Oznaka: Željka Cvijanović

Vrijeme je da se zaustavi praksa oduzimanja nadležnosti Republici Srpskoj, izjavila je predsjednica Republike Željka Cvijanović, pred posebnu sjednicu Narodne skupštine Republike Srpske, o čijem datumu održavanja sutra odlučuje Kolegijum.

Kao jedan od predlagača akata, istakla je da Srpska ima pravo na ovaj čin i ostavljeno je dovoljno vremena za dogovor o funkcionisanju BiH.

Predstavnici Srpske odlučni su da stave tačku na samovolju pojedinaca koji godinama krše zakone i Ustav, istakla je predsjednica Srpske. Poslanicima u Narodnoj skupštini upućeni su dokumenti koji će biti polazna osnova za vraćanje oduzetih nadležnosti, ali će, kaže, biti ostavljeno dovoljno vremena da Vlada izađe sa jasnim zakonskim rješenjima.

• Nije secesija, nije ugrožavanje teritorijalnog integriteta, ne možete mi reći da time što branimo Ustav da se ponašam neustavno. Razgovor – dijalog, ako toga nema onda vjerujte svaki nivo vlasti mora da razmišlja o tome na koji način i da se zaštiti i da omogući da se ovdje dešavaju i investicije i da niko nikoga ne blokira, da mu se ne sprečavaju konačno i te investicije jer i one se blokiraju u Sarajevu. Imate investicije sa Srbijom i blokiraju se, zamislite to – kaže Cvijanović.

Nije riječ o samovolji i brzopletosti već o zaštiti Ustava koji jasno propisuje nadležnosti. O ovim pitanjima ranije nije bilo dileme za predstavncike partija sa sjedištem u Srpskoj. Ipak, jasno je da je jedinstvo vlasti i opozicije izblijedilo. Predsjednica Srpske kaže da je posebnoj sjednici trebalo da prethodi usaglašavanje akata.

• Neke partije tamo misle da ne treba da se radi i ne smiju to da rade, dok druge smatraju da time daju ne znam kakva krila vladajućim partijama, pa podižu njima rejting slične stvari što me upućuje na to da niko nije dovoljno ozbiljno shvatio zašto su ovo teme o kojima treba zajedno da diskutujemo. Politika je takva, svako ima pravo da zauzima svoje pozicije. Bilo bi dobro ima tog jedinstva, ali evo nema ga i konačno ne možemo to reći da je prvi put da se tako nešto dešava – rekla je Cvijanović.

Republika Srpska nudila je dijalog o budućnosti BiH. U Federaciji se nisu osvrtali na poziv za razgovor. Diplomatske aktivnosti predstavnika Srpske negativno ocjenjuju, iako ni na jednom od važnih sastanaka, kaže predsjednica, ni njenom , a ni srpskog člana Predsjedništva Milorada Dodika nije razgovarano o vanustavnim aktivnostima. Poruke razumijevanja prenesene su predsjednici Cvijanović i za vrijeme njene posjete Izraelu.

• Ta posjeta je bila zaista dobra i ono što je važno za Izrael reći da mi imamo zaista višegodišnje dobre odnose. To nije samo ta istorijska uloga koja je postojala, stradalništvo i slično sve što ima veze od Drugog svjetskog rata. Bilo je tu nekih i određenih političkih dešavanja ili političkih akcija koje su manifestovali taj otvoreni odnos – naglasila je predsjednica Srpske.

Otvoreni odnos, bez uslovljavanja Srpska gaji i sa Rusijom, što je i potvrđeno na sastanku predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina i srpskog člana Predsjedništva Milorada Dodika, prenosi RTRS.

Predsjednica Srpske ističe da je riječ o sastancima u kontinuitetu, a ne o susretu koji bi na bilo koji način ugrozio nečije interese.

Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović istakla je da svi vole da pričaju o BiH, a malo ko je želio da o njoj nešto nauči, a pogotovo analizira, ističući da su stvari u BiH nesređene u kontinuitetu, dok su problemi i nezadovoljstva akumulirani.

a pitanje kako komentariše pristup međunarodnog faktora prema BiH i optužbe na račun Republike Srpske s obzirom da su posljednja dešavanja izazvala veliku pažnju i pojačan angažman međunarodnog faktora, te da se uglavnom Republika Srpska optužuje za blokadu rada zajedničkih institucija, Cvijanovićeva je u intervjuu Srni rekla da je okidač za ovu krizu Valentin Incko, a ne Republika Srpska.

– Koji god zakon da je nametnuo, reakcija bi bila ista. Da ne spominjem kako su fabrikovali izvještaje za Savjet bezbjednosti UN, širili lažnu sliku, optuživali Srpsku za svaki problem i nastojali na svaki mogući način izostaviti odgovornost bošnjačkih političkih partija – podsjetila je predsjednik Republike.

Govoreći o tome da li je ikada neki od tih izvještaja govorio o, primjera radi, različitom tretmanu povratničke populacije u dva entiteta ili bezbjednosnim izazovima, Cvijanovićeva je istakla da nisu stigli baš time da se bave jer je zadatak bio da se što više optužuje Republika Srpska, kao i Milorad Dodik.

– Da su htjeli da se bave tim pitanjima onda bi morali napisati da u većinski srpskim povratničkim naseljima u FBiH još nema struje, vode, asfalta, niti je sistemski riješena nacionalna grupa predmeta u školama, a da u bošnjačkim povratničkim naseljima u Srpskoj ima i struje i vode i asfalta i da je nacionalna grupa predmeta u više od 20 škola uvedena još prije 15 godina – naglasila je Cvijanovićeva.

Što se tiče bezbjednosti, dodala je ona, tu bi onda morali reći da je kazna za povratnike sa stranih ratišta jednaka kao kad komšiji ukradeš lubenicu sa njive.

Ona je naglasila da bi u tim izvještajima morali pomenuti i ko od sarajevskih političara ima kakve veze sa raznim radikalnim i ekstremističkim organizacijama.

Na pitanje zašto je BiH nesposobna da kroz razgovor riješi sopstvene probleme, Cvijanovićeva je odgovorila da razgovore ne želi političko Sarajevo.

– Oni su godinama ohrabrivani i podržavani od OHR da ne učestvuju u dijalogu, već da čekaju njihova rješenja, a potom i Ustavnog suda BiH, koja su dogovarana sa njima i onima koji žele centralizaciju BiH. Da su pustili da zaživi koncept prave koordinacije i harmonizacije, kroz to bi se ojačalo povjerenje, kojeg ni danas nema, i moguće da bi se vremenom domaći akteri i sami dogovarali šta je ekonomičnije, praktičnije, efikasnije – konstatovala je Cvijanovićeva.

A govoreći o tome koga bi označila kao najvećeg krivca za ovakvo stanje u BiH, predsjednik Republike je naglasila da je glavni razlog za opšti neuspjeh to što je koncept multietničnosti teško zloupotrijebljen od SDA, ali i drugih bošnjačkih partija.

– To se vidi u skoro svim elementima funkcionisanja sistema. Na djelu je opšta privatizacija funkcija i uzurpacija tuđih prava. Krenite od stanja u institucijama BiH i sve će vam biti jasno. Vodi se neka invazivna politika, a BiH ruše oni koji pričaju da je čuvaju. Ministri, poput Bisere Turković, prilikom posjeta stranim zemljama zaobilazi ambasadore BiH koji tamo službuju, ako su Srbi, a sastanke zakazuju preko stranih ambasada u Sarajevu. I kakva je to onda država i kako je to oni čuvaju?

A ministar odbrane, ne poštujući zakon i procedure, sam otkaže vojnu vježbu sa Srbijom, tobože zbog virusa korona, a u istom periodu realizuje se vježba sa nekim drugim oružanim snagama. Pogledate onda šta je sve uzeto od Srpske, a bilo joj dato Ustavom, i šta ste na kraju dobili. Da je sve skuplje, manje efikasno, a nepovjerenje sve veće – pojasnila je Cvijanovićeva.

