Oznaka: Željka Cvijanović

Nadam se da će biti izabrani ljudi koji, za razliku od većine sadašnjih parlamentaraca, razumiju šta se dešava na kontinentu na kojem žive, istakla je srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, reagujući na Repoluciju Evropskog parlamenta kojom se poziva na uvođenje sankcija predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku.Sva sreća pa će uskoro izbori za Evropski parlament – istakla je Cvijanović na Instagramu.

Evropski put BiH je sam od sebe dovoljno složen i težak i ukoliko Evropska unija zaista ima iskrene namjere i svim svojim kapacitetom vjeruje da može uključiti nove države članice, onda mora biti fer. Razumijemo da postoje obaveze domaćih vlasti, ali s druge strane mora da postoji i kredibilan partner s kojim mi pričamo o pregovaranju, poručila je u intervuu za banjaluka.net srpski član Predsjedništva BiH i potpredsjednik SNSD-a Željka Cvijanović.

Naša opredijeljenost da sa svima sarađujemo postoji. Ona se manifestovala i kroz višegodišnje prijateljstvo i razumijevanje, a i istorijske okolnosti su takve da postoji veza i ne vidim ništa loše i nismo protiv onoga što je evropski put. Naš spoljnopolitički cilj jeste EU – kazala je Cvijanović.

Cvijanović je naglasila da je za kretanje na tom putu odgovornost podijeljena, te da su za mnoge procese krivi upravo međunarodni partneri.

• Na tom evropskom putu uplitanjem su mnogo “kumovali” i međunarodni partneri. Imali smo situaciju u kojoj smo s EU imali dobre relacije, radimo nešto na unutrašnjem terenu, kao vlasti i oni koji čine vlast na niovu BiH i dobijemo čak poruku predstavnika EU da je to dobro i onda dođe američki ambasador i kaže to ne odgovara. Da li EU govori šta je dobro ili Amerika? Ako ima odgovornosti, moram reći da je ona podijeljena. Možda će neko reći: “To je vaš posao, to ste vi trebali uraditi”. Јeste, ali nam vi niste trebali otežavati, a vi ste nam otežavali time što ste nam kvarili dogovor. Kada kažemo da možemo ispuniti zahtjev, vi kažete ne, morate ispuniti na onaj način – navodi Cvijanović.

S druge strane, dodaje Cvijanović, nove geopolitička okolnosti i kretanja promijenili su i klimu unutar same EU.

• Mnoge zemlje koje su ranije bile skeptične prema tome kako se ponašati prema zapadnom Balkanu, generalno skeptične kada je u pitanju novi talas proširenja EU, sada mijenjaju svoje stavove. To rade isključivo zbog određenih bezbjednosnih procjena i činjenice da žele da vide sve na evropskom kontinentu zaokružene u okviru EU. Naravno, to znači i određene vidove kontrole kroz zajednički rad, ali tih pomaka ima – naglašava Cvijanović.

Očekivanja EU bila prevelika i nerealna

Kada je u pitanju BiH, Cvijanović smatra da je EU pravila katastrofalne greške u prethodnom periodu, te da je bilo dosta mogućnosti, ali da su one na kraju ispale propuštene mogućnosti i neiskorištene šanse.

• Upravo zbog toga što su očekivanja EU bila prevelika i nerealna. Mi smo u određenim situacijama imali gotova rješenja i mogli smo da postignemo određene dogovore, ali su oni opet tražili da to bude nekako drugačije. Naša ideja bila je da se uradi ono što je moguće u tom momentu, kada je u pitanju neki zakon i nešto što treba uraditi, a da nakon toga da to popravljamo – kazala je Cvijanović.

Naglašava da EU mašta da će BiH biti preuređena, da će biti centralizovana.

• Možda ne unitarna, kako to kažemo često, ali da će biti centralizovana u toj mjeri da se ipak na određen način ustupe i nadležnosti entiteta i da se izgube svi oni konstitutivni elementi koje danas imaju entiteti, a u konačnici i kantoni u FBiH. Mislim da je to promašen san i da je apsolutno apsurdno i besmisleno trošiti političko i svako drugo vrijeme, i da ako ste zaista opredijeljeni i nekoga vidite u EU, da mu postavljate zahtjeve te vrste – istakla je Cvijanović.

