Oznaka: Željka Cvijanović

Potpredsjednik SNSD-a Željka Cvijanović očekuje da će i ovo nezakonito preuranjeno prebrojavanje glasova za nivo predsjednika Republike Srpske jasno potvrditi ubjedljivu pobjedu SNSD-a na sve četiri nivoa, ističući da je volja naroda jasno manifestovana.

Na pitanje da prokomentariše ponovne spekulacije opozicije i njima naklonjenih medija o navodnoj krađi glasova na biračkim mjestima u Doboju, Cvijanovićeva je istakla da opozicija uporno nastoji problematizovati izbor za predsjednika Republike, ali tu je stvar jasna i kad se uzmu u obzir i ova i sva buduća prebrojavanja, pa tome dodaju glasovi iz inostranstva i oni iz mobilnih timova, to je opet pobjeda kandidata SNSD-a Milorada Dodika barem sa oko 30.000 glasova razlike.

“Zašto bi uz tako ubjedljivo pozicioniranje SNSD-a bio problematičan samo rezultat za predsjednika Republike?”, upitala je potpredsjednik ove stranke, konstatujući da je stvar jasna i da tu nema nikakve dileme.

“Uprkos silnoj galami i brojnim lažima koje su pratile ovaj izborni proces, mi smo nastojali da održimo mir i stabilnost i da se ponašamo odgovorno. CIK je, osim galame opozicije, i sam pravio ozbiljne propuste od nezakonitog djelovanja koje je osporila stručna javnost, pa do iznošenja paušalnih ocjena, čak i laži”, istakla je Cvijanovićeva.

Ona je podsjetila da su i predsjednik CIK-a i predsjednik PDP-a iznijeli, na primjer, najobičniju laž o tome kako nedostaju nepopunjeni listići sa 61 biračkog mjesta u Doboju, da bi se onda ispostavilo da nijedan ne nedostaje i da je to najobičnija izmišljotina.

“To što PDP preko svojih medija u javnost pušta netačne podatke sa ovog preuranjenog ponovljenog brojanja u suštini ne znači ništa, niti šta može da promijeni. Mi smo riješeni da čekamo potvrdu rezultata i potvrdu pobjede, koja je jasna na sva četiri nivoa, i objedinjavanje svih podataka. Opozicija će i ovaj put ostati opozicija ne zato što ih je neko, kako oni kažu, pokrao, već zato što ih narod nije izabrao”, poručila je Cvijanovićeva.

Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je Srni da poziv OHR da poništi nedavnu odluku o izmjeni Izbornog zakona BiH, koji je uputila koalicija od 25 predstavnika Evropskog parlamenta i parlamenata u Njemačkoj, Holandiji i Francuskoj, nema veze sa brigom za demokratiju, već je riječ o najobičnijoj podvali u režiji političkog Sarajeva i bošnjačkih lobista u Evropskom parlamentu koji su usprotivili rješenjima koja ne odgovaraju Bošnjacima.

Njih da interesuje demokratija, oni bi davno pozvali na raport sve dosadašnje visoke predstavnike koji su izmrcvarili ustavni sistem BiH i iživljavali se na nadležnostima Republike Srpske – istakla je Cvijanovićeva.

Na pitanje Srne da prokomentariše i njihov poziv da Kristijan Šmit bude saslušan pred parlamentarnim Komitetom za spoljne poslove da bi, kako je navedeno, razjasnio razloge za svoju nedemokratsku mjeru, predsjednik Republike Srpske je rekla da ta zakašnjela reakcija u slučaju Šmita, čiji legitimitet osporavaju institucije Republike Srpske, u tom smislu i ne znači ništa osim borbe između evropskih parlamentaraca zavisno od toga da li podržavaju bošnjačku ili hrvatsku stvar.

– Znači, ništa principijelno i ništa što bi pomoglo BiH da živi svoj normalan ustavni život u kojem svi narodi imaju svoja ustavna prava. Nažalost, evropske institucije su ostale nijeme na sve nedemokratske akcije međunarodnih predstavnika – što je prilično žalosna činjenica.

Nama ne treba Evropski parlament u kojem se neko sjetio 2022. godine da neki Kristijan Šmit nema neko pravo, već iskrene demokrate koje bi još davno osporile takav brutalni, nepravni intervencionizam koji urušava ustavni sistem i pogoduje političkim apetitima jednog od tri konstitutivna naroda u BiH”, naglasila je Cvijanovićeva.

