Oznaka: Željka Cvijanović

Novoizabrani srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da će na novoj poziciji biti otvorena za dogovor i saradnju, kolegijalni pristup, ali na način da se ne izlazi izvan Ustava BiH i nadležnosti koje su propisane Dejtonskim sporazumom.

“Za saradnju nije dovoljno da imate samo jednog člana, jer je Predsjedništvo kolektivno tijelo. Ako se svi budemo pridržavali Ustava, pazeći i na širu sliku u kojoj treba da obezbijedimo perspektivu za građane oba entiteta, ne bi trebalo da imamo problema. No, znajući koliko je do sada bilo nereda i sudara dva ili tri različita koncepta, nema pretjeranog mjesta za optimizam. To me upućuje na oprez u radu u Predsjedništvu BiH”, naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je navela da ne želi da Predsjedništvo BiH bilo kome uzurpira nadležnost, ali ne smije se dešavati ni da se Predsjedništvu uzurpira nadležnost, kao što se dešavalo od Ministarstva inostranih poslova u Savjetu ministara BiH.

“Mnogo nereda na spoljnopolitičkom planu napravljeno je jer su u svijetu iz tog ministarstva iznošeni stavovi koje nije usaglasilo Predsjedništvo BiH. Odnosi BiH sa Srbijom su na dosta niskom nivou, problematizuju se čak i ekonomski projekti… Voljela bih da se stvari promijene, jer u regionu definitivno moramo mijenjati naše odnose i ovu sliku nesaradnje pretvoriti u sliku saradnje”, ocijenila je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da su potrebni dobri odnosi sa svim susjedima, a Srbija kao najvažnija, najpotentnija i najrazvijenija zemlja zapadnog Blakana je država sa kojom je saradnja neminovna.

“Srpska želi i ima tu saradnju, ali želimo da ta saradnja bude opšteprihvaćena i na nivou BiH. Mi imamo i vlastite odnose i saradnju u okviru Sporazuma o specijalnim paralelnim vezama. Taj dokument nam je dao blagodeti na osnovu kojih smo našu saradnju razgranali”, rekla je Cvijanovićeva i upitala zašto potencijal koji ima Srbija ne bi iskoristili svi u BiH?

Pri tome, dodala je ona, znamo da je Srbija dosljedno branila dejtonsku strukturu i princip dogovora svih u BiH.

“Naravno da Beograd gaji posebne emocije prema Republici Srpskoj, ali zašto bi to nekom smetalo? Odnosi BiH i Srbije treba da se poprave, a da li će se to desiti zavisi isključivo od druga dva člana. Mnogo puta smo slušali loše poruke iz Sarajeva, koje su pratili opstrukcioni potezi kojima su blokirani ekonomski projekti od kojih bi svi u regionu imali koristi, a posebno Srbija i BiH.

Ali, neko je tu sliku iz nekog razloga zamaglio. Nadam se da će se ta magla rastjerati, mada nisam naivna i znam da će za to trebati mnogo napora. Saradnja nam treba u cijelom regionu, a da li će BiH smoći snage da izađe iz ovog tijesnog okvira – ne znam. Pokušaću doprinijeti tome da se to desi, kako bi oslobodili svoje potencijale i pokazali da ovo nije samo svađalačka zemlja. Na raspolaganju sam da mijenjamo te stvari”, pojasnila je Cvijanovićeva za beogradsku “Politiku”.

Na pitanje na čemu će se zasnivati politika koju će zastupati u Predsjedništvu BiH, Cvijanovićeva je odgovorila da će biti zasnovana na onome na šta je obavezna da radi po Ustavu BiH, a to je da štiti poziciju Srpske.

“Birana sam sa teritorije Republike Srpske, za razliku od druga dva člana Predsjedništva koji su birani iz drugog entiteta, što ukazuje kakva je naša uloga. Pozicija Republike Srpske, Ustav Republike Srpske i interesi Srpske, odnosno sve ono što je potrebno uraditi da bi interesi Srpske bili zaštićeni, biće moja obaveza, koja će se ostvarivati u saradnji i koordinaciji s predsjednikom Republike Srpske, Vladom i Narodnom skupštinom Republike Srpske.

Na pitanje da li će biti promjene stava kada je riječ o odnosu prema Rusiji u kontekstu ukrajinske krize, posebno s aspekta očekivanja Evrope, Cvijanovićeva je naglasila da ona dolazi iz Republike Srpske i normalno je da će u Sarajevu zastupati ono što su zvanični stavovi institucija Srpske.