Dodaje da se za nekoliko mjeseci održavaju izbori za Evropski parlament, te da će se mnogo toga mijenjati u tom miljeu.

• Možda čak i ne u nekom političko-strukturnom smisu da sad imamo očekivanja da će biti spektakularno drugačija politička scena, ali biće mnogo novih lica, pristupa, dešavanja koja će biti usklađena s ovim što se dešava u svijetu danas. Tako da, ovi su ljudi na neki način požurili da kraj svog mandata obilježe na način da BiH izvrši neke obaveze i da oni nakon toga tamo kažu dobili su pregovore i zeleno svjetlo za pregovore – kaže Cvijanović.

Cvijanovićeva je dodala da je EU, po nalogu bošnjačkih struja iz Sarajeva, u određenom periodu imala prevarantske pristupe u BiH, a sve s ciljem da se ugase određene entitetske funkcije, što nikad ni u jednoj direktivi nije zahtijevano.

Srpska protiv sankcija bilo kome

Na pitanje da li bi evropski put BiH mogla da ugrozi posjeta predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika Rusiji i sastanak s Vladimirom Putinom budući da zvanična politika EU po pitanju rata u Ukrajini uključuje i sankcije Rusiji, Cvijanović odgovora da ta zemlja nikada nije uradila nešto protiv dejtonske BiH, a samim tim i Dejtonom verifikovane Republike Srpske i da to narod cijeni.

• Mi u Republici Srpskoj ne promovišemo stav da bilo kome treba uvoditi sankcije. Isto tako ne promovišemo ni stav da se svi problemi na svijetu rješavaju ratovima, ali se ratovi dešavaju, Dakle, to je naša zvanična politika i mi treba tu da držimo neutralni kurs. Isto tako opredjeljenje institucija Srpske je da sa svima koji uvažavaju njenu poziciju, poštuju Dejtonski sporazum, a on je Republika Srpska, on je BiH, svi oni koji imaju realan i odnos koji je zasnovan na međunarodnom pravu i principima, da je to neko s kim treba sarađivati – kazala je Cvijanović.

Zloupotreba zajedničkih institucija

Cvijanović je istakla da je u zajedničkim institucijama na djelu zloupotreba i diskriminacija srpskih predstavnika.

• Imamo ambasadore koji samostalno ili u dogovoru s nekim, ne predstavljajući ono što bi trebalo da bude regulisana pozicija Predsjedništva, jer je zadužena za spoljnu politiku, pridružuju se određenim mišljenjima u UN. Ogluše se na to ko je njima po Ustavu nadređen da definiše stav koji on tamo samo treba da predstavi. Kada sam upućivala pismo sekretaru UN, imala sam objašnjenje da se ne mogu prosljeđivati pisma koja odražavaju stav jednog člana, a ne kolektiviteta. Sad imamo u misijama pisma koja su proslijeđana od drugih članova Predsjedništva, uredno su poslata, dok moje nije, i to je diskriminacija – smatra Cvijanović.

Dodaje da je takav pristup bošnjačkih političara kontraproduktivan, te da misli da će on “presuditi BiH”.

• To je samo jedna zamagljena vizura u kojoj oni nešto dobijaju i sklanjaju ustavnu Republiku Srpsku, a zapravo prave sve veći otpor i jaz, koji postaje duboka provalija. Sad zavisi od pristupa tih hoćemo li upasti u tu provaliju ili nećemo. Republika Srpska neće. Što bismo mi bili taoci takvih manipulacija, zloupotreba zajedničkih institucija i namatanja volje nekome. Tako da sve što se radi na taj prevarantski način je kontraproduktivno kada je u pitanju BiH i ja mislim da će to čak i presuditi BiH – poručila je Cvijanović.

Govoreći o Ustavnom sudu BiH, Cvijanović je kazala da on treba da bude reformisan tako da postane institucija koja će zračiti kredibilitetom, integritetom i institucija u kojoj će svaki građanin bez obzira na to da li je u Republici Srpskoj ili FBiH vjerovati da će se tamo štititi, a ne mijenjati Ustav.