Da su to radili i da su stimulisali unutrašnji dijalog domaćih aktera, ukazala je Cvijanovićeva, ne bi se niko ni morao boriti za svoja ustavna prava, već bi ih u potpunosti upražnjavao.

Predsjednik Srpske upitala je i kako su demokratski izabrani poslanici Evropskog parlamenta naprasno, sada, nakon višegodišnjeg ćutanja, postali zabrinuti zbog nedemokratskih metoda neizabranih stranaca?

Koalicija od 25 predstavnika Evropskog parlamenta i parlamenata u NJemačkoj, Holandiji i Francuskoj pozvala je OHR da poništi nedavnu odluku o izmjeni Izbornog zakona BiH, a Kristijan Šmit će biti saslušan pred parlamentarnim Komitetom za spoljne poslove, objavila je član Evropskog parlamenta Tineke Strik

Potpredsjednik SNSD-a Željka Cvijanović kaže za ATV da je nastup CIK-a krajnje neprofesionalan i da je u čitavom izbornom procesu najnekredibilnija upravo Centralna izborna komisija.

“To je krajnje neprofesionalna priča i nastup na koji oni izlaze u javnost. Prvo su nam tri dana objašnjavali kako je nešto nezakonito, a onda nakon toga uzeli i uradili to nezakonito zato što su bili pod pritiskom opozicije i stranaca. Nakon toga predsjednik komisije izađe i kaže kako nedostaje birački materijal sa 61. biračkog mjesta, a nakon toga koleginica Prutina izađe da to malo olabavi pa kaže da je to ipak sa 20, a možda su samo pogrešno spakovali. Oni su neozbiljni ljudi”, kaže Cvijanovićeva.

Ona poručuje da članovi CIK-a imaju veliki teret, a to su njihove političke veze sa svojim političkim bazama.

“Jedan član koji je bio i kandidat PDP-a normalno je da se i formalno iščlanio kada je postao član CIK-a. Ali je nastavio da održava te veze. Uzdam se u to da su birački odbori na terenu, dakle ljudi iz Republike Srpske, proveli stvari kako treba. Mi znamo da u redovima posmatrača imamo sve partije zastupljene. Uvijek se desi neka sitna stvar, tehnička greška, koja ne mijenja u suštini ono što je rezultat i kredibilitet izbornog procesa”, kaže Cvijanovićeva i poručuje:

“Izborni proces je najozbiljnija stvar koju morate provesti u svojoj zemlji da bi pokazali da ste demokratsko društvo i da poštujete ono što su standardi demokratskog društva”.

Ima li kraja sagi zvanoj CIK? Donijeli su nezakonitu naredbu, onda je modifikovali, ali je opet nisu učinili zakonitom, rekla je predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović.

Istakla je da na to upozorava stručna javnost, kao i bivši i sadašnji članovi CIK-a koji su, kako je istakla, profesionalci “za razliku od onih koji rade po nalogu opozicije i stranaca”.

• Stiglo nam je danas i direktno priznanje gospođe Smiljane Moravac Babić, odbornice PDP-a u Skupštini grada Banjaluka, da je autentična viber prepiska u kojoj se zahvaljuje PDP-ovom članu CIK-a Kalabi i partijskom šefu Borenoviću na izvršenom pritisku na CIK. Kad nemaš podršku građana, uzdaj se u CIK. Nakon svih ovih manipulacija opozicionari su, pored protesta i odlaska u CIK, uspjeli održati i istorijski neuspješnu pres konferenciju u Beogradu, ostavljajući javnost u čudu količinom besmislenih i oprečnih stavova – zaključila je Cvijanović u objavi na Instagramu.

Željka Cvijanović, potpredsjednik SNSD rekla je da je apsolutna pobjeda koalicije te da stvari koje je problematizovala opozicija ne piju vodu.

“Došli smo do zaključka da je naredba CIK-a nezakonita”, rekla je Cvijanovićeva dodajući da je opozicija nezadovoljna 20 godina.

Ona je rekla da se ne plaše ponovnog brojanja ali da su protiv nezakonitih odluka.

“Izašli su da proglase pobjedu kada su jasno znali da gube izbore. Sve što se dešava u okviru zakona”, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je rekla da postoji ozbiljna sumnja u kredibilitet CIK-a te da će uslijediti odgovori na to.

