Oznaka: Željka Cvijanović

Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da je jedino realno i demokratsko rješenje u BiH da se vrati na izvorni Dejtonski sporazum, koji su prihvatili predstavnici svih njenih naroda, a da onda kroz dijalog, bez brutalnog miješanja bilo koga izvana, domaće institucije samostalno urede odnose u BiH.

U intervjuu za Atinsko-makedonsku novinsku agenciju /Amna/ Cvijanovićeva je naglasila da Dejtonski sporazum jeste zaustavio tragični sukob, ali je istovremeno jasno i precizno odredio raspodjelu nadležnosti i način funkcionisanja institucija na svim nivoima vlasti u BiH.

Govoreći o tvrdnjama da je Dejtonski sporazum prevaziđen, Cvijanovićeva je rekla da problem sa Dejtonskim sporazumom nije u tome što je prevaziđen, već što nije dobio šansu da zaživi u praksi.

• Ni mastilo na peru kojim je potpisan nije se osušilo, u trenutku kada je krenula njegova nasilna i protivpravna revizija. To su najčešće radili visoki predstavnici u BiH koji su sebi, opet protivpravno, pribavili diktatorska ovlaštenja, urušavajući demokratske temelje i povjerenje između različitih etničkih grupa u BiH – istakla je Cvijanovićeva.

Ona je upitala čemu uopšte izbori, domaće institucije i predstavnici naroda, ako će odluke u zemlji donositi neizabrani stranci koji nikome ne polažu račune za svoje postupke?

• Osim toga, intervencionizam te vrste je u suprotnosti sa demokratskim načelima, pa time i procesom evropskih integracija. Rezultat te politike je ustavnopravni i politički haos, u kojem Ustav u mnogim oblastima predviđa jedno, a u praksi se sprovodi nešto sasvim drugo – pojasnila je Cvijanovićeva.

Ona je rekla da se njena politika, kao i politika Republike Srpske svodi na dosljedno poštivanje Dejtonskog sporazuma i Ustava BiH koji je njegov Aneks četiri i ništa manje i ništa više od toga.

• To je jedna sasvim legitimna i legalistička pozicija koja ne podrazumijeva nikakve podjele, već intenzivan dijalog predstavnika različitih etničkih grupa i konsenzus u odlučivanju, baš kako i predviđa najviši pravni i politički akt u BiH – naglasila je Cvijanovićeva u intervjuu za grčku novinsku agenciju.

Na tvrdnju grčke agencije da je BiH gotovo tri decenije nakon rata i dalje opterećena etničkim podjelama, Cvijanovićeva je odgovorila da to što se naziva etničkim podjelama, ona bi nazvala demokratskim pluralizmom različitih etničkih grupa, karakterističnim za konsocijativne demokratije, upitavši zašto je to dozvoljeno i normalno u jednoj Belgiji, koja je članica EU, a u BiH se predstavlja dramatično.

Na pitanje da li dijeli mišljenje sa onima koji izražavaju bojazan da je BiH trenutno najopasnije žarište tenzija na Balkanu, Cvijanovićeva je rekla da ne dijeli, te da se svaka zemlja suočava sa određenim izazovima, pa tako i BiH koja je po mnogo čemu specifična.

• Postoji mnogo kompleksnih izazova u BiH, ali oni nisu bezbjednosne, već političke prirode. Zbog toga ne smatram opravdanim, niti korisnim bombastične medijske napise koji predimenzioniraju unutrašnje probleme u BiH ili im daju neku bezbjednosnu konotaciju, jer je štetno, a uostalom i netačno – pojasnila je srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH.

Na pitanje kakva je situacija sa migracijama u BiH, Cvijanovićeva je odgovorila da je, generalno, BiH većinom tranzitna zemlja, a gotovo nikada krajnja destinacija migranata.

• Zbog toga se trudimo da za njih obezbijedimo sve neophodne humanitarne uslove, ali smo isto tako jasno rekli da na teritoriji Republike Srpske ne posjedujemo odgovarajuće kapacitete za njihov smještaj. Mislim da je važno da na svim nivoima vlasti ispoštujemo sve bezbjednosne i humanitarne standarde, kao što smo radili i u prethodnom periodu, uz uvažavanje činjenice da BiH ipak nije njihov cilj, već samo usputna stanica – rekla je Cvijanovićeva.