Naglašava da reforme treba da budu izvršena na način da strane sudije budu zamijenjene domaćim.

Suđenje Dodiku i Lukiću put u sunovrat

Suđenje predsjedniku Republike Srpske i v.d. direktora Službenog glasnika Republike Srpske Cvijanović je okarakterisala kao apsurdno kršenje pravnih procedura.

• Јa sam bila preneražena u sudnici prošli put. Slušam kako se govori hajmo po pravu, a sve što prepoznajete ukazuje na kršenje pravnih procedura. Јedan nedemokratski postavljeni stranac donosi nedemokratske odluke i onda vi demokratskog predstavnika dovodite pred sud da se brani zato što on kao demokratski predstavnik koji je izvršio svoju obavezu propisanu Ustavom treba da odgovara zato što je neki nedemokratski lik koji je doveden ovdje donio nedemokratsku odluku. Znate li koliko je to apsurdno, blesavo, čime se mi bavimo. Kad vidim kolege u Federaciji kako likuju, oni uopšte ne razumiju da je to put u sunovrat ili se nadaju da će im opet neko pomoći, da će neko time što će danas kažnjavati Milorada Dodika sutra riješiti problem. Oni uošte neće riješiti problem ovdje. Oni su nama dodatni problem napravili time – zaključuje Cvijanović.

Velika je čast, privilegija, ali i odgovornost biti potpredsjednik najveće političke porodice u Republici Srpskoj i BiH, istakla je danas potpredsjednica SNSD-a Željka Cvijanović.

• Uvjerena sam da ćemo, zajednički, saborno i složno kao i do sada, nastaviti da pobjeđujemo za našu Republiku Srpsku! Hvala članovima Glavnog odbora koji su me jednoglasno reizabrali na mjesto potpredsjednika – navela je Cvijanovićeva na Instagramu nakon sjednice Glavnog odbora SNSD-a na na kojoj su izabrani potpredsjednici stranke, kao i predsjedništvo i ostala tijela.

Cvijanovićeva je prethodno poručila da će Republika Srpska nastaviti da brani svoju ustavnu poziciju i da ostaje opredijeljena za saradnju.

Domaće institucije su jedine relevantne da donose odluke. Sramota je da se neko u BiH zalaže za postojanje visokog predstavnika, rekla je potpredsjednica SNSD-a Željka Cvijanović nakon sjednice Izvršnog komiteta.

Istakla je da država nema suverenitet ako postoji stranac koji nameće odluke.

• Јa sam danas na sastanku u Sarajevu prenijela poruku da Srpska nema problem ni sa Ustavom ni sa teritorijalnim integritetom. Smatram da su domaće institucije jedine relevantne da donose bilo kakve odluke u BiH – naglasila je ona.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da je bošnjački član Predsjedništva Denis Bećirović danas govorio u svoje ime, a ne u ime Predsjedništva BiH nakon sastanka sa delegacijom Sjevernoatlantskog savjeta.

• Stav Republike Srpske je jasan, opredijeljeni smo za saradnju i zadovoljni što je i samim Programom reformi ukazano da se njime ne prejudicira članstvo u NATO – rekla je Cvijanovićeva Srni, upitana da prokomentariše Bećirovićev stav da su punopravno članstvo u EU i NATO strateški ciljevi BiH.
• S druge strane, ni NATO ne vrši pritisak oko članstva, i na žalost pojedinih iz FBiH, i njihovi skorašnji kominikei su bili prilično izbalansirani jer su svjesni da o tom pitanju ne postoji jedinstven stav u okviru BiH – naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da ne može ni Bećirović sam krojiti državnu politiku, te da je Ustav rekao kako se to radi i ko to radi.

Cvijanovićeva je rekla da u BiH nema bezbjednosnih izazova ili prijetnji međuetničkim sukobima, što se tendenciozno često plasira u javnosti od pojedinih domaćih, ali i stranih aktera s namjerom privlačenja međunarodne pažnje.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da evropski put BiH zavisi od realizacije dogovora postignutog u Laktašima na sastanku predstavnika partija parlamentarne većine na nivou BiH, kao i od toga da li će ga pokvariti OHR ili strani faktor koji to redovno rade.

