povodom 20-godišnjice prijema Bosne i Hercegovine u Vijeće Evrope predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić održao je govor u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope.
Komšić se prisutnima obratio putem Zooma, jer je, kako je objasnio, pozitivan na koronavirus. Na početku je kazao da će svoje izlaganje iznijeti kroz prizmu onih temeljnih vrijednosti Vijeća Evrope utvrđenih prilikom osnivanja 1949. godine, za koje se lično i kontinuirano zalaže u svom radu, a za koje je siguran kako ih i građani BiH žele vidjeti ugrađene u politički i društveni život zemlje.
“Zaštita ljudskih prava, višestranačka parlamentarna demokratija i vladavina prava, širenje spoznaja o evropskom identitetu, zaključivanje specifičnih međunarodnih ugovora, osiguranje jedinstva kontinenta, traženje rješenja za društvene probleme u Evropi”, rekao je Komšić.
On je istakao da za razliku od tadašnjeg konteksta, kada je svijet bio podijeljen između onih koji su bili okrenuti liberalnoj demokratiji i tržišnoj ekonomiji i drugih prema komunističkoj doktrini i centralizovanoj ekonomiji, danas imamo drugačije geopolitičke odnose u svijetu, temeljene na multipolarnom svijetu.
“U takvim okolnostima postoji jedan broj zemalja koje nisu okončale svoje tranzicijske procese, prema načelima liberalne demokratije i tržišne privrede, što ih svrstava u veoma ‘lak plijen’ za različite geopolitičke interese velikih igrača”, istakao je Komšić.
Dodao je da je Bosna i Hercegovina 1992. godine donijela ustav Republike BiH , koji je već tada sadržavao temeljne principe liberalne demokratije i tržišne ekonomije, istovjetne onima koji su ugrađeni u temelje Vijeća Evrope.
“Međutim, proglašenje nezavisnosti Bosne i Hercegovine dovelo je do agresivne reakcije susjednih zemalja, koje su u periodu ratnih dešavanja od 1992. do 1995. godine ili agresije na moju zemlju, putem njihovih ratnih i osvajačkih aktivnosti nastojale poništiti bilo kakvo postojanje Bosne i Hercegovine i preuzeti dijelove njene teritorije”, rekao je Komšić.
Naglasio je da je presudama Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju utvrđeno postojanje više udruženih zločinačkih poduhvata u kojima su učestvovali pojedinci i grupe iz BiH, kao i iz susjednih zemalja, kojima je cilj bilo uspostavljanje etnički čistih teritorija, kako bi ih pripojili susjednim zemljama.
“Ovo sve navodim iz razloga što ću u drugom dijelu svog izlaganja jasno ukazati na to da su takve politike prisutne i danas u Bosni i Hercegovini, ali da su metod ratnog osvajanja zamijenili političkim i diplomatskim sredstvima, odnosno, takvi i dalje nastoje da realizuju svoje ratne ciljeve, ali u mirnodopskim uslovima”, kazao je Komšić.
Dodao je da je Ustav Bosne i Hercegovine, definisan Dejtonskim mirovnim sporazumom, oktroisan ili nametnut i nije bio izraz demokratske volje građana BiH.
“U tom Ustavu, koji svi moramo poštovati, ostalo je mnoštvo otvorenih pitanja i nedorečenosti, što je ostavilo veliki prostor za različita proizvoljna tumačenja ili interpretacije, najčešće inspirisane partikularnim interesima različitih političkih elita, kako onih u Bosni i Hercegovini, tako i u susjednim zemljama”, rekao je.
Naglasio je da, umjesto da Ustav evoluira prema demokratskim standardima i vrijednostima, aktivne etničke politike u BiH kreiraju vještački podijeljeno i segmentirano društvo u kojem dominira pripadnost nekoj od etničkih zajednica, kao jedini validan iskaz za političko djelovanje.
“Njihov povod za takve ambicije krije se u tom nesretnom terminu ‘konstituentnosti’, koji jeste spomenut u Ustavu Bosne i Hercegovine , ali u njemu nije nigdje pravno razrađen, niti je rečeno ili utvrđeno šta to zapravo znači”, rekao je Komšić.