“Mi smo već odlučili da želimo da zadržimo neutralnu poziciju, a bez naše saglasnosti i sadejstva, nema zajedničkih stavova na nivou BiH, jer ova pitanja zahtjevaju konsenzus. Taj put je već pozicionaran i ta politika se neće mijenjati. Da li ćemo biti pod pritiskom da je mijenjamo i ulazimo u film koji je posebnost današnjeg svijeta – vjerujem da hoćemo.

Vidimo šta se dešava u regionu i svijetu, gdje je sve pretvoreno u političko svrstavanje. Malo ko u svijetu vodi računa o tome kako se sve to odražava na ekonomski plan i kakve nevolje donosi. Svijet je takav, ali to ne znači da i mi u potpunosti moramo biti takvi. Tražićemo prostor za sebe, u mjeri u kojoj, ovako mali, možemo da ga nađemo”, pojasnila je Cvijanovićeva.

Ona je rekla da će se Republika Srpska truditi da vodi računa o sebi i svojim interesima, ne ugrožavajući bilo koga, jer to ne želi i to ni do sada nije radia.

“To je naša jasno profilisana pozicija neutralnosti koja govori da ne treba i ne želimo da se svrstavamo. Ponavljam, pritisci su veliki i to nosi izvjesnu cijenu, tu nema nikakve dileme. Međutim, sve što biste odlučili u ovom globalnom neredu i kako god se postavili, to će nositi svoju cijenu. Pogledajte šta je na ekonomskom planu za EU donijelo svrstavanje i sankcije uvedene Rusiji, što se odrazilo i na nas koji smo upućeni na EU. Bilo bi dobro da se svijet vrati u fazu kada smo na planeti imali malo ozbiljnije diplomatije, koje su gledale kako da riješe stvari. Čini se da je sada svjetski obrazac postao kako dodati što više ulja na vatru”, ukazala je Cvijanovićeva.

Govoreći o formiranju vlasti nakon opštih izbora, Cvijanovićeva je rekla da će Republika Srpska brzo ući u formiranje nove Vlade, Budžet za narednu godinu je usvojen i prije uobičajenog termina, a želja je što prije imati i Vladu.

Ona je dodala da će ozbiljniji pregovori o konstituisanju vlasti na nivou BiH tek početi. “Slika je najčistija kada je riječ o srpskom i hrvatskom političkom korupsu jer se tu jasno vidi ko su dominantne partije koje su ostvarile ubjedljivu izbornu pobjedu. Ostaju nedoumice po pitanju bošnjačkog korpusa, vidimo tamo komešanja ko će kome preuzeti primat da uđe u formiranje vlasti. Prema sadašnjoj vizuri, vlast će činiti SNSD i HDZ BiH, a vidjećemo ko će doći iz bošnjačkog miljea”, navela je Cvijanovićeva.

Na pitanje kakva su njena očekivanja od potencijalne intervencije Kristijana Šmita u vezi sa državnom imovinom, Cvijanovićeva je odgovorila da se ne slaže sa bilo kakvim nametanjem, te da u demokratiji nema mjesta za visokog predstavnika.

“Dakle, ne slažem se ni sa jednom intervencijom nijednog visokog predstavnika. Čak i kada bi imali intervenciju koja bi pogodovala Srpskoj, principijelno se ne bih složila sa njom. Te stvari mora da rješavaju domaće institucije. Šmit je za nas nelegitiman, dok naši partneri u Sarajevu od slučaja do slučaja traže da supervizor ode ili ostane i hvale ga ili kude, u zavisnosti od toga da li im je udovoljio – što je radio stalno, izuzev u posljednjem slučaju u vezi sa izbornim zakonodavstvom”, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je konstatovala da kolonijalni princip koji sada imamo na sceni ne može doprinijeti napretku BiH i da toga nije bilo Srbi, Hrvati i Bošnjaci bi sada sjedili i razgovarali, ali to se ne dešava jer neko uvijek ide i traži zaštitu kod supervizora, što je poražavajuće sa političke strane, ali i sa stanovišta ličnog dostojanstva.

“To je mentalna i politička provalija u koju smo nažalost zapali”, ukazala je Cvijanovićeva.