Postavlja se pitanje da li će opstati ovaj dogovor i da li će biti prepoznata volja da se ide naprijed ka otvaranju pristupnih pregovora, da li će ta parlamentarna većina koja je strukturisana na nivou BiH imati političke snage, volje i želje da sprovede ono što je dogovoreno i da li će EU to prepoznati kao važan napor koji će rezultovati početkom pregovora – rekla je Cvijanović.

STRANCI GODINAMA RUŠE DOGOVORE DOMAĆIH ZVANIČNIKA

Cvijanović je ocijenila da u BiH postoji strani faktor koji želi da sruši svaki dogovor domaćih izabranih predstavnika, što rade godinama pretvarajući se da su prijatelji, a ustvari ne čine ništa dobro BiH.

• Glume da su oni domaće institucije, da oni treba da donose odluke i da se u njihovim rukama nalazi sudbina ove zemlje, a ne u rukama naroda koji ovdje žive i onih koje je narod izabrao u institucije da upravljaju procesima i nose odgovornost – rekla je Cvijanović.

Ona je navela da se sada u BiH bave pitanjem imovine kao nekim prvorazrednim teškim političkim pitanjem, te podsjetila na dogovor od prije više od deset godina o vojnoj imovini kada su stranci pritiskali bošnjačke političare da od toga odustanu.

Cvijanović je istakla da bi bilo logično da stranci podržavaju svaki domaći dogovor, da pomognu implementaciju tog dogovora, a ne da ga ruše.

• Ali, ovdje neki strani ljudi imaju stalnu potrebu da guraju prst u oči domaćim ljudima, izabranim predstavnicima i da pokvare ono što su oni napravili. Ne čine dobro BiH. To što glume da su prijatelji – nije tačno, nisu. Prijatelji su oni koji nas podstiču da zajedno dogovorimo ono što je za sve nas dobro, a ne za jednog. Srećom ima i takvih, nisu svi neprijatelji – rekla je Cvijanović.

NA PUTU KA EU POŠTOVATI USTAVNU STRUKTURU BiH I NjENE NADLEŽNOSTI

Navodeći da je sastanak članova Predsjedništva BiH sa evropskim zvaničnicima u Sarajevu protekao u dobroj atmosferi, Cvijanović je rekla da je tom prilikom ukazala na činjenicu da je važno poštovati ustavnu strukturu BiH i njene nadležnosti, istakavši važnost poštovanja dogovora postignutog u Laktašima.

Ona je istakla da je od evropskih zvaničnika tražila da i oni sa svoje strane urade ono što je potrebno, a prvenstveno da stave do znanja onima poput OHR-a i pojedinih stranih faktora koji uporno ruše unutrašnje dogovore da je važno da postoji domaći dogovor.

Prema njenim riječima, ovo će biti godina u kojoj će EU imati neka svoja unutrašnja pitanja, te da će prioritet biti kampanja i izbori za Evropski parlament, a ne kandidatski statusi ili otpočinjanje pregovora sa nekim od zemalja koje pretenduju na članstvo.

Ona je ocijenila da su ovim sastankom u Sarajevu predstavnici EU htjeli podstaći BiH da otvori pitanje pristupanja EU, dodavši da je Unija trebalo da postavi sebe kao jedinog kredibilnog partnera kada je riječ o pristupanju BiH evropskoj porodici.

• Ukazala sam da je proces evropskih integracija vlasništvo svih u BiH i da nema ekskluziviteta. Za Republiku Srpsku nikada nije problem kada se mi dogovorimo da jedan predstavlja usaglašene stavove. Pozvala sam se i na praksu Belgije u kojoj su po sistemu rotacije zvaničnici izvještavali EU o važnim pitanjima – istakla je Cvijanović u intervjuu za Srnu.

S tim u vezi, kaže ona, BiH može da funkcioniše na taj način jer su jasno propisane nadležnosti svih nivoa vlasti i jasan je sistem koordinacije.

• Nije u redu da se pozivamo na neke primjere, a da nam pritom govore da mi, ipak, nismo Belgija ili Njemačka. To nije korektno, to su dvostruki standardi – rekla je Cvijanović, dodavši da pojedini iz EU očekuju odustajanje od koncepta konstitutivnosti.
• To ne može funkcionisati na taj način, niti mogu očekivati da odustanemo od toga. Ono što imate treba da stavite u funkciju i da to dobro iskordinišete i dobijete konačni rezultat. U suprotnom, sve je gubljenje vremena – istakla je Cvijanović.

