Oznaka: Željka Cvijanović

Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović poručila je da su građani Republike Srpske zaslužili da žive u miru i da sami odlučuju o promjeni Ustava onda kada za to postoji potpuna saglasnost i ako je potrebno da se mijenja.

“Zaslužili smo da živimo u BiH na koju smo dali saglasnost i od koje nam nikakav problem ne treba. Mislim da bismo mogli da ostvarujemo svoje potencijale kroz neku koordinaciju do koje smo nekada došli, ali se ona ignoriše i da pravimo neko operativno kretanje harmoničnijim, organizovanijim i koordinisanijim”, izjavila je Cvijanovićeva sinoć za TV “K3”.

Govoreći o mogućnosti da se BiH na neki “poprijeki način” približi EU, Cvijanovićeva je istakla da uopšte ne vjeruje u takvu mogućnost, jer postoji jasna šema pridruživanja koja je primijenjena na sve države članice EU.

Cvijanovićeva je podsjetila da su se zemlje centralne i istočne Evrope i baltičkog prostora priključivale EU na osnovu sporazuma o pridruživanju, dok se balkanski prostor pridružuje na osnovu ugovora o stabilizaciji i pridruživanju.

“Ta priča koja je sada pokrenuta zbog sukoba u Ukrajini je bila ‘dajte, primite nas, vidite šta se dešava’. Onda bi to značilo da su sve prethodne godine bile totalno foliranje i laganje od strane EU”, navela je Cvijanovićeva.

Govoreći o reformi Izbornog zakona u BiH, Cvijanovićeva je navela da Republika Srpska želi da se postigne dogovor između Bošnjaka i Hrvata, kako bi se riješilo ovo pitanje.

Prema njenim riječima, Izbornim zakonom u BiH sada se bave zato što postoje oni koji su stali iza Hrvata na određen način i u okviru EU rekli da Hrvati traže ono što im je po ustavu dato.

“Biće dobro da stane neko iza nas i da kaže ‘ovi u Republici Srpskoj traže samo ono što im je po ustavu dato i ništa ne traže mimo toga'”, istakla je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je istakla da je Republika Srpska, zahvaljujući stabilnom institucionalnom miljeu, spremna da prevaziđe sve nedaće i krize.

Ona je napomenula da se ne mogu izvršavati obaveze, imati dobra polazna osnova u privredi, ako ne postoje politički stabilne institucije.

“Republika Srpska je stabilna u političkom i institucionalnom pogledu, imajući u vidu okruženje u kojem se živi u okviru BiH gdje se vrlo teško sporazumijevamo sa našim partnerima, živimo u moru stereotipa u spoljnom svijetu koji nas gleda kroz nekakvu prizmu koja je vrlo netačna i često namjerno napravljena takvom”, navela je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da vjeruje u potencijal Republike Srpske, organizovanost i sposobnost da se odgovori na krizu. Voljela bi, kaže, i da postoji politička sloga vlasti i opozicije o suštinskim vitalnim stvarima za Republiku Srpsku.

Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da zabrana ulaska u BiH profesoru Milošu Koviću predstavlja skandalozan i anticivilizacijski čin, koji dodatno komplikuje ionako opterećene odnose u BiH.

“Označiti univerzitetskog profesora kao prijetnju po bezbjednost, bez bilo kakvog obrazloženja, mogu samo protivnici slobode kretanja, misli i izražavanja. To mnogo više govori o sarajevskoj percepciji slobode i ljudskih prava, nego o samom profesoru Koviću, koji se nije ogriješio ni o jedan zakon BiH”, istakla je Cvijanovićeva.

Predsjednik Srpske je naglasila da, kada se ovo dešava sada, užasava sama pomisao na to u kakvom bismo mraku živjeli da se realizuje koncept države koju zagovara političko Sarajevo.

“Bila bi to država terora, zabrane misli, govora i izražavanja, kao i predavanja i učenja isključivo onih lekcija propisanih od istog tog Sarajeva. U vremenu u kojem treba da težimo jačanju regionalne saradnje, boljem razumijevanju i ukidanju barijera, Sarajevo još jednom manifestuje svoj destruktivni potencijal, podižući tenzije i dodatne ograde između ljudi i zemalja. Zbog toga zahtijevamo hitno povlačenje ove sramne odluke i pozivamo na odgovornost nalogodavce”, poručila je Cvijanovićeva.