Govoreći o evropskom putu BiH, novoizabrani srpski član Predsjedništva BiH je rekla da je taj put mogao biti suštinski unazad desetak godina, ali nije, te da skepsa datira od ranijeg perioda i spoznaje da je taj proces uvijek služio da se preformulišu stvari u okviru Ustava BiH.

“Znajući da se Ustav ne može mijenjati bez saglasnosti, Brisel je žmurio kada su visoki predstavnici donosili neustavne zakone, a zatvarali su oči i kada je Ustavni sud BiH preuzeo ulogu visokog predstavnika i umjesto da štiti ustavnost počeo da nameće neustavna rješenja. Skepsa proističe iz te iskustvenosti. Kao i iz različito postavljanih uslova za različite zemlje. U Sjevernoj Makedoniji tražili su da se decentralizuje javna uprava i policija, a ovdje se tražila centralizacija tih oblasti. Nije se desilo, ali to je bio njihov pristup i to nije nešto što učvršćuje kredibilitet EU.

Žalim što je to tako, jer je EU nama važna u trgovinskom i ekonomskom smislu. Mi smo liberalizovali naše tršište, trpili smo i štetu jer smo ukidali carine kako bi se našli na tom tržištu. EU jeste uložila mnogo novca ovde, ali nije uspjela da ostane kredibilan partner. Očekivala sam da će EU stati iza zahtjeva da neizabrani stranac i strane sudije odu iz BiH, kako bismo mi sami između sebe i kroz razgovor sa Briselom bili nosioci procesa i odluka”, istakla je Cvijanovićeva.

Ona je konstatovala da je “EU trebala da bude partner, a ne da gnjavimo ovu zemlju još 150 godina zbog nečijih nada da će pritiscima i na neustavan način nasilno promijeniti ustavnu strukturu”.

“Sve su to razlozi ne samo za skepsu već i veliko razočarenje u EU. Čak i ova ponuda da sada dobijemo kandidatski status, dešava se u globalno složenom političkom trenutku i nosi svoju simboliku, ali ne vjerujem da će imati suštinski značaj”, dodala je Cvijanovićeva.

Na pitanje kakva su očekivanja od regionalne saradnje – “Otvoreni Balkan” i “Berlinski proces”, Cvijanovićeva je odgovorila da ti procesi nude velike šanse.

“‘Berlinski proces’ nam daje mogućnost da se povezujemo i infrastrukturno ojačavamo, dok u ‘Otvorenom Balkanu’ vidim više prednosti jer je riječ o domaćoj inicijativi koja bi obezbijedila ukidanje barijera za privrednike i druge pogodnosti. Ako samo vidimo redove kamiona koji stoje na granici, a znamo da sve to možemo da riješimo i napravimo uštede poslovnim ljudima, to je već dovoljan razlog da se ta inicijativa favorizuje”, rekla je ona.

Prema njenom mišljenju, “Otvoreni Balkan” je daleko sadržajniji i sa više mogućnosti od “Berlinskog procesa”, jer nudi mogućnost za nadogradnju, iako su podudarni u mnogim stvarima.

“Vraćam se na to da nam je neophodna bolja saradnja u regiji, jer nijedna zemlja ne može opstati sama, a posebno ako je u svađi sa cijelim okruženjem. U ‘Otvorenom Balkanu’ vidim sve ono što naše kolege u Sarajevu ne vide ili ne žele da vide, dok ja opet ne vidim ništa od onog od čega oni tobože strahuju. U toj asocijaciji su Sjeverna Makedonija i Albanija, vidimo da i Crna Gora mijenja svoj stav, pa ne znam kakvu smetnju pronalaze neki u BiH. No, nelogičnosti su uostalom svojstvene za ovu zemlju”, ocijenila je Cvijanovićeva.

Govoreći o izborima u SAD, Cvijanovićeva je rekla da ne očekuje neke korjenite promjene u kojima će sve biti okrenuto naglavačke, ali vidi neke stvari koje bi mogle biti suštinski važne za naš prostor, ali i za ostatak svijeta.

“Ako ćemo imati promjenu u kojoj neće biti miješanja u procese u drugim državama – a vidim da postoji prostor za takvu politiku – onda vidim dobre šanse. Znamo da u prethodnom mandatu /Donalda/ Trampa nije bilo ratnih aktivnosti. To već dosta znači za svijet. Smatram da velikih promjena u politici SAD ne bi bilo, ali vjerujem da se mogu očekivati promjene koju su dovoljno važne da doprinesu da sa Balkana prodre realnija slika do Vašingtona”, istakla je Cvijanovićeva.

