Oznaka: Željka Cvijanović

Potpredsjednica SNSD-a Željka Cvijanović izjavila je da je opozicija zaista na dobrom putu da svoj kredibilitet kod građana Srpske izjednači sa kredibilitetom Kristijana Šmita.

Na pitanje da prokomentariše Šmitovu izjavu da su lideri opozicije u Republici Srpskoj tražili od njega da sa političke scene ukloni predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, Cvijanovićeva je rekla za Srnu da njihovo podaništvo prema strancima traje mnogo duže nego Šmitovo lažno predstavljanje u BiH.

• Ne treba nama Šmit da bi znali sa kim imamo posla. To što je on javno priznao da su tražili Dodikovu smjenu jeste poražavajuće za opoziciju, ali nije iznenađujuće. Vjerovatno bi još šokantnije bilo saznanje šta su Šmitu nudili zauzvrat i kako bi mu se za to odužili – rekla je Cvijanovićeva.

Potpredsjednica SNSD-a Željka Cvijanović rekla je danas da je situacija u Republici Srpskoj stabilna i da je vlast opredijeljena da u skladu sa mogućnostima izlazi u susret potrebama svih građana.

Cvijanovićeva je istakla da SNSD daje punu podršku predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku uz ocjenu da je sve što se dešava u pogledu sudskog procesa protiv Dodika politički obojeno i da je riječ o političkom progonu izabranih od strane neizabranih.

• Neizabrani stranac /Kristijan Šmit/ je kreirao i normirao krivično djelo po svojim mjerilima i nahođenju – rekla je ona.

Cvijanovićeva je istakla da visoki predstavnici i kada su legalno izabrani prema Dejtonskom sporazumu nemaju pravo da nameći i dopunjavaju zakone.

• BiH se delegitimiše otvaranjem vrata onima koji nemaju nikakav legitimitet i koji bi bili odbačeni u svakoj normalnoj zemlji – rekla je Cvijanovićeva.

Željka Cvijanović, član Predsjedništva BiH rekla je da sastanak na Samitu Brdo-Brioni protekao u mirnoj i dobroj atmosferi, bez otvaranja krupnih pitanja te da su organizatori krenuli sa dobrim polaznim tačkama, odnosno da se ne razgovara o stvarima o kojima se ne slažemo.

“Dobra atmosfera doprinijela je do toga da imamo i neke zajedničke zaključke. Ti zaključci su i poruka koja se šalje EU. Kada je riječ o ubrzanju procesa pridruživanja BiH EU, postojala su različita mišljenja. Pojedine članoce su tražle da se to oroči i stavi konkretan rok, a neki su bili nezadovoljni rokom 2030. godina, koja je ispostavljena prije nekoliko dana od zvaničnika EU”, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je navela da bi to podrazumijevalo da se naprave novi akcioni planovi te da je podsjetila da BiH ima 14 priorieta koji zahtjevaju veliku političku pažnju i dgovor.

Takođe, Cvijanovićeva je upoznala prisutne da su počeli da izvršavaju neke od tih obaveza te da je preovladavao stav da su zemlje zapadnog Balkana u nefer poziciji

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović rekla je za Srnu da ne zna šta hrvatskog delegata Zlatka Miletića brine oko njene izjave da su protesti podrške institucijama Republike Srpske na međuentiteskoj liniji generalna proba.

Koliko se sjećam udruženja Srba iz Federacije BiH su tražila da se protesti organizuju na drugom mjestu, a onda su im to vlasti u FBiH zabranile i to vjerovatno zato što su Srbi i što podržavaju poziciju Republike Srpske i instituciju predsjednika. Znači, za njih su Srbi građani drugog reda, jer su onima koji su nesrpske nacionalnosti to dozvoljavali i to se dešavalo baš na tim lokacijama gdje udruženjima Srba, iako su građani FBiH, to nije dozvoljeno. Po njima, najbolje bi bilo da Srbi protestuju na Marsu – istakla je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da im je sad problem bila lokacija, pa se postavlja pitanje gdje bi im to uopšte bilo dozvoljeno u FBiH.