Darko Banjac, lider NPS rekao je da je jasno da je odluka CIK-a nezakonita te da nijedna odluka ne može biti zasnovana na ustavu i zakonu ako iza njih stoje američka i britanska ambasada.

“Izborni proces je završen a to neko neće da prihvati”, rekao je Banjac dodajući da su glasovi prebrojani i da je predsjednik Srpske Milorad Dodik.

Boran Bosančić iz DEMOS-a rekao je da bez obzira koliko CIK donosio neke odluke i prebrojavao glasove da je predsjednik Dodik.

Petar Đokić, predsjednik SP, rekao je da odluka CIK-a upućuje na to da se stvara kriza te da ga neće iznenaditi ako CIK ne ode dalje i traži ponovno prebrojavanje za neke druge nivoe.

“Njima sada treba kriza u RS, a kriza u FBIH već postoji”, rekao je Đokić dodajući da je naredba CIK nezakonita te da se niko ne plaši ponovnog brojanja jer je pobjeda zagarantovana.

Dragan Čavić, predsjednik NDP, rekao je da je CIK donio političku odluku te da je u naredbi sadržano da se analiziraju nevažeći listići.

“Neustavno je da na opšti akt nema prava žalbe. Ovo je politička odluka i protiv ove odluke moraće biti upotrebljena politička borba”, rekao je Čavić.

Nenad Stevandić, predsjednik US, rekao je da se Republika Srpska pokušava eliminisati iz brojanja glasova.

“Ovo je iskorištena mogućnost da se u Republici Srpskoj indukuje kriza”, rekao je Stevandić dodajući da je jedini način da se destabilizuje Republika Srpska izazivanje političke krize ove vrste.

On je rekao da je sve sumnjivo i da je odluka CIK-a donesena na brzinu.

Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da Centralna izborna komisija (CIK) BiH zaprima prijave sa protesta umjesto u zakonom predviđenoj proceduri, što definitivno ostavlja sumnju u manipulativne namjere CIK-a.

Cvijanovićeva je rekla da očekuje da CIK BiH objasni građanima prema kojem osnovu su donijeli odluku o ponovnom prebrojavanju glasačkih listića za predsjednika Srpske.

“Sad se možda bolje može razumjeti zašto su profesionalci bez političke pripadnosti izbačeni iz CIK-a, a uvučeni stranački kadrovi PDP-a i SDS-a”, izjavila je Cvijanovićeva za Srnu.

Ona je ukazala da, međutim, ovdje ostaje nejasno na osnovu čega je to CIK uradio, jer su objašnjavali da se prvo moraju proglasiti rezultati, a onda djelovati po prijavama.

Cvijanovićeva je rekla da djeluje da je CIK uplašen najavama sa protesta da će se iz Banjaluke premjestiti pred prostorije CIK-a.

“Uostalom, jedna od namjera organizatora protesta je i bila da se napravi pritisak na CIK, to su govornici i najavljivali. Djeluje, dakle da se ušlo u debelu nezakonitost CIK-a i očekujemo da objasne građanima po kojem osnovu su donijeli tu odluku. Naravno, ako je sve zakonski utemeljeno, to nije problem, naravno i ako pokažu da to nije u funkciji udovoljavanja opoziciji i pojedinim ambasadama. Ponovno brojanje nije problem ako za tim postoji zakonsko uporište, a ne kuknjava nekog nezadovoljnog kandidata”, rekla je Cvijanovićeva.

Centralna izborna komisija danas je na hitnoj sjednici u Sarajevu izdala naredbu da se na teritoriji Republike Srpske i Brčko distrikta ponovo prebroje glasovi za nivo predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske.

Kandidat SNSD-a za srpskog člana Predsjedništva BiH Željka Cvijanović smatra da protesti opozicije u Republici Srpskoj i zahtjevi za ponavljanje izbora neće izazvati bilo kakvu nestabilnost u Srpskoj.

Cvijanović je naglasila da je SNSD dobio dodatni dio glasova u odnosu na prošle izbore, ocijenivši da će to značiti jak orijentir za formiranje buduće vlade, ali i upravljanje svim drugim procesima u BiH.

Ona je rekla da je na sceni standardna matrica ponašanja opozicije, jer je i na prošlim izborima 2018. godine bila slična situacija i tada su održani brojni protesti.