Govoreći o odnosima BiH i Grčke, Cvijanovićeva je rekla da u bilateralnim odnosima nema otvorenih pitanja, te da su oni na veoma visokom nivou, što predstavlja odličan temelj za unapređenje saradnje u brojnim oblastima.

• Postoji ogroman neiskorišten prostor u tom pogledu, posebno u domenu privrede, energetike i turizma. Naša želja je da spoljnotrgovinska razmjena BiH i Grčke bude mnogo intenzivnija, jer je na prilično niskom nivou, a da poslovni ljudi budu bolje uvezani nego što su danas – dodala je srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović u intervjuu za grčku novinsku agenciju Amna.

Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je u vezi sa imenovanjem Dade Dogana za ministra za porodicu, omladinu i sport Republike Srpske da je neozbiljno i neodgovorno da prihvati mandat ili bude nominovan neko ko bi mogao postati problem i opterećenje.

Vidjela sam sinoć određene natpise i provjerila. Znam da nije bilo nikakvih posebnih pomilovanja u mom mandatu predsjednika Republike Srpske, niti u mandatu predsjednika Milorada Dodika, rekla je Cvijanovićeva novinarima u Istočnom Sarajevu.

Ona je navela da su joj poznata jedan ili dva slučaja u kojima je bila molba da se osobe brišu iz evidencije da bi mogle da se prijave na određene konkurse i zasnuju radni odnos.

– To se nikada ne radi samoinicijativno nego su prethodno bila dva pozitivna mišljenja i to sam provjerila – Ministarstva pravde i mislim da je Okružni sud u Doboju u pitanju, koji je dao pozitivno mišljenje da se može ići u tu vrstu olakšica, da se briše iz evidencije kako bi se osoba mogla prijaviti i konkurisati za određeno radno mjesto – rekla je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da je to bio jedini slučaj koji se dogodio tokom njenog mandata na funkciji predsjednika Republike Srpske.

Dogan je kao kandidat SP juče na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske izabran za ministra porodice, omladine i sporta Srpske.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik zatražio je danas od predsjednika

Vlade Radovana Viškovića da hitno razriješi novoimenovanog ministra za porodicu, omladinu i sport Dadu Dogana ili da Dogan podnese ostavku.

Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je Srni da davanje kandidatskog statusa BiH za članstvo u EU predstavlja čisto političku odluku EU motivisanu dešavanjima na geopolitičkom planu.

Cvijanovićeva je naglasila da ne zavisi od BiH, nego uopšte od kapaciteta EU, dalje zajedničko kretanje na evropskom putu.

“Moram izraziti zadovoljstvo što je BiH konačno dobila kandidatski status. U statusnom smislu to znači veću povezanost BiH i EU. Moguće je i to da će postojati veći dotok sredstava podrške iz fondova EU, ali u suštini ništa se neće desiti preko noći”, istakla je Cvijanovićeva.

Ona je navela da EU očekuje određeno kretanje naprijed prema jednom uhodanom reslijedu propisanih stvari.

“Ono što mi znamo, osim uslova koji se postavljaju kao obaveza za određene države da bi postale kandidati i poslije toga dobile datum za pregovore, a konačno i pregovarale o članstvu, jesu različiti setovi određenih zahtjeva”, istakla je Cvijanovićeva.

Ona je podsjetila da je imala priliku nedavno na samitu EU-Blakan u Tirani i na ostalim mjestima da sluša kako EU posmatra ovaj region kao mjesto gdje treba da se razvije dodatno partnerstvo i gdje treba da se konkretnim potezima izađe iz nejasne formulacije o perspektivi evropskog članstva, tako da su procijenili da za BiH prvi konkretan potez jeste da dobije kandidatski status.

Cvijanovićeva je, međutim, ukazala da, ako će taj kandidatski status držati BiH u nekom čudnom stanju 15 ili 16 godina, kao što je to bio slučaj sa Sjevernom Makedonijom, onda to neće ništa značiti.