Ona smatra da su geopolitičke okolnosti natjerale EU da mijenja stav kada je riječ o početku pregovora i dodjeli kandidatskog statusa pojedinim zemljama i dodala da postoji nekoliko država članica koje imaju rezervisan stav kada je riječ o proširenju Unije.

• Dali su “zeleno svjetlo” za pregovore državi koja efektivno ne vrši vlast na cijeloj svojoj teritoriji. Kako misle provesti odluke i zakone? To sam i njima rekla. Ne želim loše da zvučim, ali prosto konstatujem određene stvari – navela je Cvijanović.

Ona je rekla da je posebno rigidan stav EU kada je riječ o zemljama Zapadnog Balkana jer postoje očekivanja da ih postave u mikrokontekst.

• Treba da poštujemo opšte smjernice i direktive EU, ali nemojte nas tjerati da mijenjamo način života i razmišljanja. Nekada se predstavnici EU nerealno ponašaju u okviru svega toga – navela je Cvijanović.

IZBACITI BiH IZ EVROPSKOG PROCESA ILI SVESTI OHR U OKVIR MEĐUNARODNOG PRAVA

Srpski član Predsjedništva BiH je rekla da je sagovornicima na sastanku u Sarajevu ukazala i na poziciju visokih predstavnika u BiH koji su donosili i nametali zakone iako im ta mogućnost Ustavom nikada nije data, te navela da je Kristijan Šmit dodatno zakomplikovao situaciju jer on nema čak ni legitimitet Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija koji je jedini nadležan za imenovanje visokih predstavnika u BiH.

• Mi ovdje imamo činjenicu da su pojedinci djelovali mimo mandata kojeg su dobili. Sada je situacija još komplikovanija s pojednicem koji se zove Kristijan Šmit. Bavi se stvarima za koje nema mandat po međunarodnom pravu, a s druge strane imate situaciju da on nije ni prošao proceduru imanovanja – naglasila je Cvijanović, dodavši da je o tome govorila s ciljem da se problem riješi a ne da se stvari zakomplikuju.

Ona je konstatovala da jedna zemlja ne može biti član UN ako je protektorat, ako nije suverena i ne upravlja procesima.

• Ili nas izbacite iz UN ili ovog čovjeka sklonite ili zadržite u okviru međunarodnog prava. To nije bezveze napisano u Dejtonu, jer je u suprotnosti s radom UN da imate protektora koji nameće zakone, suspenduje Ustav i smjenjuje ljude – pojasnila je Cvijanović.

Ona je dodala da proces evropskih integracija na trpi nekoga ko nije demokratski izabran i uzurpira nadležnosti domaćih institucija, te da u vezi s tim neko treba jasno da se izjasni.

• Stvorite ambijent da taj neko može da funkcioniše u okviru svog mandata, da nije smetnja i smetalo. Važnija stvar, u okviru toga, je što visoki predstavnici u prošlosti, pa i ovaj sad koji se tako predstavlja, nisu predstavnici EU. On je tamo predstavnik strana. Nije čak mi međunarodne zajednice, zato što piše u Dejtonu ko je on i šta može da radi – ukazala je Cvijanović.

Prema njenim riječima, legitimno imenovani visoki predstavnik je onaj koji je izabran voljom domaćih strana, a uz potvrdu Savjeta bezbjednosti UN biran na tu funkciju. “Ovaj koji se sada tako predstavlja u BiH to nije”, istakla je Cvijanović.

ŠMIT GLUPIM IZЈAVAMA ŽELI DA PRIKRIЈE NEDOSTATAK LEGITIMITETA

Upitana da prokomentariše izjavu Kristijana Šmita da predsjednik Srpske Milorad Dodik treba da potpiše izjavu o, kako je rekao, lojalnosti državi BiH, srpski član Predsjedništva BiH je rekla da je riječ o višestruko glupoj izjavi.

