Oznaka: Željka Cvijanović

Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da se sva postupanja u BiH trebaju pod hitno vratiti na teren dogovora i usaglašavanja, jer ako način rada bude suprotan tome i u drugim oblastima, onda ćemo opet stići – nigdje.

Prvo, meni je razočaravajuće da smo ponovo došli u ovu situaciju. Kada dajete instrukcije za glasanje, tu nije riječ o ličnim, političkim ili etničkim principima. Čak ni o državnim, jer u ovoj zemlji niko sam ne predstavlja državu već iza toga stoje kolektivni organi. Riječ je prvenstveno o Ustavu i poštovanju procedura i tu su stvari jasne, a šta ko od nas misli o nekoj materiji ili sadržaju o kojem se opredjeljujemo, ili šta od nas očekuje neko iz spoljnog svijeta, to je neka sasvim druga stvar – naglasila je Cvijanovićeva.

Upitana da prokomentarišu izjavu ministra inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedina Konakovića da ne smatra da je prekršio Ustav time što je dao instrukciju ambasadoru BiH u UN Svenu Alkalaju o načinu glasanja u UN, iako za to nije bilo konsenzusa u Predsjedništvu BiH, Cvijanovićeva je ponovila da je za spoljnu politiku nadležno Predsjedništvo BiH, a Ministarstvo inostranih poslova provodi tu politiku, ne kreira je.

– Šta je tu nejasno? Ako tri člana Predsjedništva podrže nešto onda je Instrukcija MIP da se glasa ‘za’, ili da se glasa ‘protiv’ ako su u tome jednoglasni u Predsjedništvu BiH. Onda kad imaju različita mišljenja tri člana Predsjedništva, ili se slože da treba biti uzdržan, tada MIP daje instrukciju – biti ‘uzdržan’ – ukazala je Cvijanovićeva.

Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva ukazala je da je ovdje riječ samo o tome da li se toga pridržavamo ili soliramo.

Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da bi prioritet u narednom periodu trebalo da bude vraćanje na izvorni Dejton, odnosno Dejtonski sporazum u formi u kojoj su ga prihvatili svi u BiH.

Dejtonski sporazum jeste donio mir i ustavno-politički sistem koji je omogućio da zemlja funkcioniše mirno, a da svi mogu da ispune svoje ciljeve, ali mogu da funkcionišu i zajedno, da se niko ne osjeća ni ugroženo, ni skučeno rekla je Cvijanovićeva novinarima u Istanbulu.

Ona je istakla da se poslije intervencije stranog faktora, što je trajalo godinama, danas institucionalno jedno stanje odudara od onoga što je predvidio Ustav.

– Kada imate jedno takvo stanje, to već prejudicira da imate određeni nered. Taj nered se dešava – uzurpacija određenih nadležnosti, odricanje od onoga što je rekao izvorni Dejton, pravljenje neke strukture koja bi bila centralizovana i ne bi poštovala ono što je uspostavio Dejton kao visokodecentralizovanu državu – rekla je Cvijanovićeva.

Ona smatra da je to sve u BiH uvelo u mnoge krize i da bi se nakon vraćanja izvornim nadležnostima i onome što je Dejton predvidio došlo u fazu smirenosti, bolje međusobne saradnje, a onda vremenom možda bi se moglo dogovarati i vidjeti eventualno šta bi to bilo bolje, efikasnije, funkcionalnije, racionalnije.

– Sada smo došli u situaciju da se desilo sve kontra od toga što nam je objašnjeno da će biti jeftinije, bolje, efikasnije, da će se uspostaviti neki unutrašnji red ili neko povjerenje. Nametanjem tih odluka smo došli u situaciju da imamo skuplje institucije koje manje rade, donose manje rezultata i onda zaključite da vam je to sve napravljeno samo zato da biste vi napravili vizuru neke države koja je kobajagi moćnija i sposobnija, nego što to ona u suštini jeste – rekla je Cvijanovićeva novinarima.

Cvijanovićeva smatra da je BiH trebalo dati šansu da zaista živi svoj normalan dejtonski život i da je mogla da bude među uspješnijim zemljama u regionu, ali je, nažalost, sada najneuspješnija.

– Vraćanje izvornom Dejtonu će uvijek zavisiti od toga kakva je sposobnosti i moć institucija Republike Srpske i politika koje upravljaju ekonomskim i političkim procesima i ja vjerujem da su te stvari moguće- rekla je srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH.

Cvijanovićeva ističe da je “ruka” koju je pružila Republika Srpska bila ruka dijaloga.

– Ako neke stvari i jesu napravljene i osmišljene, prenesene na nivo BiH, hajde da vidimo kako možemo da se dogovorimo i da ih uredimo tako da opet služe podjednako svima, a ne na način kako je to sada gdje u institucijama BiH postoji privatizacija određenih funkcija, bilo da je riječ o spoljnoj politici ili drugim stvarima- rekla je ona.