• Međutim, ovdje više zabrinjava to što bi oni u FBiH birali i komandanta EUFOR-a i sad im smeta da to bude Mađar. A kad bi na primjer neko u Republici Srpskoj rekao da mu zbog države iz koje dolazi smeta neki strani namještenik u BiH onda bi to po tumačenju federalnih političara bilo strašno. Baš licemjerno, nema šta – konstatovala je Cvijanovićeva.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović naglasila je da je Republika Srpska demokratska i da njene lidere biraju i smjenjuju građani, a ne Savjet za implementaciju mira ili bilo ko izvana.

Mi u Republici Srpskoj ne zovemo strance upomoć da nam mijenjaju ustav da bismo mogli formirati vlast – rekla je Cvijanovićeva.

Upitana da prokomentariše poziv koji je Denis Bećirović uputio PIK-u da podrži samozvanog visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita, koji, kako je rekao, treba u najkraćem roku da smijeni predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, Cvijanovićeva je odgovorila za Srnu da Bećirović može da priziva koga hoće u nastojanju da se tuđim mišićima obračunava sa Republikom Srpskom.

• BiH nije i neće biti žarište, koliko god se Bećirović trudio da privuče međunarodnu pažnju. Dejtonski mirovni sporazum srušen je stranim intervencijama, uključujući i one koje čini Kristijan Šmit, a koji na mjesto visokog predstavnika nije izabran u skladu sa odredbama upravo tog sporazuma na koji se Bećirović poziva – ukazala je Cvijanovićeva.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović rekla je da na zapadnom Balkanu i dalje postoje mnoga otvorena pitanja i ozbiljni problemi koji imaju svoje specifične istorijske i političke dimenzije.

Ona je naglasila da se čini da su međunarodne intervencije često više komplikovale nego što su ublažavale nagomilane probleme, neprijateljstva i nerazumijevanja.

U izlaganju na 32. Ekonomskom forumu u Karpaču o temi “Zapadni Balkan u regionalnim i evropskim integracijama”, Cvijanovićeva je navela da se u posljednjih 18 mjeseci svijet suočava sa ogromnim geopolitičkim promjenama i izazovima, te da ni zemlje zapadnog Balkana nisu imune na te izazove niti na krize u Evropi koje su oni proizveli.

Pored toga, rekla je Cvijanovićeva, zemlje regiona se bore sa vlastitim dugotrajnim problemima, a razlozi za to mogu se tražiti u geopolitičkom položaju zapadnog Balkana, kao i njegovoj etničkoj, vjerskoj, političkoj i kulturnoj složenosti.

– S pravom bi se moglo reći da demokratski kapaciteti koji se razvijaju u ovim zemljama i dalje nisu dovoljni za prevazilaženje raznolikih problema koji se manifestuju unutar samih zemalja i u našim međusobnim odnosima. Ni velika uključenost međunarodnog faktora nije bila od pomoći, a čini se da su međunarodne intervencije često više komplikovale nego što su ublažavale naše nagomilane probleme, neprijateljstva i nerazumijevanja – naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da je s jedne strane dobro to što sve zemlje regiona dijele iste težnje kad su u pitanju evropske integracije i cilj punopravnog članstva u Evropskoj uniji.

– S druge strane, međutim, loše je to što pojedine zemlje Evropske unije slabo razumiju našu, gore pomenutu, regionalnu složenost. Nedostatak tog razumijevanja u dosta slučajeva znači da se Evropska unija postavlja neadekvatno i često koristi dvostruka mjerila u načinu na koji se nosi s pomenutom složenošću. Neke zemlje Evropske unije u našim zemljama promovišu političku i ustavnu praksu koju nikad ne bi prihvatili u vlastitim zemljama – pojasnila je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, još jedan problem s kojim se nose zemlje na zapadnom Balkanu ogleda se u tome što se evropska perspektiva posljednjih dvadeset godina nalazi u nekom stanju neizvjesnosti.