• Prvo, ne postoje izjave o lojalnosti koje bi potpisivao neki funkcioner u državi u kojoj je izabran. Drugo, ne postoji nikakav evropski put koji zahtijeva da bilo ko u Evropi ko želi da postane članica EU potpisuje izjave o lojalnosti svojoj državi. Treće, ko je Kristijan Šmit da on govori u ime institucija EU koje nikada nisu rekle da bi takva glupost bila nekad zahtjev za kretanje ka EU – navela je Cvijanović.

Ona je konstatovala da Šmit traži sebi posla zato što mu nedostaje legitimiteta i legaliteta, ali da Republika Srpska i njeni predstavnici nisu krivi što on to nema, već zato što mu ukazuju na to.

• Rekla bih da su to izjave koje su date iz očaja, iz nastojanja da taj očaj prevaziđete time što ćete izreći nešto i poslati neki zahtjev koji ne znam ni ja šta pokazuje. To sve zajedno govori da oni ne znaju šta će ovdje i šta treba ovdje da rade. Ne mogu da izađu na kraj sa jednim problemom koji su sami stvorili, jer nisu probleme napravili ljudi koji žive u BiH – konstatovala je Cvijanović.

USTAVNI SUD BiH PREUZEO ULOGU VISOKIH PREDSTAVNIKA

Govoreći o Ustavnom sudu BiH, ona je rekla da je Republika Srpska u više navrata predlagala rješenja, ne s namjerom da ruši BiH ili Dejtonski sporazum, nego da bi bila napravljena kredibilna i odgovorna institucija.

Ona je dodala da su očigledno nekadašnje igre sa terena OHR-a prebačene na teren Ustavnog suda BiH, jer je svijet uvidio da je strašno da pojedinac donosi zakone ili smjenjuje ljude.

• Napravili su trik i prebacili na Ustavni sud BiH koji je počeo da produkuje odluke kojima u suštini nisu štitili Ustav i ustavno uređenje nego su ga rušili, odnosno mijenjali ga nekim svojim odlukama – istakla je Cvijanović.

Ona je ponovila da je Srpska predlagala da se napravi institucija koja neće zloupotrebljavati svoju poziciju, da bude bez stranih sudija, jer u BiH ima dovoljno pametnih i edukovanih ljudi koji znaju šta je ustavno pravo.

• Pokušavali smo da BiH damo dozu suverenosti koju sve ove godine nema. Oni koji mrze Republiku Srpsku su to okrenuli pa rekli – “e, ovi ruše BiH”. Ne. Mi pokušavamo da damo kredibilitet državi koja nema kredibilitet. Kažu da rušimo dejtonske institucije. Ne. Pokušavamo da damo suverenitet institucijama i državi, jer ta država nema suverenitet sve dok njome tamburaju stranci – rekla je Cvijanović.

Ona je dodala da i sam evropski put podrazumijeva da domaće, demokratski izabrane institucije u punom kapacitetu treba da preuzimaju obaveze i izvršavaju ih.

• Sve smo uradili sa aspekta kredibiliteta i integriteta države, vraćanja suvereniteta i konačno pozicioniranja nas na evropskom putu onako kako je EU to propisala – rekla je Cvijanović.

Ona je napomenula i da izmjena pravilnika kojim je omogućeno donošenje odluka u Ustavnom sudu BiH bez sudija iz Republike Srpske pokazuje dokle ide njihova samovolja i da je riječ o političkoj mašineriji koja radi sve, samo ne poštuje i ne brani Ustav od neustavnih ataka.

• Ustav je rekao kako se popunjava Ustavni sud. Činjenica da taj sud funkcioniše na način kako nije propisano i nema broj sudija koliko treba da ima jasno pokazuje koliko ne poštuju Ustav – ukazala je Cvijanović.

NAKON IZBORA U AMERICI I ZA EVROPSKI PARLAMENT OČEKUЈEM RAZUMIЈEVANjE ZA BiH I ZAPADNI BALKAN

Govoreći o predstojećim izborima za Evropski parlament i u SAD, Cvijanović je rekla da ne vjeruje da će doći do nekih velikih političkih zaokreta, ali može do bitnih.