Cvijanović je podsjetila da su nezadovoljni i tada demonstrirali na trgu, gdje je njen tadašnji protivkandidat na izborima za predsjednika Republike Srpske, kojeg je pobijedila, sebe proglašavao za predsjednika.

Ona je podsjetila da je i tada na trgu u Banjaluci bila Јelena Trivić, sadašnji protivknadidat na izborima za predsjednika Republike Srpske Miloradu Dodiku, koja se pred kamerama i javnošću zaklela da zbog neregularnosti o kojima su govorili nikada neće uzeti poslanički mandat, a onda nakon nekoliko dana sjela u poslaničku klupu.

Cvijanović je istakla da to pokazuje da postoji kontinuitet u matrici djelovanja opozicije, koja je sada od Kristijana Šmita tražila da se promijene pravila, pa je on izašao u susret njihovim zahtjevima i prije izbora promijenio određene tehničke stvari, na kojima je instistirala opozicija.

“Mi sada imamo drugačiju, poboljšanu rutinu, kada je u pitanju procedura na sam izborni dan. Ali, i pored svega toga, oni se opet bune i žale. Mislim da će ovo proći, a mi ćemo dobiti još jedan broj glasova kada stignu rezultati od mobilnih timova za ljude koji su bili spriječeni da glasaju, kao i glasovi koji dolaze iz inostranstva”, rekla je Cvijanović za Radio Beograd, prenosi Srna.

Cvijanović je navela da se sada u javnosti i u medijima kao tema protura priča o različitom broju glasova između nje i Dodika, te podsjetila da je takav omjer postojao i prije četiri godine i da je tada Dodik kao kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH imao više glasova od nje kao kandidata za predsjednika Srpske.

Ona je objasnila da za to postoji više razloga, a prvi je taj da je mjesto predsjednika Republike Srpske najvažnije i da zato svi “jurišaju” na tu poziciju, jer znaju da nakon toga postoji trasiran put za izbor Vlade, za skupštinsku većinu, zbog čega je to najzanimljivija i realno najjača pozicija, za koju se najviše i kalkuliše.

S druge strane, ukazala je Cvijanović, na izborima za člana Predsjedništva BiH drugačije se mobilišu glasovi zato što tu male partije znaju, s obzirom na broj glasova koji mora da se izbori, da ne mogu da osvoje toliko glasova, pa se prepuštaju volji da se izglasa ko hoće.

“To je za mene uobičajeno, što se desilo i 2018. i ove godine. Ne vidim tu ništa osim vrlo važnu činjenicu, govoreći čisto politički, a to je da je SNSD ostao ubjedljivo najjača politička partija, koja je pojačala svoj kapacitet na ovim izborima”, naglasila je Cvijanović.

Ona je istakla da je legalista i da svi uvijek treba da se drže zakona, te da postoje zakon i procedure koje opozicija nije ispoštovala, jer nisu podnijeli prijave na zakonom predviđeni način, već su otišli preuranjeno pred Centralnu izbornu komisiju (CIK) BiH. Ona smatra da su to uradili kako bi poslali sliku da se zbog nečega bune i da bi to bio uvod u proteste.

Govoreći o primjedbama opozicije, Cvijanović je navela da je ponovljeno brojanje na nekim biračkim mjestima, gdje je bilo situacija da je (kandidatu SNSD-a za predsjednika Republike Srpske) Miloradu Dodiku uskraćen broj glasova koji je pripisivan nekom drugom ili trećem kandidatu.

“Јa sam uvijek za to da se uradi šta je zakon predvidio, a u ovom slučaju je predvidio korake na osnovu kojih može da se obavi provjera. Mislim da tu neće biti nikakvih problema i ocjenjujem ove izbore kao fer, demokratske i slobodne i kao izbore koji su imali minimalan broj tehničkih problema i nedostataka”, rekla je Cvijanović.

Komentarišući odluku Kristijana Šmita da u toku izbornog procesa nametne izmjene Izbornog zakona BiH i izbornih pravila u Federaciji BiH uz obrazloženje da će to doprinijeti funkcioniusanju BiH, Cvijanović je podsjetila da Republika Srpska ne priznaje Šmita za visokog predstavnika jer nije dobio odobrenje Savjeta bezbjednosti UN.