Onda, kaže predsjednik Republike, pogledate da se Hrvati bore za legitimno predstavljanje koje im je dato Dejtonom, ali ga ne ostvaruju, pa se onda svi sa strane sjate u BiH da se nađe rješenje.

– Pogledate malo po regiji i vidite da je BiH svađalačka zemlja i to upravo zbog političkog Sarajeva koje bi da bira lidere i politiku po komšiluku. Onda se kuka kako nema investicija, a blokiraju investicije u Republici Srpskoj jer se realizuju sa Srbijom. Htjeli su blokirati i u zemljama okruženja. Kad Srbija investira onda u Sarajevu histerišu kako Srbija preko investicija širi svoj uticaj u regiji. Pa, ko brani BiH da investira? Svi pričaju o ekonomskom povezivanju regije, i to valja svima, samo ne valja političkom Sarajevu. Kako da uspije takva zemlja – upitala je Cvijanovićeva.

Upitana kako gleda na različite poruke stranih predstavnika koji su tokom aktuelne krize dolazili u BiH a koje idu od toga da se neće dozvoliti rušenje dosadašnjih dostignuća, preko prijetnji da nema članstva u EU ako BiH ne bude građanska, pa sve do prijetnji sankcijama, Cvijanovićeva je odgovorila da ne vidi da je ijedna od tih tvrdnji od pomoći BiH.

– Šta su naša dostignuća ako bošnjački političari, primjera radi, pišu pisma po bijelom svijetu u ime institucije u kojoj sjede, a nemaju za to saglasnost i drugih koji isto tako sjede u toj instituciji. To nije dostignuće, to je prevara. Da li je dostignuće da ministar inostranih poslova zaobilazi ambasadore BiH ako su Srbi ili ako vrši radnje za koje je nije ovlastilo Predsjedništvo BiH koje je po Ustavu nadležno za spoljnu politiku? Ni to nije dostignuće, već je manipulacija i nepoštovanje Ustava.

Da li je dostignuće da ministar odbrane krši zakon? Ili je dostignuće da vam OHR nametne zakon, suprotno evropskim principima, jer je to posao demokratskih institucija i njihovo je pravo da odlučuju o vremenu kada to rade, a onda svi glumimo da smo na evropskom putu? Da li je dostignuće da vam 26 godina nakon rata u Ustavnom sudu BiH sjede strane sudije od kojih su neki u memoarima pisali da su prije odlučivanja morali konsultovati OHR, a drugi nisu ni znali o čemu glasaju već su se samo raspitivali kako treba glasati – naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je upitala i da li je dostignuće da i pored dokaza bošnjački ratni zločinci hodaju na slobodi ili je dostignuće da se reformom smatra samo kad se nešto prebaci sa entitetskog nivoa na nivo zajedničkih institucija, a nebitno što time dobijete gore stanje.

Što se tiče sankcija, predsjednik Republike je rekla da neće na to da troši riječi, jer one niti su pomagale, niti će pomoći i samo to želi reći.

– Međutim, zanimljiva je ta teza o građanskoj BiH i EU. O tome kakva je BiH, treba da odlučuju njeni građani. Osim toga, zaštita kolektiviteta je prisutna i u decentralizovanim zemljama EU, doduše, na različite načine. Voljela bih čuti da li je, recimo, Flamancima i Valoncima nevažno što su to što jesu. U Sjevernoj Makedoniji nema Republike Srpske koja brani svoje nadležnosti, ni Hrvata koji se bore za legitimno predstavljanje. Ispoštovali su sve što je od njih traženo, uključujući i promjenu naziva države, pa već 16 godina od dobijenog statusa kandidata čekaju datum za pregovore – naglasila je Cvijanovićeva.

Na pitanje kakve su onda šanse za BiH u procesu evropskih integracija, Cvijanovićeva je rekla, nažalost, mršave.