Ona je ukazala da su upravo oni koji iza ovoga stoje jedina stvarna prijetnja po bezbjednost BiH, rušioci ustavnopravnog poretka i najveći neprijatelji zajedničke države i njenog dugoročnog opstanka.

Granična policija BiH, na graničnom prelazu Vardište, zabranila je juče ulazak u BiH profesoru Milošu Koviću uz obrazloženje da “predstavlja prijetnju po bezbijednost BiH”.

Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da su očuvanje mira i regionalne stabilnosti, kao i snažnija ekonomska integracija zapadnog Balkana zajednički interesi Srpske i Srbije.

Cvijanovićeva, koja je danas u Beogradu razgovarala sa ministrom spoljnih poslova Srbije Nikolom Selakovićem, rekla je da se odnosi Srpske i Srbije razvijaju dinamično i u kontinuitetu.
“Postoji visok nivo saradnje u svim oblastima, uključujući i realizaciju zajedničkih strateških projekata poput hidroelektrane Buk Bijela, auto-puta Beograd – Banjaluka i aerodroma u Trebinju”, napisala je Cvijanovićeva na “Instagramu”.

Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da je čudno da o tome kako Milorad Dodik svađa Srbiju i Republiku Srpsku govori baš Igor Crnadak, čiji su partijski kadrovi u Obavještajno-bezbjednosnoj agenciji BiH učestvovali u prisluškivanju rukovodstva Srbije.Upitana da prokomentariše izjavu poslanika i potpredsjednika PDP Igora Crnatka da srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik “želi da posvađa Republiku Srpsku i Srbiju”, Cvijanovićeva je istakla da javnost u Republici Srpskoj i Srbiji, za razliku od Crnatka, nije zaboravila da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić dokaze o nelegalnom prisluškivanju svojevremeno pokazao Mladenu Ivaniću, Crnatkovom počasnom stranačkom predsjedniku.

– Inače, izjave Igora Crnatka su neozbiljne i predstavljaju jeftin politički trik. Kada Milorad Dodik učestvuje u radu Predsjedništva, onda galame o tome kako krši zaključke Narodne skupštine, a kada ne učestvuje, onda opet galame da nas srpski član Predsjedništva svađa sa Srbijom – rekla je Cvijanovićeva.

U svakom slučaju, naglasila je predsjednik Srpske, politika PDP se ne svodi ni na šta drugo osim na galamu, kojom bezuspješno pokušavaju da nadomjeste manjak političke autonomije i potpuno odsustvo političkih ideja.

Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je Srni da visoki predstavnici namjerno privlače lošu pažnju na BiH, ističući da su oni bili i ostali zaštitnici laži i promoteri haosa u BiH.Da nas nisu mrcvarili neustavnim rješenjima i rušili domaći dijalog nešto bi i bilo od BiH i njenog napretka – rekla je Cvijanovićeva komentarišući povezivanje BiH sa situacijom u Ukrajini od strane bivših visokih predstavnika u BiH, Kristijana Švarc-Šilinga i Valentina Incka.

Upitana da prokomentariše zahtjeve za ubrzani ulazak pojedinih zemalja u EU, Cvijanovićeva je odgovorila da su “nas do sada učili da se za ulazak u članstvo EU moraju ispuniti određeni uslovi”.

– Ako se šta u međuvremenu promijenilo, onda neka BiH stave na vrh liste za brzi ulazak u EU – poručila je predsjednik Republike Srpske.

Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je večeras da se Srpska i dalje bori za svoja ustavna prava i da je u punom smislu riječi krenula da oživi i rehabilituje svoju ustavnost.

Cvijanovićeva je istakla da je Republika Srpska danas sigurno najorganizovaniji dio državne zajednice BiH.

“Uvijek prvi formiramo vlast, uspijemo da riješimo određene probleme, nemamo zastoja administrativnih, nemamo pretešku komunikaciju između različitih nivoa vlasti i zaista jesmo efikasni i funkcionalni, ali se danas isto tako i dalje, nažalost, borimo za naša ustavna prava”, rekla je Cvijanovićeva novinarima u Banjaluci.

Prema njenim riječima, bilo bi logično da nakon svih ovih godina, a temelji ustavnosti su postavljeni 28. februara 1992. godine, Srpska ima danas u punom kapacitetu mogućnost da živi svoj ustavni život.