• Očekujem da u Evropskom parlamentu sjede ljudi koji razumiju kompleksnost evropskog kontinenta, poziciju Zapadnog Balkana i globalna kretanja, koji će donositi mudre odluke, a ne odluke kojima će ranjavati građane država članica EU – rekla je Cvijanović.

Ona je dodala da se može prepoznati da se nekim strukturama, koje su na vlasti u pojedinim važnim državama članicama, ljulja taj politički teren, da nisu izvršili svoj zadatak ni prema građanima ni prema Evropi.

• Što se tiče SAD, voljela bih da tamo, nakon izbora, bude struktura koja neće počinjati nove ratove, neće tretirati Zapadni Balkan na način kako smo sada tretirani, koja će se osvijestiti i reći da je važno da promovišemo mir i zajedništvo i da ne treba gušiti identitetske razlike već ih njegovati da bi činile ambijent u kojem možete dobro ekonomski da prosperirate – rekla je Cvijanović.

POKRET NESVRSTANIH – POSTOЈI RAZUMIЈEVANjE I ЈAKA POTREBA DA SE ODRŽE

Govoreći o boravku na 19. Samitu šefova država i vlada zemalja Pokreta nesvrstanih u Kampali, Cvijanović je rekla da je na tom veoma značajnom skupu bila prepoznatljiva potreba za okupljanjem zemalja Pokreta nesvrstanih, kao i za solidarno djelovanje.

• Oni imaju svoje radne grupe, zna se na koji način se rješavaju određena pitanja. Veliki broj članica Pokreta nesvrstanih zasigurno mogu u Generalnoj skupštini UN izglasati rezoluciju kakvu žele jer imaju većinu. Sada zavisi kakva su njihova partnerstva sa onima sa kojima su blokovski, zvanično ili nezvanično, da tako kažem, podijeljeni ili povezani. Ali, u suštini, vidim tu neku potrebu da se održe. Prvo, postoji razumijevanje. Vi sad kad pogledate regionalno poslagane zemlje koje su tamo, vidite da one definitivno imaju svoje zajedničke probleme i traže partnera ko može da im pomogne da riješi te probleme. Onda pogledate i na drugi način, ne morate to da posmatrate samo regionalno, već i po određenoj tematici možete da prepoznate – rekla je Cvijanović.

Ona je navela da u Pokretu nesvrstanih ne vidi udarnu pesnicu, ali vidi konzistentno trajanje nečega što nije izgubilo smisao pogotovo danas kada je uzavrela planeta i otvoreni brojni procesi, i niko ne zna gdje se sve to kreće.

• Nasuprot tome, u Pokretu nesvrstanih vidite i neku smirenost i potrebu da se stvari rješavaju kroz dijalog, nemiješanjem, nepodsticanjem rata, niti učestvovovanjem u bilo kakvim ratovima. Imate tu neku dimenziju. Činjenica je da je tamo isto brojna grupa onih koji se još “liječe” decenijama nakon oslobađanja od kolonijalnih vlasti. Oni pokušavaju da uspostave svoje sisteme, nastoje da ojačaju svoju ekonomiju – rekla je Cvijanović.

Ona je naglasila da joj je prisustvo Samitu Pokreta nesvrstanih bilo odlično iskustvo, dodajući da je prošle godine bila na sastanku Pokreta u Azerbejdžanu.

• Veoma sam zadovoljna što sam stekla to značajano iskustvo, razgovarala sa mnogo ljudi i razmijenila mišljenja o značajnim temama. Takođe, Afrika je veoma zanimljiva i njihova pjesma i ples pokazuje da su oni ljudi veselog i otvornog duha, spremni da prevazilaze određene nedaće s kojima se susreću. Ali, definitivno to je jedan drugačiji ambijent. Meni je ovo prvi boravak u Africi i moram reći da sam na neki način impresionirana, a na neki način mi je to otvorilo neka pitanja i dileme za budućnost – rekla je Cvijanović.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović ocijenila je da se ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković upustio u analizu koju ne treba da radi, te da je neprihvatljivo nazivanje Srbije “crnom rupom”, dok se u isto vrijeme po BiH organizuju komemoracije teroristima i zabranjuju ulasci univerzitetskim profesorima.