Željka Cvijanović na Ekonomskom forumu u PoljskojFOTO: SRNA
Ona je podsjetila da su tokom posljednje dvije decenije neke zemlje regiona postale države kandidati za članstvo u EU, ali još nemaju jasnog vremenskog okvira o tome kada bi mogle postati članice. Posljedično, ukazala je ona, u cijelom regionu gubi se vjera u mogućnost da će ijedna zemlja regiona ikad postati članica.

– Stoga ne iznenađuje da sad čujemo dosta onih koji upozoravaju da se “evropska perspektiva” nikad neće ostvariti u punopravnom članstvu, i to ne samo zbog naših vlastitih nevolja, nego i zbog činjenice što se Evropska unija ponaša kao da će te nevolje na neki čudnovat način nestati same od sebe.

S druge strane, čujemo i one koji tvrde da se neodlučan stav Evropske unije o prihvatanju zemalja zapadnog Balkana kao punopravnih članica mijenja usljed novih geopolitičkih okolnosti nastalih posljednjih osamnaest mjeseci i da će proces pristupanja zemalja zapadnog Balkana sad biti ubrzan – rekla je Cvijanovićeva.

Kako će Evropska unija na kraju razriješiti ovu dilemu, dodala je srpski član Predsjedništva BiH, zavisiće dobrim dijelom od njene odluke da li da posmatra zapadni Balkan kao novu vrijednost za Uniju ili samo kao njen budući teret.

– Kakav god da bude ishod, želim da iskoristim ovu priliku da zahvalim Poljskoj, njenom predsjedniku i Vladi, na podršci u toku procedure u kojoj je Evropska unija dala BiH status kandidata u decembru prošle godine. Razumijemo i da su nedavne odluke o davanju kandidatskog statusa pojedinim zemljama proizašle iz nove geopolitičke situacije i da nisu utemeljene na nekim stvarnim postignućima novih zemalja kandidata, koje Evropska unija, naravno, detaljno prati – rekla je Cvijanovićeva.

Što se tiče same BiH, nakon što je dobila status kandidata, Cvijanovićeva je navela da je nastavljen rad na ispunjavanju obaveza iz paketa 14 prioriteta koje je Brisel postavio pred BiH.

– Neki službenici EU daju naznake da bi početak procesa pristupanja mogao biti određen za kraj ove ili početak naredne godine. Ali znamo i da neki u Briselu ne dijele takvo mišljenje – naglasila je Cvijanovićeva.

Nažalost, dodala je ona, zemlje regiona zapadnog Balkana su već okusile brojne takve protivrječnosti i BiH nije izuzetak.

Prema njenim riječima, dobar takav primjer je svakako i Sjeverna Makedonija koja se suočava sa različitim bilateralnim i multilateralnim preprekama u iščekivanju početka pregovora sa Evropskom unijom.

– Podsjetila bih vas i da je jedan od zahtjeva, koje nam je postavila Evropska unija, i regionalna saradnja. Zato su u regionu i dogovoreni različiti bilateralni i multilateralni aranžmani koji se bave gotovo svim pitanjima – od trgovine do političke i ekonomske saradnje. Većinu njih su pokrenuli međunarodni akteri i podrazumijevaju i njihovo učešće, koordinaciju i nadzor. Može se reći da su takve inicijative dale dobre rezultate, pošto su pomogle u povećanju trgovinskog obima u regionu i postepenom uspostavljanju jedinstvenog tržišta zapadnog Balkana – ukazala je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da su ove inicijative, takođe, dovele do raznih oblika policijske i bezbjednosne saradnje i podsticale veću slobodu kretanja i navela primjer da je priznavanje diploma i profesionalnih kvalifikacija ljudima širom regiona značajno povećalo slobodu kretanja i zapošljavanja, te da je ova saradnja očigledna.