“Čitav niz godina bili smo podvrgnuti raznim eksperimentima i nametanjima međunarodne zajednice i visokih predstavnika. Došli smo u situaciju da ono što piše u Ustavu nije ustavno u praksi jer u praksi imate institucionano postavljene stvari mimo Ustava”, naglasila je Cvijanovićeva.

Sve su to stvari, dodala je ona, koje treba rješavati i Srpska je počela da ih rješava na način da ponovo oživi i rehabilituje u punom smislu riječi svoju ustavnost.

“Pri tome Republika Srpska ne želi i nije nikada bila smetnja bilo kome drugome. Time što rehabilitujemo svoju ustavnost, mi zapravo dajemo dodatni doprinos da svi zajedno živimo u BiH na uređeniji način i sa puno manje političke temperature, a i konačno da počnemo raditi ozbiljno na procesu pomirenja”, naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je rekla da je 28. februar važan dan, dan ustavnosti, kada je Srpska počela da funkcionišemo na osnovu Ustava.

“Mi smo pokazali tada sposobnost da razvijemo institucije, da one izvršavaju svoje obaveze, da prođemo kroz razna vremena ratna i poratna na jedan poseban način, ali uvijek kao organizovano društvo”, rekla je Cvijanovićeva.

Prvi Ustav Republike Srpske donesen je 28. februara 1992. godine pod nazivom Ustav Srpske Republike BiH, a proglašen je u periodu unutrašnjeg raspada i okolnostima građanskog rata u Jugoslaviji.

Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović poručila je da ne odobrava da se na Banjaluku stavlja meta.

Komentarišući izjavu predsjednika Sjeverne Makedonije Steve Pendarovskog “da je u slučaju da Rusija osvoji Ukrajinu Banjaluka ‘najranjivija tačka’ na zapadnom Balkanu, Cvijanovićeva je u izjavi Srni istakla da nije u redu, ni korektno, ni pošteno da se na Banjaluku stavlja meta i da to ne odobrava, već smatra da je poruka odaslana evropskim partnerima.

“Ta poruka je sadržana u rečenici u kojoj pominje da u njegovoj zemlji znatan broj građana misli da je Evroazijska unija alternativa za EU. To je upozorenje – dok se vi u EU odnosite prema zemljama zapadnog Balkana na neprincipijelan način na tom prostoru građani traže i prepoznaju druge alternative”, rekla je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, Sjeverna Makedonija je pravi primjer političkih igara i razvlačenja procesa evropskih integracija, jer ni poslije 16 godina kandidatskog statusa nisu dobili datum za pregovore.

“Sjećam se da je za ista pitanja, kao na primjer za reformu policije, traženo različito rješenje u Sjevernoj Makedoniji i BiH, što je neprincipijelno. Tražena je decentralizacija u Sjevernoj Makedoniji da bi se zadovoljili Albanci, a u BiH je suprotno tome tražena centralizacija da bi bili zadovoljeni Bošnjaci”, napomenula je Cvijanovićeva.

Ona smatra da je došlo vrijeme da EU i zemlje zapadnog Balkana okrenu novu stranicu svojih međusobnih odnosa zasnovanu na poštenom i realnom odnosu.

“Pri tome ne mislim da bilo koja od naših zemalja treba biti pošteđena teških reformi, naprotiv. Mislim da jedino treba da budemo pošteđeni predrasuda, neosnovanih optužbi i guranja stvarnih problema pod tepih. Onda će perspektiva članstva biti realna – težak rad s naše strane, a pošten, objektivan i izbalansiran, nenavijački pristup sa strane EU”, rekla je Cvijanovićeva.

Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović nazvala je besmislenim poziv Evropskog parlamenta za uvođenje sankcija srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku, ističući da je više brine njihovo nerazumijevanje situacije u BiH, čije rješenje vidi isključivo u unutrašnjem dijalogu.

“Nisu se potrudili da saznaju koji su stvarni razlozi za neku krizu, a da su se potrudili, bavili bi se problemom koji je odlazeći nametnuo Valentin Incko”, rekla je Cvijanovićeva i dodala da je Inckov mandat na mjestu visokog predstavnika trajao predugo, a sve na račun građana EU koji finansiraju nepotrebni OHR.

Prema njenim riječima, bilo bi logično da su evropski parlamentarci utvrdili prave razloge problema u BiH, umjesto što stalno ponavljaju određene floskule i izvode pogrešne zaključke.