Vlast u Republici Srpskoj biće formirana na vrijeme, potvrdila je predsjednica Srpske Željka Cvijanović u emisiji Otvoreno rečeno Radija Republike Srpske.

Predsjednica Srpske je istakla da Republika Srpska svaki put do sada svoju vlast formira u najkraćem roku, za razliku od Federacije BiH.

Cvijanovićeva je dodala da će novi saziv Narodne skupštine biti konstituisana polovinom mjeseca, kako je ranije i najavljeno, ali i da će ubrzo biti sastavljena i nova Vlada Srpske. I ovaj put, dodaje, Vladu će činiti kompetentni stručnjaci za sve oblasti, od zdravstva do poljoprivrede.

• Biće kadrovskih osvježenja, Vlada će biti brzo formirana, dobiće veoma brzo prve obrise, naravno ne odmah u javnosti. Naravno da su teški izazovi pred novom Vladom. Oročenje je na dvije godine jer se stvari na globalnom planu dešavaju, tako da će vjerovatno biti neophodne i određene kadrovske izmjene – rekla je predsjednica Srpske.

Ona je istakla da teška vremena zahtijevaju poseban angažman, izrazivši uvjerenje da će nova Vlada Srpske biti uspješna kao i prethodne.

Novoizabrani srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da su stvari u BiH odavno došle do zida i ako ne bude unutrašnjeg dogovora, teško će se moći nastaviti u budućnosti.

Cvijanovićeva je naglasila da je uvijek otvorena za razgovor i dogovor i da će se tako ponašati i u Predsjedništvu, ako bude fer plej, a ako bude morala da brani interese Republike Srpske to će raditi na jasan način kako je predvidio Ustav.

Cvijanovićeva je ocijenila da je konstelacija odnosa u novom sazivu Predsjedništva BiH ista kao što je bila i u prethodnom sazivu i da politike novoizabranih članova nisu nikakva nepoznanica, ali da ni njena politika nije nikakva novost.

“Koliko ćemo biti uspješni ili neuspješni zavisiće od sva tri faktora. Znam da postoji nezadovoljstvo hrvatske zajednice činjenicom da ne mogu doći do legitimnog predstavnika u Predsjedništvu BiH i upravo to će morati da bude stavljeno na dnevni red i da se promijeni iako neki u BiH i u međunarodnoj zajednici godinama bježe od te teme”, istakla je Cvijanovićeva za “Večernji list”, izdanje za BiH.

Govoreći o novom Savjetu ministara za koje Predsjedništvo daje mandat, Cvijanovićeva je rekla da je razgovarano o toj temi, ali da još nisu počeli formalni pregovori i da je poznato da će SNSD i HDZ BiH nastojati da se drže zajedno u toj postavci.

“Hrvati po rotaciji treba da dobiju tu poziciju ako se makar nečega hoćemo da držimo u ovoj zemlji što je utvrđeno od ranije”, rekla je Cvijanovićeva potvrdovši da će to biti test prije svega za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirevića budući da je Željko Komšić rekao kako neće podržati prijedlog hrvatske strane.

Ona je smatra da će svakako biti prilično haotična situacija u predstojećem periodu prema hrvatskom korpusu. “Prepoznajem to po najavama novoizabranih članova Predsjedništva BiH, ali ostaje na nama da vidimo kako ćemo tu slagalicu učiniti primjerenom”, navela je Cvijanovićeva, koja je potpredsjednik SNSD-a.

Na pitanje koliko će u toj postizbornoj arhitekturi imati uticaja stranci čiji se rukopis i te kako prepoznaje da u vlasti ne žele vidjeti vodeću srpsku stranku SNSD, ali i bošnjačku SDA, Cvijanovićeva je odgovorila da je to već tradicionalna postavka.

“U svakome slučaju stranci bi više željeli vidjeti one koji su naša opozicija ovdje jer računaju da s njima imaju manje sukobljavanja, odnosno da lakše mogu ispuniti njihova očekivanja. No, volja naroda je jača od onoga što žele stranci. Mi smo poznati po tome da branimo stavove i poziciju Republike Srpske na temelju Ustava. Mi želimo da cijela BiH tako funkcioniše. To često predstavlja problem međunarodnim zvaničnicima koji žele da se zažmuri na oko dok se prenose nadležnosti s entiteta na nivo BiH nasuprot Dejtonskom mirovnom sporazumu”, naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je ukazala da međunarodni zvaničnici nastoje od BiH stvoriti centralizovanu strukturu zbog čega nailaze na otpore institucija Republike Srpske u kojima je dominantna politika SNSD-a.