Dodao je da se zato javila nova praksa da se kroz korištenje tog termina ostvaruju različiti politički ciljevi, u čemu učestvuju domaći politički akteri uz podršku iz susjednih zemalja.
“U takvoj, prema mom mišljenju pogrešnoj političkoj i pravnoj praksi, nečija etnička pripadnost postaje Conditio sine qua non za bilo koji oblik političkog djelovanja, koji ide toliko duboko da se čak ne može dobiti posao ako niste odgovarajuće etničke pripadnosti. Zar to nije vidan oblik sistemske diskriminacije, koja nažalost postoji u mojoj zemlji?”, istakao je.
U nastavku je rekao da je ta sistemska diskriminacija, zasnovana na etničkoj pripadnosti i mjestu prebivališta, potvrđena presudama Evropskog suda za ljudska prava.
“Da li nam takvo nešto treba u sadašnjoj Evropi i u modernom liberalnodemokratskom poretku, pitanje je za sve nas, a ne samo za Bosnu i Hercegovinu?”, rekao je Komšić.
U nastavku se zapitao kako možemo ostvariti liberalnu demokratiju ako znamo da se u BiH politički forsira nametanje sistema nejednakosti.
“Očito je kako sadašnji politički sistem u Bosni Hercegovini, temeljen na etničkoj pripadnosti, stvara tri paralelna totalitarna sistema, temeljena na pripadnosti nekoj od tri etničke zajednice, kojima se nastoji vladati na autokratski način”, dodao je.
Naglasio je da etničke politike u BiH, u momentu kad iscrpe sve druge alate kojim bi ovladale svojom etničkom zajednicom, posežu za emocijama i empatijom unutar svojih zajednica produciranjem straha.
Osvrnuo se i na prijedlog da se u BiH uspostavi princip koncosijacijske demokratije, kroz navodno kopiranje političkog sistema Belgije, Švicarske, Sjeverne Irske ili Južnog Tirola.
“Tu postoje najmanje dva problema. Prvo, što konsocijacijska demokratija nije isto što i liberalna demokratija, niti postoji u pomenutim zemljama ili dijelovima drugih zemalja, onako kako je konsocijacijska demokratija uopšte zamišljena”, rekao je Komšić.
Naglasio je da je drugi problem da takve zemlje ili dijelovi pojedinih zemalja imaju potpuno drugačiji historijski kontekst od BiH da bi se njihov politički sistem mogao primijeniti u našoj zemlji, a isto tako bi to dovelo do poništavanja temeljnih principa liberalne demokratije.
Dodao je da takve politike idu toliko daleko da negiraju postojanje bosanskohercegovačke nacije, već svaki izraz nacionalnosti žele prikazati kroz etničko porijeklo.
“Želim danas kazati da sam ja po nacionalnosti Bosanac i Hercegovac i etnički Hrvat, jer je nacija izraz pripadnosti vlastitoj državi. Susjedne zemlje negiraju bosanskohercegovačku naciju, nastojeći iskoristiti etničke identitete u mojoj zemlji u njihovu korist, stvarajući takav ambijent da bismo mi, Bosanci i Hercegovci trebali njih pitati za saglasnost, smijemo li uopće po nacionalnom opredjeljenju biti Bosanci i Hercegovci. To je apsolutno neprihvatljivo i u potpunoj suprotnosti s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama”, rekao je Komšić.
U nastavku je govorio o samom sistemu odlučivanja, rekavši da se postojanje bilo kakve većine u Predstavničkom domu PS BiH u cijelosti poništava kroz “entitetsko glasanje” ili kroz Dom naroda PS BiH.
“Da li je takvo nešto izraz liberalne demokratije? Naravno da nije, jer je očito da politička manjina može zakočiti donošenje bilo kojih odluka na štetu političke većine, sve dok se toj manjini ne udovolji”, rekao je Komšić te dodao da se BiH kroz separatističke aktivnosti drži u političko-talačkoj krizi.
“Zar to nije vidan pokazatelj nejednakosti glasa zastupnika u dva doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, gdje glas jednog zastupnika iz Doma naroda, kojeg imenuju političke stranke, ima najmanje trostruko veću vrijednost od delegata iz Zastupničkoga doma, kojeg biraju građani Bosne i Hercegovine?”, istakao je Komšić.