• Naziva “crnom rupom” Srbiju, a ne naziva BiH koja je zabranjivala intelektualcima ulazak samo zato što su rekli istinu o BiH. Svaka bezbjednosna agencija može procijeniti kojem će pojedincu zabraniti ulazak – rekla je Cvijanović za Srnu komentarišući navode Konakovića da je Srbija “crna rupa” jer je zabranila ulazak osobi iz BiH koja je vrijeđala Srbiju i njen narod.

Ona je naglasila da je nečuveno veličanje terorista po BiH, i da to dovoljno govori o BiH i “crnim rupama”.

• Nisam institucija koje procjenjuje takve stvari. Nadležni treba da odlučuju o takvim pitanjima. Pritom, osuđivati druge zbog zabrane, a vi radite to isto, nije u redu. Misle svi da će nabildati svoje političke mišiće kada se obruše na Republiku Srpsku i Srbiju – istakla je Cvijanović.

Ona je navela da očigledno imaju potrebu za takvim djelovanjem jer smatraju da će im to donijeti političku korist.

• Na taj način pokazuju sebe kako su tobože jaki političari, ali mislim da je sve sasvim suportno, i da široka javnost to apsolutno prepoznaje – zaključila je Cvijanović.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović ocijenila je kao prvorazrednu glupost izjavu Nijemca Kristijana Šmita da predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik “potpiše izjavu o lojalnosti državi BiH”, te poručila da će Šmit najveći doprinos evropskom putu, stabilnosti i napretku BiH dati kada zauvijek ode iz BiH.

Suočeni sa morem gluposti koje je Nijemac izrekao, ovo je ipak prvorazredna – rekla je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da se Šmit u BiH ponaša kao dežurno smetalo i osoba koja otvoreno opstruiše dogovore demokratski izabranih predstavnika naroda.

• Njegov cilj nije uređena, već politička nestabilna BiH, u kojoj će moći da lovi u mutnome i tako pravda svoje nelegalno prisustvo i basnoslovnu platu o kojoj bi u Njemačkoj mogao samo da sanja – naglasila je Cvijanovićeva.

Zbog toga, dodala je ona, sada izmišlja izjave o lojalnosti i slične besmislice koje nemaju nikakvu ulogu, osim da dižu političku temperaturu i dodatno komplikuju odnose u BiH.

• On nije u poziciji da postavlja crvene linije niti da se miješa u političke procese u BiH, jer je to posao domaćih institucija i demokratski izabranih lidera, a ne njegov, niti bilo kojeg stranca – rekla je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, Šmit nije portparol EU ni predstavnik institucija EU niti ima bilo kakvu ulogu u procesu evropskih integracija.

• Najveći doprinos evropskom putu, a i stabilnosti i napretku, Šmit će dati onog trenutka kada spakuje kofere i zauvijek ode iz BiH – rekla je Cvijanovićeva.

Šmit je rekao da, ako u martu budu otvoreni pregovori BiH sa EU, onda oni moraju biti povezani sa izjavom Dodika o lojalnosti BiH.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da to što je ambasador BiH u UN Zlatko Lagumdžija u lično ime potpisao nečije saopštenje, ne znači da iza toga stoji BiH, niti njena vlada koje inače nema.

Na pitanje Srne da prokomentariše to što je BiH među 47 zemalja svijeta čije su vlade potpisale zajedničko saopštenje kojim “pozivaju Rusije da prekine agresorski rat i povuče svoje trupe iz Ukrajine”, Cvijanovićeva je naglasila da je, da bi nešto bilo stav BiH, potrebno da bude usaglašeno u Predsjedništvu koje je jedino nadležno za kreiranje spoljne politike.

• U ovom slučaju nije traženo mišljenje Predsjedništva, što znači da je ambasador pri UN, sam ili u dogovoru sa ministrom spoljnih poslova, opet zaobišao proceduru i posegao za samovoljom koja izlazi izvan okvira ustavnog i institucionalnog djelovanja – istakla je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da to znači da ovdje vjerovatno ima posla i za tužilaštvo, jer ambasador nije mogao nešto potpisati u “ime Vlade BiH”, prvo jer BiH nema vladu, a kao drugo zato što je za spoljnu politiku zaduženo Predsjedništvo BiH, a ne ambasadori koji su dužni da je provode.