Na pitanje kako komentariše odluku u vezi sa izbornim propisima u Federaciji BiH koju je donio Kristaj Šmit, Cvijanovićeva je odgovorila da nikakav Šhmit niti njegovi prethodnici nisu trebali intervenisati na takav način.

“Bilo je situacija u kojima su visoki predstavnici nametali rješenja koja su bila protiv ustava i Dejtonskog sporazuma. U načelu ne slažem se sa Šmitovom odlukom, isto kao i drugih stranaca kada se postavljaju iznad demokratski izabranih institucija. Zajedno s time u BiH uvijek imate jednog kočničara, a općenito te kočnice stižu od bošnjačke politike kada god se trebamo nešto dogovoriti ili omogućiti prava hrvatskom konstitutivnom narodu u izbornome procesu”, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da je vidjela reagovanja Bošnjaka koji su osporavali ovu odluku, a hrvatska strana je izražavala zadovoljstvo, navodeći da je neprihvatljivo da se narodima osporavaju prava koja su im dodijeljena Ustavom.

Govoreći o postojanju mogućnosti za unutrašnji dogovor u BiH zbog čega ne bi morali intervenisati visoki predstavnici i da mogu otići iz zemlje, Cvijanovićeva je istakla da godinama prepoznaje da to traži srpski i hrvatski politički korpus, te da su inicirali različite razgovore s namjerom da se dođe do zajedničkog, svima prihvatljivog rješenja.

“Bošnjački političari su mnogo puta sudjelovali u tim razgovorima, ali brzo bi se pokazalo da se radilo o fingiranju i kupovini vremena oko Izbornog zakona. U tome smislu ne vidim političku volju da se sjedne i razgovara. Ja želim da do toga dođe jer ova zemlja neće biti održiva ako nema unutrašnjeg dogovora. Ne možete očekivati da će stranci decenijama držati na okupu zemlju dok su unutrašnji faktori nezadovoljni.

Ovdje su nezadovoljstva različite vrste, od Hrvata kada je riječ o legitimnom predstavljanju, a kod Srba je to derogiranje nadležnosti Republike Srpske, te da se centralizuje BiH. Stvari su odavno došle do zida. Ako ne bude toga unutrašnjeg dogovora, mi ćemo teško moći nastaviti ovako u budućnosti”, naglasila je Cvijanovićeva.

Na pitanje da li danas postoji zajednički imenitelj koji povezuje tri dominantne nacionalne politike Bošnjaka, Srba i Hrvata koje se nisu promijenile od 90-ih godina, Cvijanovićeva je rekla je Ustav taj koji nas treba držati okupljenim i da je to prirodno, normalno i jedino ispravno.

“Egzibicije koje smo imali decenijama s realnošću koja odudara od Ustava je dovela u ovakvo nemoguće stanje. Vidim mogućnost razgovarati ako to ljudi žele, a bošnjačka strana nema takvih ambicija zabog toga što su se oslanjali na strance koji su im izlazili u susret sa ispunjavanjem centralističkih želja političkog Sarajeva. Posljednja intervencija predstavlja svojevrsnu iznimku u moru neuspješnih pokušaja”, naglasila je Cvijanovićeva.

Komentarišući činjenicu da je BiH ponovno imala situaciju u kojoj je ambasador pri UN-u po uputama Željka Komšića napao Kristijama Šmita bez zajedničkog stava Predsjedništva BiH koje je zaduženo za spoljnu politiku, Cvijanovićeva je rekla da to govori da je BiH apsolutno haotična zemlja u kojoj nema reda, u kojoj se ne poštuju unutrašnje strukture.

“Imali smo u prethodnom periodu ministra inostranih poslova koja je radila mimo zvaničnih stavova Predsjedništva BiH ili je nastupala kao portparol samo jedne strane. To govori da postoje uzurpatorska nastojanja oduzimanja nadležnosti. Dok se ne dovede u red spoljna politika, mi čak ne možemo ni glumiti da smo normalna uređena zemlja prihvatljiva za sve. Pogledajte situaciju na multilateralnim ili bilateralnim skupovima, tamo se prostor koristi za isticanje privatnih stavova, a ne zajednička priča BiH”, ukazala je Cvijanovićeva.