– Međutim, očigledno je i da na zapadnom Balkanu i dalje postoje mnoga otvorena pitanja i ozbiljni problemi koji imaju svoje specifične istorijske i političke dimenzije. Imajući na umu situaciju u BiH, gdje su određeni strani centri moći praktično uzurpirali njen demokratski institucionalni kapacitet i suverenitet, ili nedavne slučajeve nasilja i neprijateljstva prištinskog režima protiv srpskog stanovništva u sjevernom dijelu Kosova i Metohije, slobodno mogu da kažem da su ovakve međunarodno podstaknute političke inicijative ili sredstva nepošteni, neodgovarajući i promovišu dvostruka mjerila – naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da ovo sve više stvara osjećaj da još od ratova u bivšoj Jugoslaviji međunarodni akteri ne samo da nisu uspjeli da nađu odgovarajuće modalitete za rješenje problema regiona, nego su prilično često te probleme pogoršavali.

Cvijanovićeva je navela primjer da je BiH prihvaćena kao zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, a istovremeno je njen suverenitet značajno umanjen zbog nastavka rada Kancelarije visokog predstavnika (OHR), kao i stranih sudija u Ustavnom sudu BIH – dvadeset osam godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Cvijanovićeva je ovu apsurdnu situaciju smjestila u istorijski i poredbeni kontekst navodeći da je međunarodni nadzor nad Njemačkom i Japanom završen i vraćen im je suverenitet deset godina nakon završetka Drugog svjetskog rata, međunarodni nadzor nad Irakom je završen i vraćen mu je suverenitet dvije godine nakon invazije na ovu zemlju uprkos činjenici da je u tom trenutku u Iraku buktao građanski rat, dok u BiH, gotovo tri decenije nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, strani birokrata koga su nametnuli stranci – o čijem izboru građani BiH nisu imali priliku da odlučuju – i dalje tvrdi da ima pravo da proizvoljno nameće zakone i smjenjuje demokratski izabrane nosioce vlasti.

– Ovakav neokolonijalni aranžman je sramotan za vrijednosti i ideale Evrope 21. vijeka i sramotan za zemlju koja je dobila status kandidata za članstvo u EU.

I zaista, ove proizvoljne i zlonamjerne ustavne i političke intervencije raznih visokih predstavnika toliko su se često pokazale štetnim i kontraproduktivnim za političke procese u našoj zemlji da i sami bivši visoki predstavnici sad kažu da je OHR dio problema u BiH i da nije dio rješenja.

Niko od nas ne bi trebalo da gaji iluzije po ovom pitanju. Prava, istinska i organska demokratizacija i napredak u BiH su nemogući sve dok postoji anahrona institucija takozvane ‘Kancelarije visokog predstavnika’. Što se prije OHR zatvori, to će prije i BiH početi da prerasta u stabilnu, multietničku i demokratsku državu i brže ćemo početi da ispunjavamo zahtjeve za pristupanje EU – pojasnila je Cvijanovićeva.

Ona je navela i da je poslijeratna BiH iskusila i ozbiljne bezbjednosne probleme kao rezultat islamističke radikalizacije koja se dogodila u nekim dijelovima njenog stanovništva.

– Brojne ćelije Al Kaide i ISIS osnovane su u BiH tokom i nakon rata, a kako svjedoče različiti teroristički napadi sa bosanskim vezama koji su izvedeni širom Evrope u proteklih 25 godina – od bombaških napada na vozove u Madridu 2004. do terorističkog napada u Beču od prije samo nekoliko godina – i regionu i Evropi u cjelini i dalje prijeti ovaj opasan problem – ukazala je srpski član Predsjedništva.

Navodeći da bi izlaganje željela da zaključi optimistično, Cvijanovićeva je naglasila da je zapadni Balkan osjetljivo i krhko područje, bremenito različitim izazovima i problemima, ali istina je i da je veći dio Zapadne Evrope bio takav i prije 75 godina.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da je nečuveno šta su sve u stanju da izjave pojedini bošnjački političari, a da pri tome vjeruju da će njih i državu koju navodno brane neko smatrati ozbiljnim.