– Prvo, sama činjenica da imate OHR umanjuje vidljivost EU, a državu čini, u pogledu političkih i demokratskih kriterijuma za članstvo, nepodobnom za taj proces jer on zahtijeva isključivo angažman demokratski izabranih institucija i potpuno vlasništvo nad procesom. Tu su i strane sudije u Ustavnom sudu BiH koji se politički održavaju u sistemu da bi mijenjali, umjesto štitili Ustav i ustavnost, i tu već vidite ogromnu devijaciju.

Takođe, BiH ne pokazuje spremnost da koristi regionalnu ekonomsku matricu i protivi se takvim inicijativama, a to bi koristilo za ispunjavanje ekonomskih kriterijuma za članstvo u okviru kojih morate razviti sposobnost da izdržite konkurentski pritisak na tržistu. Taj regionalni okvir, uz povoljnosti unaprijeđene regionalne i lokalne infrastrukture, bio bi dobra vježba ili priprema za EU, ali i za nas same, bez obzira na EU, ali BiH je tu neaktivna – naglasila je predsjednik Srpske.

Kad tome dodate i činjenicu da imate nekoliko zemalja EU koje se protive daljem proširenju i sklonije su ideji nekog posebnog partnerstva, kaže Cvijanovićeva, pa još uzmete u obzir migrantsku krizu koja godinama traje, činjenicu da se desio Bregzit, da pojedine vlade država članica imaju vrlo suprotstavljene stavove prema Briselu o važnim pitanjima, onda smo tu gdje smo.

– Što se tiče BiH, tu je trebalo pažljivije definisati prioritete, odnosno zahtjeve, a onda izvršiti gradaciju u okviru 14 prioriteta da se zna koliko i koji od njih su ključni za koju fazu. Recimo, jedan set pitanja za dobijanje kandidatskog statusa, a drugi da se vezuju za dobijanje datuma za pregovore, a najteži dio od nekih dva do tri pitanja da se rješavaju nakon toga. Ovako reći kako se očekuje napredak u svih 14 da bi se obezbijedilo neko kretanje je loš pristup.

A, kad vam onda još neko poruči – zaboravite da ste Srbi, Hrvati i Bošnjaci, a sva krupna pitanja se ovdje i dešavaju na tom planu, onda je to više poruka o EU, nego o nama. Valjda bi stimulativna poruka bila – i Srbi i Hrvati i Bošnjaci u BiH koji se dogovaraju, funkcionišu i rješavaju svoje probleme, i dobro sarađuju sa svojim okruženjem, dobro su došli u EU – pojasnila je Cvijanovićeva.

Na pitanje kako komentariše posljednju odluku Ustavnog suda kojom se pripadnicima Oružanih snaga BiH omogućuje nošenje brade, predsjednik Srpske je u intervjuu Srni rekla da se i zahtjev Bakira Izetbegovića i odluka Ustavnog suda BiH uklapaju u pravljenje ambijenta i koncepta na koji godinama upozoravamo.

– Ako u Oružanim snagama, koje su pravljene da bi bile multietničke, treba težiti za isticanjem vjerske pripadnosti i podvoditi to pod zaštitu ljudskih i vjerskih prava, onda je koncept propao. Ovo što se danas dešava izgleda previše udaljeno od onih objašnjenja koja su pratila reformu odbrane, da bi se od nekada zaraćenih strana i vojski formirale zajedničke oružane snage i umjesto sistema regrutacije uveo profesionalni sastav – istakla je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, koncept Bakira Izetbegovića, koji je odlučio da od profesionalne pravi vjersku vojsku, naići na otpor druga dva naroda i da neće ni opstati kao profesionalne multietničke oružane snage.

– BiH je davno trebalo demilitarizovati – poručila je Cvijanovićeva.

Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je danas da su predstavnici vlasti otvoreni za razgovore sa opozicionim partijama u Srpskoj o pitanju vraćanja nadležnosti, koje je jedno od ključnih za budućnost.