Dodao je da primjena koncepta “konstituentnih naroda” i etničkog glasanja služi samo namjerama da se BiH destabilizuje i spriječi njen napredak.
“Ovdje se stoga radi o zloupotrebi prava ‘konstituentnih naroda’ radi sprečavanja Bosne i Hercegovine da postane dio civilizirane zajednice evropskih parlamentarnih demokratija i kako moja zemlja nikada ne bi mogla postati članica Evropske unije. Takve politike imaju namjeru od moje zemlje napraviti teritoriju nad kojom će utjecaj imati strani režimi, bilo ekonomskim putem, bilo stvaranjem novih ‘Transdnjestrija’ na Zapadnom Balkanu od jednog dijela moje zemlje”, rekao je Komšić.
Komšić je istakako da uprkos “Mišljenju” Evropske komisije iz 2019. godine, politički akteri koji zagovraju nestanak BiH odlučili su da zaustave sve procese i vrate 3,5 miliona ljudi natrag u 1995. godinu pričom o pravima “konstituentnih naroda”, vraćanjem nadležnosti entiteta i anticivilizacijskim otporom prema kažnjavanju negiranja genocida i ratnih zločina.
U nastavku je kazao da se implementacija Evropskog suda za ljudska prava, kroz izmjene Ustava i Izbornog zakona, koristi da bi se kreirao novi ustavni aranžman i izbori sistem s dubljom diskriminacijom koja bi bila zaklonjena iza nejednake vrijednosti glasa građana BiH.
“U tome, nažalost, direktno učešće imaju i susjedne zemlje, čiji je cilj veoma jasan – ostvariti sve ratne ciljeve koristeći politička i diplomatska sredstva u mirnodopskim uslovima. Njihova namjera ogleda se u dva aspekta. Prvi da kroz izmjene Ustava i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine kreiraju takav sistem u kojem će te susjedne zemlje imati ‘zlatnu dionicu’ ili ključnu riječ u donošenju svih odluka u Bosni i Hercegovini, a time i potpunu kontrolu nad mojom zemljom. Takve namjere lako ćete prepoznati svaki put kada oni govore o ‘konstituentnosti naroda’ ili u frazi da će prihvatiti sve ‘što se tri etničke zajednice dogovore'”, rekao je Komšić.
Dodao je da, kada vide da takvo nešto neće uspjeti, onda oni posežu za njihovim saveznicima u BiH koji, u ime tih susjednih zemalja, vrše blokade rada institucija BiH, nastojeći stvoriti privid da je BiH nefunkcionalna država.
“Dodatno, susjedne zemlje, osim što vrše upad u politički sistem moje zemlje, nastoje kroz njihove političke satelite u Bosni i Hercegovini imati potpunu kontrolu nad prirodnim i svim drugim resursima moje zemlje. Kako drugačije objasniti političke namjere susjednih zemalja da se ne utvrdi granica s Bosnom i Hercegovinom putem međunarodnog ugovora o granici, kako na kopnu, tako i na moru, a sve sa ciljem da oni imaju mogućnost upravljanja prirodnim resursima Bosne i Hercegovine?”, rekao je Komšić.
Na kraju je zamolio prisutne da ne prihvate takvu vrstu diplomatskog razgovora, jer se time nanosi šteta BiH i njenim građanima, te istakao da je potrebno ostvariti jednakost građana BiH kako bi se stvorilo društvo jednakh šansi.
“Najzad, izmjene Ustava i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine ne mogu biti obavljene ako se u tim izmjenama neće uvažiti temeljni principi liberalne demokratije, ljudskih prava i vladavine prava, jer sve drugo, moju zemlju vodi u dodatnu nestabilnost, a time i u nestabilnost cijele regije Zapadnog Balkana. Svi mi dobro znamo da je građanin, pojedinac, nositelj suvereniteta svoje zemlje, što se isto mora primijeniti i u Bosni i Hercegovini. Koristim ovu priliku da vas sve zajedno zamolim da ne pristajete na sve one diplomatske i političke razgovore, kojim žele nanijeti štetu Bosni i Hercegovini, a takve ćete razgovore veoma lako prepoznati – oni će biti izvan temeljnih principa Vijeća Evrope”, zaključio je Komšić.