Reagujući na izjavu Šemsudina Mehmedovića da su mirni protesti podrške institucijama Srpske strategija uništenja BiH razrađena na nedavnom sastanku zvaničnika regiona u Budimpešti, Cvijanovićeva je izjavila da je sramno i skandalozno to što Mehmedović u svoju ostrašćenu kaljužu uvlači čak i predsjednike Srbije, Turske i Azerbejdžana, kao i premijera Mađarske koji su svi lideri od formata i zemlje od ugleda kakva BiH zbog Mehmedovića i njemu sličnih nikada neće biti.

Ona je istakla da je Mehmedovićeva izjava samo jedna u nizu od potvrda da BiH najveću štetu prave oni koji je tobože brane jer ništa nisu u stanju uraditi sami, već kao bijesne glave udaraju na sve strane i mole za intervenciju stranaca, i to baš onih koji su zajedno s njima uspjeli da BiH srozaju do samog dna.

Cvijanovićeva je poručila da im tu nije kriva Republika Srpska.

• Kao srpski član Predsjedništva BiH i kao građanin imam pravo da učestvujem u bilo kojim protestima za koje ocijenim da su opravdani. A, oni koji su organizovani zbog torture i nepravde koju trpe građani Republike Srpske, njene institucije i izabrani predstavnici su itekako opravdani – naglasila je Cvijanovićeva za Srnu.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da u glavi Šemsudina Mehmedovića i dalje stanuju tenkovi, granate i zolje, pa mu se onda priviđaju oklopa vozila “Despoti” i “Vihori”.

Na pitanje Srne da prokomentariše Mehmedovićevu izjavu da je Željka Cvijanović u pravu kada je rekla da su jučerašnji protesti bili proba, Cvijanovićeva je odgovorila da sigurno jesu generalna proba, računajući da će valjda jednom dozvoliti da protesti budu održani pred Tužilaštvom, Sudom ili OHR-om, kako to dozvoljavaju raznim udruženjima i političkim partijama iz FBiH.

– Mehmedović je dio politike koja je sponzorisala ne samo ubijanje po BiH, već i razne monstrume koji su u terorističkim napadima ubijali po svijetu, a svi listom imali ili pasoše BiH, ili prolazili kroz kampove za obuku u BiH, ili koristili municiju proizvedenu u BiH ili odavali počasti i komemoracije u sred Sarajeva onima od kojih se ogradio cijeli svijet – naglasila je Cvijanovićeva.

I sad taj Mehmedović, istakla je Cvijanovićeva, kobajagi upozorava neku međunarodnu zajednicu da je prijetnja po BiH to što se građani Republike Srpske okupe na mirnim protestima da kažu da im je dosta torture, manipulacija i nepravde koju proživljavaju samo zato što Mehmedović i njemu slični nisu dosanjali svoj državotvorni san u kojem BiH pripada samo Bošnjacima.

– Tražili su i reakciju Eufora, ali jasno je da više ne nasjedaju svi na histerične laži koje im plasiraju sarajevske političke partije. Manipulisali su državom i Ustavom, naravno uz podršku pojedinih stranih centara moći, do te mjere da su obesmislili sve, a onda krivca traže u Republici Srpskoj – naglasila je srpski član Predsjedništva BiH.

Ona je ukazala da na protestima podrške institucijama Republike Srpske nije bilo ničega rušilačkog, za razliku od protesta koje su oni organizovali kod Predsjedništva BiH ili Parlamentarne skupstine BiH, ostavljajući za sobom paljevine i haos, tobože braneći državu.

– Ali, Mehmedović je, ipak, u jednom u pravu – moguće je okupiti mnogo, mnogo više ljudi na protestima protiv nepravde, ali za generalnu probu ovo je sasvim dovoljan broj – istakla je Cvijanovićeva. 

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je danas u Doboju da je protest građana Srpske samo generalna proba za ono što može da uslijedi ukoliko nastave da maltretiraju institucije i građane Republike Srpske.