“Ako to znači da iza toga imamo određeni hodogram, koji podrazumijeva da se u nekoj skoroj budućnosti dobije datum za pregovore, da se definišu određene formacije koje će vršiti pregovore, u skladu sa ustavnim nadležnostima i kroz naš sistem koordinisanih aktivnosti, i ako to znači da ćemo biti u stanju da formulišemo svoje jedinstvene pozicije u pregovaračkom procesu, onda to znači kretanje za nas”, istakla je Cvijanovićeva.

Ona je rekla da očekuje da se tako nešto desi, ali da to ne zavisi od BiH, nego uopšte od kapaciteta EU da se svi zajedno kreću dalje.

Lideri EU juče su BiH odobrili status kandidat za pridruživanje evropskom bloku.

Ovim se BiH pridružila ostalim zemljama kandidatima – Albaniji, Moldaviji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji, Turskoj i Ukrajini u procesu pridruživanja, koji može da traje godinama i obuhvata kompleksne pregovore o usklađivanju lokalnih zakona sa zakonodavstvom EU.

Predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da zemlje regiona podržavaju napore EU ka zbližavanju, ali da očekuju pragmatičniji i kredibilniji pristup Brisela kada je riječ o pojedinačnim zemljama ili zapadnom Balkanu u cjelini.

Cvijanovićeva je na forumu “Balkan – Crno more” u Atini naglasila da je danas, u ekstremno komplikovanoj globalnoj situaciji, važnije nego ikad da se dalje razvija partnerstvo i zajednička vizija budućnosti.

Prema njenim riječima, obaveza ove generacije je da ostavi bolje političko, bezbjednosno i ekonomsko oruženje generacijama koje dolaze.

“Želimo da one žive u mirnom i naprednom regionu koji će dati doprinos globalnoj stabilnosti, a ne prijetiti. Vjerujem da smo naučili lekcije iz naše teške prošlosti i da ćemo energično raditi na tome da stvorimo bolju budućnost produbljavanjem našeg partnerstva i jačanjem naših infrastrukturnih i ekonomskih veza”, istakla je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je govorila tokom foruma na temu “Regionalna saradnja – Integracija bazirana na ekonomskoj geografiji”, rekavši da takvi forumi, pored toga što daju mogućnost za bolje razumijevanje problema u regionu, pomažu razmatranju dostupnih sredstava za bolje političko razumijevanje, održiv ekonomski napredak i snažnije ekonomske veze u regionu.

Navela je da je poznato da je svaka teretna situacija prijetnja stabilnom ekonomskom razvoju zasnovanom na neometanom protoku stranih investicija, ali da su “vidni naši zakonodavni napori za stvaranje povoljnog poslovnog okruženja i da daju pozitivne rezultate”.

Cvijanovićeva je naglasila da i dalje postoje ozbiljne prepreke koje zahtijevaju političke napore i mjere kako bi se dostiglo zaista bolje okruženje u smislu bezbjednosti i ekonomije.

Prema njenim riječima, zato je važno da politički lideri, poslovni ljudi, preduzetnici, intelektualci i medijski radnici pokažu spremnost i ulože sve neophodne napore kako bi promijenili negativan imidž Balkana u globalnom okviru.

“Hajde da ne budemo naivni. Iako veliki dio odgovornosti sigurno leži kod političkih lidera naših zemalja, nisu samo oni ti koji stvaraju i vode političke procese u našem regionu. Zapravo, mnogi se stvaraju i vode spolja, gdje pristup zemljama i političarima regiona nije uravnotežen i često mu nedostaju osnovna dosljednost ili kredibilitet”, naglasila je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je navela da podizanje nivoa međusobnog razumijevanja i uspješna saradnja na ekonomskom polju u korist svih u tako kompleksnim okolnostima, regionalno i globalno, ostaju veliki izazov i za zemlje zapadnog Balkana.