Prema njenom mišljenju, diplomatija se koristi da bi promovisali stav bošnjačkih političkih stranaka, te da je to apsolutno neprihvatljivo.

Ona je potvrdila da postoji privatizacija institucija BiH, prevashodno prema Hrvatskoj i Srbiji, dodavši da stalno postoji naboj prema te dvije zemlje.

“S prvim susjedima umjesto da gradite i popravljate odnose, tražite strateški interes, bošnjačka, a u prvom redu sarajevska politika stalno stvara probleme i napetosti. Koče se projekti sa Srbijom, s Hrvatskom. Ako bilo ko iz tih zemalja nešto kaže o stanju u BiH odmah imamo otrovne strelice, vika i galama. Ovo je u pravom smislu svađalačka zemlja. Ta svađalačka politika u međusobnim, regionalnim i širim odnosima mora se prekinuti”, ocijenila je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da su tom politikom stalnog napadanja drugih, predstavljajući sebe žrtvom došli do toga da bi svi izvana trebali ispunjavati njihove želje što je katastrofalno.

“BiH trajno pokazuje odsustvo kapaciteta da se pozicionira kao iole ozbiljna zemlja, čak i u neposrednom okruženju, a kamoli u Evropi ili na globalnoj sceni. Nije BiH potentna da postane globalno važan igrač, ali može biti dovoljno ozbiljna da se prestane sramotiti. A uporno se sramoti”, konstatovala je Cvijanovićeva.

Na pitanje da li ima optimizma da će BiH u decembru dobiti kandidatski status, Cvijanovićeva je rekla da nema tu nikakvog optimizma, to je sve iznuđeno.

“Kada smo priželjkivali taj status, koji je bio temeljen na realnim argumentima, donio bi podsticaj u prethodnom periodu. No, sada se to dijeli i BiH po logici da su to i drugi dobili koji su sada praktično u ratu, pa eto dobiće i BiH. To je potpuno suprotno od načela i uslova koje EU propisuje. Mogu razumijeti i da se EU našla u situaciji u kojoj se teško snalaze. NJima je bitno u ovoj utakmici svrstavanja zabilježiti ko pripada tom interesnome krugu”, navela je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da je aposlutno nekorektno BiH postaviti 14 uslova od kojih su tri ili četiri, a dva sigurno apsolutno neprovodivi, jer doslovno znače oduzimanje potencijala i nadležnosti entitetima i njihov prenos na nivo BiH.

“Ako tamo piše da će nivo BiH donijeti odluku ako se ne mogu dogovoriti entiteti, onda se radi o brutalnom kršenju Ustava na što mi nikada nećemo pristati. Ustav je jasno propisao ko se čime bavi. Ne može odluke iz nadležnosti Narodne skupština Republike Srpske donositi parlament BiH. Ili ako Vlada Republike Srpske nešto ne usvoji, onda da presuđuje Savjet ministara. To su nemogući zahtjevi. Dugo godina sam ponavljala da BiH zaslužuje kandidatski status. To se trebalo mnogo ranije dogoditi. Sada to praktično malo šta znači jer je svima jasno kako od skorog prijema novih zemalja nema ništa”, konstatovala je Cvijanovićeva.

Govoreći o tome da se u okviru ovih “reformi” uz ukidanje nadležnosti Republike Srpske zagovaralo i ukidanje konstitutivnosti naroda, Cvijanovićeva je rekla da BiH ima “stručnjake” koji sjede u nekim zapadnim parlamentima, kancelarijama koji govore što bi to bilo pametno napraviti u BiH.

“Da ovdje postoji saglasnost o tako nečemu to bi se već dogodilo. Nije to stvar našeg hira. Ne treba nama nikakav zastupnik u Bundestagu ili evropski povjerenik. Ali, kada pogledate iskustva višenacionalnh država u Evropi onde vidite da rješenja iz BiH zapravo funkcionišu tamo. Za BiH je najvažnije da u potpunosti proživi svoj ustavni koncept i na temelju toga može donositi reforme kada su o tome saglasne sve tri strane.