Konstatujući da evropski parlament, u kojem sjede izabrani predstavnici članica EU, imaju pravo da vijećaju o čemu žele i donose zaključke kakve hoće, Cvijanovićeva je rekla da isto pravo imaju i predstavnici u Narodnoj skupštini Republike Srpske, kojima su građani dali mandat da ih predstavljaju.

Poziv na sankcije ocijenila je besmislenim, ističući da sankcije nikada nigdje nisu ništa popravile niti učinile dobro.

“Druga stvar, ono što me više brine od te njihove priče o sankcijama jeste njihovo nerazumijevanje, a živite tako blizu nekome i pripadate istom geografskom prostoru Evrope i imate minorna i stereotipna znanja”, izjavila je Cvijanovićeva za BHRT.

Ona je konstatovala da priča o eventualnom zaustavljanju ili pružanju pomoći Republici Srpskoj potvrđuje podijeljenost BiH, jer ako se to desi to bi značilo da ni oni sami ne smatraju da je BiH cjelovita, jedinstven ekonomski prostor i zajednica.

“Ako je to tako i ako nam oni šalju tu poruku, onda definitivno svaki od tih dijelova ima pravo i obavezu prema svojim građanima da nalaze partnerstva za rješavanje kojih god pitanja, po pitanju investiranja, realizacije određenih projekata”, rekla je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, ovome je prethodilo dizanje tenzija pričama o ratu i secesiji, od čega nema ništa jer su propustili da čuju stalno otvoreni poziv institucija Republike Srpske za dijalog partnerima u BiH.

Cvijanovićeva nema velika očekivanja od samita EU 21. februara na kojem bi, prema najavama, trebalo biti odlučivano o sankcijama Srpskoj, te dodaje da je iz Republike Srpske na mnoge adrese u svijetu otišlo pojašnjenje situacije u BiH.

“Postoje oni koji odlično razumiju i koji žele da realno sagledaju stanje stvari ovdje, koji nisu navijački nastrojeni”, istakla je Cvijanovićeva, koja upozorava da bi eventualne sankcije Srpskoj koje bi blokirale realizaciju određenih projekata, poput izgradnje koridora “Pet ce” štetile i interesima članica EU.

Predsjednik Srpske pita kakva je relacija sa spoljnim svijetom ako se sva komunikacija ogleda kroz priču o sankcijama.

“Njihovo je pravo da odlučuju o takvim stvarima, kao što je i naše pravo da kažemo da ne razumiju situaciju, ne žele da je razumiju, ne žele da pomognu svima nego pokušavaju da se svrstaju na stranu jednih i to uporno rade”, rekla je Cvijanovićeva i dodala da od EU očekuje bolje razumijevanje situacije u BiH i malo više političke mudrosti.

Ona je ponovila poziv na unutrašnji dijalog u BiH u kojem sve treba rješavati, te istakla da ne vjeruje da neko sa strane može doći i nametnuti rješenje.

“To je neprirodno. Postoje domaće institucije koje treba da izvršavaju svoje obaveze, a kad živite u višenacionalnoj zajednici kakva je BiH, dijalog je rješenje svih obaveza. Za mene je dijalog logičan, pretpostavka rješavanja svih problema”, istakla je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, apsurdno je biti u političkim rovovima i očekivati kako će neko sa strane, neki parlament, senat, komisija donijeti neko rješenje i natjerati vas na nešto.

Cvijanovićeva je rekla da je Vladi Republike Srpske dat rok od pola godine da uradi određenu legislativu, ali da to ne mora biti tako, jer je sve podložno razgovoru i dogovoru.

“Ne želim da vjerujem da mi može biti veći prijatelj neko ko će sjediti u Evropskom parlamentu, američkom Kongresu, japanskom nečemu, od nekog ko je moj partner, Bošnjak, Hrvat. Sa njima živimo i donosimo zajednička rješenja”, istakla je Cvijanovićeva i dodala da je frustrira kad vidi potrebu bošnjačkih partnera koji stalno zovu u pomoć nekoga sa strane i prizivaju sankcije.

Ona je podsjetila da je Vlada Republike Srpske uputila poziv Vladi Federacije BiH da se razgovara o velikom broju pitanja, ali da su oni to ignorisali.

“Za mene je to šizofrena situacija u kojoj se priča o sankcijama, ratu, ko koga mrzi, ko koga ne voli, a samo se ne priča o tome da treba da razgovaramo. Kažem da treba da razgovaramo i dok god ne budemo razgovarali, nećemo naći rješenja, niko nam sa strane neće riješiti”, naglasila je Cvijanovićeva.