Ovo je miran i dostojanstven skup i naravno da je mogao da bude održan u Sarajevu da ga nisu zabranili njihovi nadležni organi – rekla je Cvijanovićeva.

Na skupu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i vršiocu dužnosti direktora Službenog glasnika Milošu Lukiću u Doboju, ona je istakla da je ponosna što se ovdje narod okupio, jer zna da treba da brani institucije i Republiku Srpsku.

• Ovo je samo generalna proba za ono što može da uslijedi ukoliko nastave da nas maltretiraju. A maltretiraju nas kada ne dozvoljavaju da Narodna skupština Republike Srpske obavlja svoj posao, jer je Skupština ta koja donosi zakone, da predsjednik Republike ne može da obavlja svoj posao, da potpisuje ukaze, proglašava zakone – istakla je Cvijanovićeva.

Ona je navela da su to sve stvari kojima su svi svjedočili u prethodnom periodu voljom jednog neizabranog stranca koji je napravio takvu situaciju u kojoj predsjednik Republike Srpske treba da odgovara za nepostojeće krivično djelo, te poručila da nikakav /Kristijan/ Šmit nije nadležan da donosi ili mijenja bilo kakve zakone, niti da kreira šta je to u zakonu bitno i šta se to smatra krivičnim djelom.

• Tu odgovornosti nikakve nema. Mi smo ovdje da pokažemo da nam je dosta ove nepravde sa kojom se suočavamo sve ove godine. U Federaciji BiH su živjeli mnogi Srbi koji su tamo stekli svoje penziono pravo i nisu mogli nikada da ga ostvare. Oni su prešli u Republiku Srpsku i primio ih je naš Fond penzionog osiguranja – rekla je Cvijanovićeva.

Ona je precizirala da su dospjele obaveze koje su oni dugovali tada bile više od 1,4 milijardi KM.

• Zamislite kakvo je ovo okruženje da nekome ko živi na vašoj teritoriji vi uskratite penziju. Onda imate presude nekog doma za ljudska prava, pa stignete do Strazbura i ponovo ne možete da ostvarite svoje pravo. Mi govorimo onda, dakle, o nečemu što je uređen sistem, a Republika Srpska je uređen sistem i mi smo na nju ponosni. Ovo je generalna proba i ako treba mi ćemo da se borimo na svaki mogući demokratski i zakonit način za ono što jesu naša institucionalna prava – poručila je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da okupljeni danas brane instituciju predsjednika Republike Srpske, jer je dosta više da svaki predsjednik Republike mora da bude sankcionisan od nekoga.

• I to jeste nepravda i dosta nam je više maltretiranja i nepravde s kojom moramo da živimo sve ovo vrijeme! Mi imamo svoje ruke i svoj glas u parlamentu za ono što radimo. Građani Republike Srpske biraju svoje predstavnike koji djeluju u okviru institucija Republike Srpske, lokalne zajednice i na nivou BiH. Dakle, oni su ti koji biraju svoje predstavnike i ne može da kaže ništa Šmit, ni bilo koji ambasador da jedan predstavnik jeste dobar i da on ispunjava svoje obaveze, a drugi ne ispunjava – rekla je Cvijanovićeva.

Ona kaže da predstavnici Republike Srpske imaju mandate koji su im dali njeni građani.

• To je mandat ovog naroda i ove republike. Mi smo dužni i obavezni da štitimo Republiku Srpsku i oni koji to nisu prepoznali nisu ni prepoznati od građana na izborima. Prema tome, nosimo i tu vrstu odgovornosti, i političku osim one koju imamo kao našu ljudsku odgovornost. Sigurna sam da će Republika Srpska pobijediti i ponosna sam na tu buduću pobjedu, u svim svojim nastojanjima da se odupre nepravdi i u svim nastojanjima da se razvija, da bude organizovana zajednica u kojoj može da se živi, koja je otvorena za svakoga, koja ne diskriminiše nikoga u koju su dobrodošli svi koji poštuju zakone Republike Srpske – naglasila je Cvijanovićeva.