No, upravo je problem BiH što nije mogla ni proživjeti svoj ustavni koncept zbog promjena Dejtona i nametanja rješenja. Često puta smo slušali zašto se Srbi protive oduzimanju nadležnosti ili zašto Hrvati traže legitimne političke predstavnike. Takvi stavovi ne da ne pomažu, nego štete BiH. BiH će sasvim sigurno dugi niz godina još živjeti na načelima konstitutivnosti ako bude očuvana naporima svih strana”, rekla je Cvijanovićeva.

Na pitanje šta je realnije – građanska BiH, otcjepljenje Republike Srpske ili hrvatski entitet u BiH, Cvijanovićeva je rekla da je u politici sve realno.

“Nećemo elaborirati šta su moguće, nemoguće, teško ili lako predvidive posljedice za svaki od tih koncepata. Ono što ja govorim da bi mogao biti najlakši način da živite jeste da se o tome napravi dogovor te da se na temelju toga odvijaju svi odnosi. Za to nam je prije svega potreban unutrašnji dogovor. Za mene bi to bilo prihvatljivo na takav način urediti odnose.

A to prije svega znači jasna pozicija Republike Srpske koja je definisana Ustavom te BiH koja ne guši samu sebe tako što će gušiti danas Srbe, sutra Hrvate a prekosutra Bošnjake. Naprosto, u ovoj zemlji svi moraju biti komotni i tako se osjećati. U takvoj situaciji ne vidim nikakav problem da BiH opstaje, funkcioniše i bilježi svoje uspjehe. Sada je takvo stanje da BiH ne bilježi ništa. Ona je sada totalno zamrznuta, rekla bih skoro beskorisna zemlja”, ocijenila je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da bi BiH i te kako mogla biti korisna kada bi postigli unutrašnji dogovor, a nakon toga bi je i drugi doživljavali ozbiljnije.

Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je danas da izvještaji Vlade Republike Srpske koji su upućivani Savjetu bezbjednosti UN predstavljaju balans lažnim informacijama o BiH koje godinama iznose visoki predstavnici u BiH.
Cvijanovićeva je naglasila da Srpska u kontinuitetu šalje izvještaje i da će to raditi dok ne bude ukinuta pozicija visokog predstavnika.

“Ne govorim ovdje o Kristijanu Šmitu kojeg Republika Srpska ne priznaje kao legitimnog visokog predstavnika. Govorim generalno zato što je to prevaziđena kategorija koja jeste dejtonska, ali uveliko je taj mandat prethodnih godina prekoračen akcijama ili djelovanjem visokih predstavnika bez pravnog uporišta i obaveze koju je, prema međunarodnom pravu, trebalo da imaju”, rekla je Cvijanovićeva novinarima.

Ona je ocijenila da su visoki predstavnici nanosili više štete BiH nego što su donosili koristi.

“Ne postoji razlog zbog čega bi bili mjerodavni da saopštavaju određene stvari o BiH kada tamo nađemo toliko falsifikata, pogrešno definisanih, lažnih informacija i politički obojenih ili nekorektnih teza”, istakla je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da 28. izvještaj Vlade Republike Srpske koji je upućen Savjetu bezbjednosti UN sadrži pitanja koja se odnose na potrebu Srpske da brani decentralizovanu strukturu BiH, o dešavanjima u izbornoj godini, potrebi odeđenih entitetskih struktura da rade na unapređenju u ekonomskoj sferi, ali i potrebama ostalih konstitutivnih naroda, poput Hrvata da imaju legitimno izabranog predstavnika.

Cvijanovićeva je uvjerena da svi u Savjetu bezbjednosti UN čitaju izvještaje Vlade Republike Srpske, samo što to neki neće javno da pokažu.

Vlada Republike Srpske poslala je 28. Izvještaj Savjetu bezbjednosti UN koji se odnosi na period maj-oktobar ove godine i u njemu izražava svoja viđenja o ključnim pitanjima i problemima sa kojima se suočava BiH, s ciljem razjašnjavanja svojih stanovišta članovima Savjeta bezbjednosti i međunarodne zajednice.

Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je danas da je Centralna izborna komisija (CIK) BiH najobičniji cirkus i da tu sramotu hitno treba ispraviti i oformiti kredibilnu instituciju.

“Nakon praćenja sjednice CIK-a i uz sve što sam do sada rekla na njihov račun, sada ću dodati sljedeće. CIK je najobičniji cirkus”, napisala je Cvijanovićeva na Instagramu.