“Ovo je jedno od pitanja oko koga treba da se objedinimo i ne treba da neka dnevno-politička pitanja, neslaganja, animoziteti, frustracije ili bilo šta drugo osujeti neki plodonosan rad koji bi trebalo da bude zajednički”, rekla je Cvijanovićeva novinarima u Petrovu.

Ona je istakla da je Narodna skupština Srpske uvijek mjesto na kojem treba da se debatuje, donose odgovarajući zaključci, daju određene instrukcije i prema Vladi Srpske na realizaciji određenih važnih pitanja.

Odgovarajući na pitanje da li je vrijeme za srpsko jedinstvo po pitanju vraćanja nadležnosti, Cvijanovićeva je rekla da je vrijeme svaki put kada se radi o strateškim važnim pitanjima za Republiku Srpsku.

“Svaki put kada radimo na očuvanju naših nadležnosti i djelujemo u skladu sa onim što nam je dao Djetonski sporazum naravno da je više nego poželjno da političke partije jednako ozbiljno pristupe problemu, čak i onda kada imaju možda različite vizije o tome na koji način razriješiti određena pitanja i kako doći do određenog zajedničkog cilja”, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da je prepoznala i stav političkih partija iz vladajuće većine da su otvorene za razgovore sa opozicionim partijama, jer je u pitanju jedno od ključnih pitanja za budućnost.

“Mnogo pitanja se vezuje za to koliko smo u stanju da očuvamo svoje ustavne kapacitete i da trasiramo neki put. Uvijek smo govorili da smo otvoreni za pregovore i da želimo da razgovarano sa svima u okviru BiH, da tri konstitutivna naroda razgovaraju, kao i institucije sa različitih nivoa vlasti”, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da ima mnogo pitanja koja zahtijevaju angažman svih, a to bi onda značilo da kada već žele da razgovaraju sa svima u okviru BiH da u tim razgovorima učestvuju i predstavnici političkih partija vladajuće strukture i opozicionog bloka.

“Taj poziv za razgovore je trajan. To je otvoren poziv prema našim partnerima u okviru Federacije BiH i predstavnicima različitih konstitutivnih naroda i institucija. Uvijek je otvoren i poziv prema opozicionim partijama u Republici Srpskoj”, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je navela da ne vidi bilo kakkav benefit da se bilo ko isključuje iz takvih rasprava, ukazujući da je suštinski važno za Republiku Srpsku da očuva svoje ustavne nadležnosti.

“Srpska ne spori činjenicu da se nalazi u okviru BiH, ali u okviru BiH smo se prilično odmakli od onoga što je dejtonski ustavni koncept koji nam je dao ne samo mir, nego nam je uspostavio i politički ustavni sistem”, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da je vrijeme da se stvari dovedu u red i da se na bazi partnerstva i opšteg konsenzusa dođe do rješenja koja će biti održiva i koja će sve držati u dobroj atmosferi u okviru BiH.

“Ono što smo do sada vidjeli jeste nered i nemir. Mnogo toga se odmaklo od onoga što su dejtonska rješenja i ništa od toga nam nije donijelo ni bolji život ni bolje razumijevanje, niti bolje funkcionisanje institucija, niti nam je donijelo manje troškova”, rekla je Cvijanovićeva.

Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da opozicija u Srpskoj nema želju da rješava probleme već bi najradije probleme gurnuli u stranu, da se njima bavi neka buduća generacija.

“Ja mislim suprotno – mi smo ta generacija koja treba stvari dovesti u red. Mi smo generacija političara koja treba da napravi bolju budućnost za one koje dolaze, i u Srpskoj i u FBiH, i to možemo uraditi na fer osnovama, a ne da zatovorimo jedno ili oba oka i gurnemo stvari pod tepih”, rekla je Cvijanovićeva za sinoć RTRS.

Ona je istakla da nije riječ o tome da oni koji su izabrani neće da nešto urade nego je riječ o ustavnoj postavci i činjenici da je Srpska svaki put prevarena.