Srpski član Predsjedništva je rekla da nivo BiH jeste zajednički nivo, da tamo dolaze predstavnici iz dva entiteta, koje biraju kako je to propisano po Ustavu i zakonima.

• Mi tamo donosimo još jednu obavezu, a to je da tamo zastupamo i branimo one koji su nas birali na prostoru Republike Srpske. To ne može promijeniti nijedna odluka u Strazburu. Može samo da se promijeni onda kada postoji saglasnost tri naroda, jer ovo nije država jednog naroda. Ma kako nam stranci pokušavaju pokazati da Srbi i Hrvati treba da budemo ovdje dekor nekoj bošnjačkoj komponenti, ako želimo da živimo u multietničkom društvu, ono mora da bude takvo i moraju da se poštuju naše ustavne nadležnosti – rekla je Cvijanovićeva.

Ona ističe da danas okupljeni brane poziciju predsjednika Republike Srpske, Narodne skupštine, Vlade Republike Srpske, svojih ljudi koji su izabrani u ime naroda na pozicije koje su važne, odgovorne, teške i u redovna vremena, a pogotovo u ovako složenim vremenima.

Na pitanje da li se ovim krše odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma koje se odnose na slobodno kretanje robe i usluga, Cvijanovićeva je rekla da je slobodno kretanje robe i usluga.

• Kako poljoprivrednici izađu i zaustave saobraćaj i imate malo ograničenu slobodu kretanja neko vrijeme, evo i ovdje će to da traje neko vrijeme – rekla je Cvijanovićeva.

Ona je upitala zbog čega je to problem i kakvo je to kršenje Dejtona.

• Pa, oni su govorili da organizovanje protesta u Sarajevu znači rušenje države. Zamislite kakva je to glupost. I neki čovjek koji je izabran na neku važnu izvršnu poziciju kaže tako nešto. Dakle, kad protestujete, to je rušenje države, je li tako? Rušili su vam državu kada su vam palili Predsjedništvo BiH, kada su vam tamo opsjedali Parlamentarnu skupštinu i nisu dali ljudima da izađu odande. Ti su vam rušili državu. Mi državu ne rušimo, nego je pravimo onakvu kakva ona treba da bude u skladu sa Ustavom – rekla je Cvijanovićeva.

Ona ističe da će uslijediti ono što treba da uslijedi, što zavisi od komunikacije u narednom periodu i s kim će predstavnici Srpske moći da komuniciraju.

• Mi smo uvijek bili za dogovor. Od nekih opštih okolnosti zavisiće i određena postupanja. Znam da sigurno neće izostati reakcija institucija i naroda Republike Srpske ako je nepravda u pitanju. Ako je u pitanju pravda, mi smo tu da budemo partneri svima, da radimo, da definišemo šta su naši zajednički ciljevi i zadaci i konačno da prestanemo da pričamo jedni protiv drugih već da radimo jedni s drugima – poručila je Cvijanovićeva.

Tužilaštvo BiH podiglo je 11. avgusta optužnicu protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika Republike Srpske Miloša Lukića zbog nepoštovanja odluka Kristijana Šmita.

Nakon što je Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo zabranilo za danas najavljeni protest u organizaciji Odbora za zaštitu prava Srba u Federaciji BiH ispred Suda i Tužilaštva BiH “zbog neispunjavanja formalnih uslova i iz bezbjednosnih razloga”, predsjednik Odbora Đorđe Radanović pozvao je Srbe da dođu na granici sa FBiH u svojim opštinama i gradovima i obustave saobraćaj na 30 minuta.

Radanović je 24. avgusta podnio zahtjev za održavanje mirnog skupa 1. septembra ispred zgrade Tužilaštva BiH u Sarajevu zbog političke optužnice protiv predsjednika Republike Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora “Službenog glasnika” Miloša Lukića.