Prema njenim riječima, oni ne vladaju ni ustavnim kategorijama, pa tako obavještavaju kako postoji (a svi znaju da ne postoji) Predsjedništvo Republike Srpske u kojem su sad, nakon nekakvog njihovog kontrolnog brojanja, izabrani srpski, hrvatski i bošnjački član, umjesto da postoje predsjednik i dva potpredsjednika.

“Šta reći i na pogrešno navođenje, pa potom ispravku imena kandidata koji su izabrani za potpredsjednike”, dodala je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da ovu sramotu hitno treba ispraviti i oformiti kredibilnu instituciju sa kredibilnim sastavom, u skladu sa zakonom.

“Građani su, znači, morali čekati sve ovo vrijeme da bi saznali ono što su već znali – da je Milorad Dodik izabrani predsjednik Republike Srpske, ali i da bi razumjeli zašto smo na račun CIK-a govorili to što smo govorili. Sramota”, zaključila je Cvijanovićeva.

Na današnjoj sjednici CIK-a rečeno je da je Milorad Dodik osvojio najviše glasova na izborima za predsjednika Republike Srpske, dok je Ćamil Duraković dobio najviše glasova za potpredsjednika Srpske iz reda bošnjačkog naroda, a Ivan Begić za potpredsjednika iz reda hrvatskog naroda.

Željka Cvijanović, predsjednik RS, izjavila je danas povodom ostavke britanskog premijera Liz Tras da je ta britanska funkcionerka dijelila lekcije šta treba da se radi u BiH, ali da očigledno nije znala šta treba da se radi u Londonu.

“Nije naše da se petljamo u izbore i imenovanja u drugim zemljama, kao što ni njihovo nije da se petljaju u naše unutrašnje stvari. Ali s kakvom nadobudnošću, a i prilično drsko je ova britanska funkcionerka dijelila lekcije šta treba da se radi u BiH prilikom njene nedavne posjete Sarajevu, ali očito nije znala šta treba da se radi u Londonu”, napisala je Cvijanovićeva na Instagramu.

Cvijanovićeva je istakla da ne treba izgubiti iz vida ni lažno objašnjenje Liz Tras za sankcije koje je Velika Britanija uvela Miloradu Dodiku i njoj.

Ona je navela da je, prema anketiranim građanima Velike Britanije, Liz Tras sa kratkotrajne premijerske pozicije otišla zasluženo.

“Što se tiče BiH, spasiti se može kroz svoj ustav i unutrašnji dijalog, a ne time što će biti igračka u tuđim rukama”, zaključila je Cvijanovićeva.

Podsjećamo, Trasova je danas podnijela ostavku, samo šest sedmica nakon imenovanja.

Ona je izgubila položaj zbog svog ekonomskog programa koji je izazvao potrese na tržištima i podijelio njenu Konzervativnu stranku.

Zvaničnik iz Bijele kuće Ron Klajn izjavio je nešto ranije da će Amerika nastaviti bliske odnose sa Velikom Britanijom i novim premijerom nakon odlaska Liz Tras.

Potpredsjednik SNSD-a Željka Cvijanović ukazala je na novu podvalu u režiji političke, nezakonite i nekredibilne Centralne izborne komisije /CIK/ da proglasi rezultate za Federaciju BiH /FBiH/, a ponovi izbore u Republici Srpskoj, nastojeći da tako destabilizuje i baci mrlju na Srpsku.
Cvijanovićeva je navela da se to radi jer je kandidat PDP-a za predsjednika Srpske Jelena Trivić ubjedljivo poražena u trci za predsjednika Republike.”Dok članice CIK-a, u vrijeme dok se provodi postizborni proces, inače prepun devijacija i nezakonitosti, tumaraju po bijelom svijetu, CIK nastavlja sa svojim podvalama. Da je sve u dosluhu sa strancima i opozicijom, svojim izjavama potvrđuju i predstavnici PDP-a i SDS-a”, navela je Cvijanovićeva na “Instagramu”.
Časopis “Argumenti” piše da se sve političke krize u normalnim državama rješavaju izborima, a samo ih u BiH stvara i njima upravlja komisija zadužena za provođenje izbora, i to u krnjem sastavu.

Postavlja se pitanje ko donosi odluke u Centralnoj izbornoj komisiji /CIK/ BiH u krnjem sastavu i da li je njen predsjednik Suad Arnautović jedini koji određuje u kom pravcu će se kretati kriza u BiH koja je izazvana upravo odlukama CIK-a, navode “Argumenti”.