“Ali, sve i da jeste izabran na propisan način, nikada nijednim aktom ni legitimnog predstavnika nije predviđeno da on mijenja zakone i Ustav i da bilo šta nameće. Oni su to godinama radili u BiH neovlašteno, uzurpirajući prava domaćih institucija i djelujujući umjesto njih”, objasnila je Cvijanović.

Ona je naglasila da je njen stav o tom pitanju jasan i da su domaće institucije te koje treba da mijenjaju zakone, Ustav po propisanoj proceduri, kao i da su one odgovorne građanima i da zbog njih ulaze u političke utrke, dobijaju svoje mandate i nakon toga odgovaraju svojim građanima, kako onima koji su ih birali, tako i onima koji to nisu učinili.

“Nema tu nekog stranca koji treba da bude autoritet iznad demokratskih i legalno izabranih institucija”, navela je Cvijanović.

Ona je upitala “kakva je to BiH ako njenu funkcionalnost treba da obezbijedi neizabrani stranac, odnosno pojedinac iza kojeg stoje dvije ili tri države, čak ne ni cijela EU, u kojoj se često zgražavaju na to da dođe neki pojedinac i da to radi u jednoj državi”.

“Kakva je to BiH i o kakvoj funkcionalnosti govorimo? Dolazimo do zaključka da je u pitanju veliki eksperiment u kojem se ide na intervencionizam umjesto da oni koji to rade ohrabre unutrašnji dijalog i kažu domaćim faktorima da oni upravljaju svojom zemljom i donose odluke, za koje trpe štetu ako su odluke loše, a dobijaju benefite ako su dobre. Ovim intervencijama BiH nigdje neće stići”, rekla je Cvijanović.

Govoreći o posljednjoj intervenici u režiji Šmita, ona je ocijenila da će najnovijim nametnutim izmjenama pravila donekle biti srećniji Hrvati kao politička zajednica u okviru BiH, jer će smatrati da će imati nešto od onoga što im je neophodno da dođu do legitimnog predstavljanja.

Cvijanović je napomenula da Republika Srpska nikada nije zadovoljna nametanjima, pa čak i kada bi to bilo u njenu korist.

“Mi ne možemo dati zeleno svjetlo tome da neko umjesto nas odlučuje na takav brutalan način da promijeni zakon. Imamo strane intervencije u cijelom svijetu, ali tako brutalno da se zamijeni ili totalno ukloni legitimitet neke domaće institucije da bi došao neko nelegitiman, to je apsurd”, smatra Cvijanović.

Prema njenoj ocjeni, to je nakaradan sistem, tako da iz brutalnog intervencionizma stranaca ne može da se izrodi bilo šta dobro za BiH, zbog čega oni koji žive u BiH, a posebno oni koji su zastupljeni u institucijama imaju odgovornost da uređuju stvari tako da odraze ono što je ljudima u BiH Ustav dao kao pravo.

“Sve intervencije stranaca do sada su bile usmjerene na oduzimanje od Republike Srpske. Mi smo u mnogim slučajevima bili devastirani sa aspekta nadležnosti, jer su one oduzimane od Srpske i prebacivane na nivo zajedničkih organa”, rekla je Cvijanović.

Potpredsjednik SNSD-a Željka Cvijanović rekla je da nema zahlađenja odnosa između Srpske napredne stranke (SNS) i SNSD-a i navela da se čula telefonom sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem nakon izbora.

“Čuli smo se neki dan, to jutro, nezvanično naravno, jer još nemamo zvanične rezultate”, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je rekla i da joj nije jasno zbog čega je navodno zahlađenje odnosa između SNS-a i SNSD-a postalo glavna tema ovih izbora i da ne prati šta ljudi pišu na Tviter.

Upitana šta će izbori promijeniti u BiH, Cvijanovićeva je ukazala da promjene u BiH ne zavise samo od izbora.

“Ne znam šta će se promijeniti u okviru BiH zato što to ne zavisi samo od izbora, nego od toga koliko ste u stanju da mobilišete političku volju ili bilo šta u okviru BiH, i koliko su oni koji sa strane često mešetare po BiH u stanju da razumiju šta su realnosti i stvarni problemi BiH”, navela je Cvijanovićeva.

Ona je poručila da želi da ode na poziciju srpskog člana Predsjedništva BiH da bi doprinijela svemu od čega mogu imati korist i Srbi, i Hrvati, i Bošnjaci imajući na umu da je tamo u ime Republike Srpske i da prevashodno mora da vodi računa o zaštiti interesa Srpske.