“Naravno, ekonomske turbulencije, pandemija, ratovi, političke tenzije, bezbjednosna pitanja, ilegalne migracije i slične prijetnje zahtijevaju jaču saradnju unutar regiona s jedne i između regiona i EU s druge strane”, napomenula je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, slika Balkana kao nestabilnog i sukobljenog regiona ostala je takva ne samo zbog tragičnih događaja iz prošlosti, već i visokog nivoa nerazumijevanja i nepovjerenja evidentnog u pojedinim zemljama pojedinačno i regionu kao cjelini, izjavila je srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović .

“Područje Balkana u prošlosti je povezivano sa nestabilnošću i političkim podjelama. Mnogi teoretičari, novinari i kreatori mišljenja su nakon rata u bivšoj Jugoslaviji koristili termin balkanizacija kako bi aludirali na slične sukobe i procese dezintegracije u drugim dijelovima svijeta.

Taj imidž, koji je jednom stečen, nije uklonjen do danas. Iskreno govoreći, mnoge nesigurnosti su i dalje prisutne i ako želite da ih prevaziđete, potrebni su kredibilniji, realniji i održiviji postupci”, naglasila je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, održavanje regionalne stabilnosti je preduslov za bilo kakav oporavak u budućnosti, ali da se, nažalost, nedavno vidjelo dosta tenzija i negativnih dešavanja u regionu, koji su praćeni konstantnim pristrasnim pristupom međunarodnih partnera takvim incidentima ili negativnim pojavama.

Cvijanovićeva je podsjetila da su među zemljama u regionu, od Sredozemlja preko Jadrana do Crnog mora, zemlje koje su već članice EU i one koje su na evropskom putu i nadaju se da će biti primljene u Uniju.

Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH smatra da one zemlje regiona koje žele da budu dio EU imaju sjajnu mogućnost da se pripreme za evrointegraciju kroz razne regionalne inicijative za saradnju.

“Berlinski proces, koji obuhvata sve zemlje regiona, je sigurno jedna od njih, kao i inicijativa Otvoreni Balkan, koja uključujem Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Albaniju. Te inicijative su kompatibilne u naporima da omoguće regionalnu saradnju na pitanjima infrastrukture i ekonomskog razvoja, ali i u pogledu slobodnog i neometanog kretanja ljudi i robe, priznavanja diploma i radnih kvalifikacija i drugih stvari koje koriste našim građanima”, naglasila je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je izjavila da obje pomenute inicijative predstavljaju odlične prilike za razvoj zapadnog Balkana, a u isto vrijeme nude “praktičnu vježbu za evrointegraciju”.

“Svi znamo da je ovaj region i dalje ranjiv i opterećen događajima iz prošlosti. Svaka naša zemlja se bori sa svojim političkim problemima, dok u isto vrijeme mora da se nosi sa brojnim ekonomskim izazovima. U posljednjih 25 godina razvijene su brojne regionalne inicijative, od kojih su neke bile prilično uspješne, dok neke nisu ostvarile opipljive rezultate”, navela je Cvijanovićeva.

Skrenula je pažnju i na to da je, pored unutrašnjih političkih briga u svakoj od zemalja zapadnog Balkana, i dalje prilično nizak intenzitet bilateralne političke interakcije unutar regiona.

“U isto vrijeme, nivo međunarodnog intervencionizma je previsok i uglavnom pristrasan, što je jedan od razloga zašto je nivo međusobnog razumijevanja unutar regiona i dalje nizak”, naglasila je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je istakla da to zahtijeva brojne dodatne napore kako bi se poboljšala situacija u budućnosti.

Ona je zahvalila domaćinu Grčkoj na organizovanju događaja tokom kojih se može “zaista razviti našu diskusija i vidjeti šta treba da se uradi u budućnosti”.

“Čvrsto vjerujem da postoji dobra budućnost za naš region, ali moramo da naučimo kako da iskoristimo prednosti kako bismo ih učinili korisnim za sve nas”, naglasila je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je skrenula pažnju i na to da postoje sjajne mogućnosti za ulaganje i u Republici Srpskoj i u BiH, uz povoljan geostrateški položaj u srcu jugoistočne Evrope, u centralnom dijelu Balkanskog poluostrva, što omogućuje pristup tržištu od 600 miliona ljudi, na osnovu nekoliko sporazuma i dogovora o slobodnoj trgovini.