Cvijanovićeva je navela da prepušta građanima da zaključuju o tome zašto u Srpskoj nema tog jedinstva, kao što ga ima kod Bošnjaka o svakom pitanju koje oni smatraju bitnim, dodajući da ona ima svoje zaključke o tome, koje je mnogo godina gradila i da to nije nikakva refleksna priča.

“Zašto Bakir Izetbegović hvali nepostojanje jedinstva /u Srpskoj/ i sa svim svojim raznim satelitima nastoji da ga razbije? Mislim da naše jedinstvo treba biti jedinstvo oko onog što su važna nacionalna pitanja i to ne znači da smo izgibili oštricu jedni prema drugima u našim dnevno-političkim pitanjima”, navela je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da partije na vlasti i opozicija misle različito, ističući da ne treba biti bilo kakve razlike u onom što je osnovni postulat i matrica na kojoj treba da se očuvaju nadležnosti Srpske.

Cvijanovićeva je rekla i da je u Narodnoj skupštini kada se donosilo bilo šta što je važno za Srpsku, opozicija namjerno nastojala isprovocirati onog koji je predlagač, da bi imali razloga da napuste sjednicu.

“To je vaš način rada, svako bira za sebe, ali i dalje mislim da je zadatak nas koji smo danas u politici da riješimo stvari i ne ostavljamo probleme našoj djeci. Tu mislim na sve nas u BiH jer nemam problem da razumijem da je ovo višenacionalna zajednica”, rekla je Cvijanovićeva.

Kada je riječ o opoziciji, ona je podsjetila da su govorili, kada se išlo referendum o Danu Republike, “to je vaša politička tema”.

“Pa što nije i vaša politička tema da sačuvate 9. januar, datum koji ne vrijeđa nikoga?”, upitala je Cvijanovićeva i dodala da opozicija spočitava baljenje tim temama jer oni ne smiju da se bave njima.

Ona je istakla da bi stav Republike Srpske bio mnogo jači da postoji jedinstvo o tim pitanjima, što iz opozicije znaju, kao i oni koji ne žele dobro Srpskoj, te je ocijenila da Narodna skupština mjesto na kojem treba razgovarati i o potencijalnom poblemu i o onom što je dobro, te da su svi dobrodošli da u tome učestvuju.

Kada je riječ o BiH, Cvijanovićeva smatra da bi ova zemlja bila uspješno društvo uz korištenje svih kapaciteta i uz dobru koordinaciju da nema “tjeranja u centralizaciju”, te da je suštinski problem u FBiH, ali se loptica loptica nastoji prebaciti na teren Republike Srpske.

Predsjednik Srpske smatra da se BiH zaputila stranputicom zbog “privatizacija”, odnosno svojatanja onog što je zajedničko, a to dolazi iz političkog Sarajeva i vodi u topljenje nadležnosti Republike Srpske, pa se stvari moraju dovesti u red.

Ona je podsjetila da tri godine nakon izbora u FBiH niko nije uspostavio vlast, da su ostali otvoreni mnogi dogovori na relaciji kantoni – entitet i da u tom entitetu još postoje situacije “dvije škole pod jednim krovom”, dok u Srpskoj, na koju je pomosna, imaju mješovita odjeljenja, Bošnjaci i Hrvati imaju nacionalnu grupu predmeta.

“Bruka je i sramota što su tamo razdvojili djecu u dvije smjene u dvije škole pod jednim krovom”, rekla je Cvijanovićeva i dodala da u FBiH postoje kantonalni ustavi koji nisu prilagođeni odlukama Ustavnog suda i nikom ništa, dok se u Republici Srpskoj sve ukida i otima se zemljište.

Ona je napomenula i da sankcije traže samo Bošnjaci jer ne mogu izaći na kraj sa stvarnim problemima koje ima BiH, ako problem prepoznaje i to što Bošnjaci nisu kadri da sa drugim pregovaraju u duhu nečega što je multietnička demokratija.