“Ne mogu prihvatiti nešto što je suprotno Ustavu, ustavnoj poziciji, kapacitetu, statusu Republike Srpske i njenim interesima. Sve drugo što treba da daje jednake benefite svima, ja sam u stanju da o tome razgovaram, ali vodeći računa šta nam je Ustav dao”, rekla je Cvijanovićeva za Euronews.

Ona je istakla da je otvorena za saradnju sa svima.

“Ja dajem priliku svakome da pokaže svoj maksimum. Ako vidim da to radiš namjerno, bezobrazno i protiv interesa Republike Srpske, i protiv onoga što pokušavam kolegijalno da kažem, onda ja imam svoj odgovor na to. Što bih ja gledala kako će oni (Željko Komšić i Denis Bećirović) mene tretirati, hajde da vidimo kako ću ja njih tretirati”, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je ukazala da su i Predsjedištvo BiH i mnoge druge institucije koje su pod uticajem bošnjačke politike do sada blokirali neke najvažnije i zajedničke projekte za Republiku Srpsku, među kojima i HE “Buk Bijela”, koja bi mogla da zadovolji u potpunosti potrebe za strujom najmanje 100.000 domaćinstava.

Cvijanovićeva je istakla da su njen prioritet Republika Srpska i njeni interesi.

“Neću nikome nanijeti štetu, niti sam ikada nekome nanijela štetu. Nemam namjeru da tamo radim nešto što bi bilo na štetu ni Bošnjaka, niti Hrvata, ali neću dozvoliti ni da se radi nešto na štetu Republike Srpske i Srba. Imam mehanizme da to spriječim i koristiću ih, a taj mehanizam je Ustavom propisan”, poručila je Cvijanovićeva.

Kandidat SNSD za srpskog člana Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je večeras da je cilj imati dvotrećinsku većinu u Narodnoj skupštini Republike Srpske radi podrške vitalnom interesu Republike Srpske kojeg pokreće srpski član Predsjedništva BiH kako bi se taj veto potvrdio.

Cvijanovićeva je naglasila da je suština imati mjesto gdje se odlučuje, a to je Narodna skupština Republike Srpske i da se njena uloga afirmiše.

Prema njenim riječima, kad god se ima veto i sa tim se dođe u Narodnu skupštinu Srpske, to predstavlja ispit političke zrelosti za sve političke subjekte koji su zastupljeni u Skupštini i svi snose odgovornost za svoje političko zastupanje.

– Sigurna sam i da su rezultati na nivou opozicije dobrim dijelom takvi što su ignorisali institucije Republike Srpske. Zanemarivana je činjenica da su institucije Srpske superiorne u takvoj situaciji – rekla je za RTRS Cvijanovićeva, koja je prema preliminarnim rezultatima pobjednik izbora za srpskog člana Predsjedništva BiH.

Ona je naglasila da dvije trećine poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske treba da budu sastavljene od odgovornih lica koja razmišljaju o Republici Srpskoj, a ne zato što ih je neko ubijedio da tamo budu ili se formalno nalaze u te dvije trećine.

– Cilj je imati dvije trećine da se potvrdi nacionalni interes i ja u suštini to doživljavam kao politički pristup nečemu što jeste interes Srpske. Zašto nekog morate umoljavati da bude u te dvije trećine, ako on ima odnos prema tom pitanju i razumije to pitanje bitno za Srpsku i što bi to pitanje moralo da se bazira na ličnom odnosu prema predlagaču – rekla je Cvijanovićeva.

Podsjetivši da je slušala opoziciju da zbog odnosa prema njoj, Miloradu Dodiku, SNSD, neće podržati takvu temu, Cvijanovićeva je ocijenila takav stav kao besmislen i napomenula da se zbog takvih stavova plaća i politička cijena.

– Ja kao političar mogu da imam odnos prema temi koji može biti drugačiji, ali ne mogu imati takav odnos prema instituciji koja je tu instanca za odlučivanje. Ne mogu da prihvatim da se lično posmatra to ko je predlagač – naglasila je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva smatra i da se spoljna politika BiH mora vratiti u Predsjedništvo BiH, dodajući da su do sada u toj oblasti činjene razne zlupotrebe uzurpiranjem nadležnosti i promovisanjem nečega što je politika jedne partije ili jednog naroda.