Očekujemo da će doći do pozitivne odluke kada je u pitanju davanje kandidatskog statusa BiH, rekla je srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.
Јa ću reći svoj stav da je kandidatski status trebalo da bude dat BiH prije nekoliko godina. Naravno da razumijemo da se određeni ubrzani koraci prema EU dešavaju zbog određenih geopolitičkih prilika i da u tom smislu oni posmatraju Zapadni Balkan kao mjesto kome treba omogućiti prostor za EU. Kada kažem da smo trebali dobiti i ranije, onda ću reći na osnovu svega što je rađeno u okviru BiH, ne samo na tih 14 prioriteta koje ne treba posmatrati izolovano, jer su neke zemlje u prethodnom periodu, tokom ove kalendarske godine dobijale kandidatski status bez bilo kakvih uslovljavanja, upravo zbog toga što su svjetske okolnosti to diktirale, pa se i odnos EU prilagodio o pitanju dodjeljivanja kandidatskog statusa – rekla je Cvijanović nakon održanih sastanaka sa predsjednicom i premijerom Grčke u Atini.
Kada je riječ o dodjeljivanju statusa, kaće ona, treba imati na umu da i pored toga što mi pričamo o brojnim uslovima koje treba ispuniti, kriterijumima zemljama pojedinačno, da EU ima autonomno pravo da donese političku odluku i svako napredovanje određene zemlje konačno se vezuje za političku odluku.
Naravno da će oni to bazirati na određenom broju ispunjenih uslova. Ali postoji i politička volja – dodala je ona.
Ističe da EU treba da ima kredibilniji odnos prema zemljama Zapadnog Balkana nego što je to ranije bio slučaj.
– Ne možete u EU imati jednostran odnos i crno-bijelu sliku. Nadam se da će EU promijeniti svoj odnos prema balkanskim zemljama, za dobrobit i balkanskih zemalja i EU. EU je važno da u svom okruženju ima sigurno okruženje, druge države koje su bezbjedno okruženje. Bez obzira što je EU sve ove godine ulagala u BiH u infrastrukturnim projektima prvenstveno, mislim da treba da počnemo da poštujemo sebe i da gledamo kako da kroz regionalne inicijative dođemo do infrastrukturnih poboljšanja, neometanog protoka ljudi, robe, kapitala, studenata, radne snage i slično. U tom smislu posmatram dvije važne inicijative, jedna je Berlinski proces, on nam pomaže da međusobno jačamo na infrastrukturnom i ekonomskom planu, druga Otvoreni Balkan koji bi bio neka vrsta nadogradnje i dao nam mogućnost da naša privreda ima neometano kretanje kroz regiju, bez administrativnih opterećenja – navela je ona.
Dodala je da je upravo, zbog toga veliki zagovornik te inicijative.
– Razumijem naravno da u Predsjedništvu BiH i drugim institucijama na nivou BiH nemate potpunu saglasnost oko ovoga, ali mislim da vrijeme koje je pred nama treba da nas uputi koji su naši benefiti, da razgovaramo otvoreno i partnerski, da ne stavljamo glavu u pijesak. Za nas je važno da se, kada je riječ o dobijanju kandidatskog statusa EU, stvari dešavaju na partnerskom nivou, da se poštuje Ustav i ustavna struktura u okviru koje je jasno definisano šta to koji nivo vlasti ima na raspolaganju od ustavnih nadležnosti i šta je, konačno, obaveza kojeg nivoa vlasti – rekla je Cvijanović.
Smatra da BiH treba da koordinišemo svoje obaveze.
– Da budemo kredibilni i ono što je crvena linija jeste nasilna centralizacija, to je nešto što ne možemo prihvatiti i ne postoji cijena za koju bismo to prihvatili. Partnerski treba da razgovaramo koje su naše obaveze, a da pri tom ne izlazimo iz ustavnog okvira, a on je vrlo jasan i precizan. A ako ćemo biti iskreni, svi problemi u BiH unazad nekoliko decenija bili su vezani za nasilnu centralizaciju. Ona je dolazila od strane visokih predstavnika, kroz njihove nasilne intervencije ili na neki drugi način. U suštini, sav problem se vezuje za to – smatra Cvijanović.