Cvijanovićeva je naglasila da je jedna stvar vratiti nadležnost, a druga ozbiljan razgovor i dogovor o reformama koje bi preuredile određene stvari kakve jesu danas, ali da im se da takva dimenziju da se osjeća da tu postoji dejtonska postavka iza toga.

– Mi nismo naišli na sagovornike u BiH oko toga. Vjerujem da se naše kolege i partneri u Federaciji BiH oslanjaju na strani faktor da će oni braniti te vještački nametnute izmjene i promjene i da nema potrebe da razgovaraju ili pregovaraju sa sagovornicima u Republici Srpskoj. Mislim da je dijalog jedina forma koja može dovesti do nekog boljitka i sigurna sam da će institucije Republike Srpske nastaviti da rade na tome da se red uvede – rekla je Cvijanovićeva.

Ona ističe da taj red mora da bude “onakav kako je to Ustav rekao”, da sve treba da bude stvar dogovora, da se mijenjaju stvari onako kako su to procedure predvidjele.

Cvijanovićeva smatra da je reforma pravosuđa BiH prijeko potrebna, a zavisi od toga koliko će biti spremnosti drugih u okviru BiH oko tih pitanja.

– Mislim da je jedini način da se vrati ozbiljnost institucija BiH da tamo imate domaće ljude koji upravljaju procesima. Nema tamo mjesta za bilo kakve neizabrane strance koji treba da donose zakone, ustave, rade nekakva čuda, niti ima mjesta za strane sudije- rekla je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da bi ovo trebalo da bude stvar dogovora, ali i napomenula da postoji čvrsta spona između međunarodnog faktora i bošnjačke politike, koji su htjeli upravo da su stranci ti koji donose odluke onda kada nema domaćeg unutrašnjeg dogovora.

– Nisam previše optimista da će naše kolege željeti da se time bave, ali naša je uloga i obaveza da insistiramo na tome da oni odu da bismo mi kao domaći ljudi koji smo odgovorni ovdje našim građanima koji su nas birali, mogli da donosimo odluke, a ne stranci – rekla je srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH.

Članovi Predsjedništva BiH boravili su danas u radnoj posjeti Turskoj, na poziv predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana.

Predsjedavajuća Predsjedništva Željka Cvijanović rekla je da je ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković instrukcijom o načinu glasanja u UN prekršio Ustav BiH, jer nije bilo jednoglasne odluke Predsjedništva koje je nadležno za vođenje spoljne politike.

“MIP BiH se obraća Predsjedništvu koje je zaduženo za spoljnu politiku i nakon što dobije stavove Predsjedništva, prosljeđuje ih dalje relevantnoj misiji ili ambasadi na postupanje. U ovom slučaju Konaković je dobio različite stavove, što znači da nema jednoglasne odluke i da je on samo mogao da traži od Misije u Njujorku da bude uzdržana, a ne da zazuma stavove i da se priključuje različitim kvalifikacijama”, rekla je Cvijanovićeva za RTRS, komentarišući jučerašnje glasanje u UN-u o rezoluciji kojom se Rusija poziva da se povuče iz Ukrajine, odnosno stav BiH po tom pitanju.

Ona je istakla da je time učinjena velika greška i nastavljena stara praksa postupanja Ministarstva inostranih poslova BiH.

Podsjećamo, Generalna skupština UN-a je sa 141 glasom za, sedam protiv i 32 suzdržana, glasala juče za poziv Rusiji da se odmah i bezuslovno povuče iz Ukrajine, a BiH je bila jedna od zemalja koje su podržale rezoluciju.

Iz Kabineta srpskog člana Predsjedništva BiH upućen je dopis ministru spoljnih poslova BiH Elmedinu Konakoviću, u kojem je zatraženo da predstavnik BiH bude uzdržan, jer nije postignuta saglasnost troje članova Predsjedništva.

Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da 1. mart, koji se u dijelu FBiH obilježava kao takozvani dan nezavisnosti, nosi negativne konotacije koje srpski narod vezuju za smrt, ubijanje i razdor koji je prešao u ozbiljan građanski rat koji je mnogima nanio žrtve i narode u BiH odmakao jedne od drugih.

Smatram da je to sjeme razdora, a ne sjeme koje bi moglo da nas nekada sjedini i objedini u našem svakodnevnom i u političkom životu. Taj datum ne proslavljamo niti obilježavamo u Republici Srpskoj upravo iz tih razloga i zato što taj dan nosi samo ružne uspomene i slike, rekla je Cvijanovićeva novinarima u Istočnom Sarajevu.

Prema njenim riječima, za neke zvaničnike u FBiH taj dan će vjerovatno biti neradni, a ona će 1. marta raditi i u to vrijeme boraviti u službenoj posjeti Azerbejdžanu.

– Za mene to ne može biti neradni dan. To je za mene radni dan, pa i da nisam u Azerbejdžanu gledala bih na taj dan kao na običan, a ne nekakav praznik koji treba obilježavati. Mnogo puta smo do sada rekli da BiH nema svoj zakon o praznicima – naglasila je Cvijanovićeva, napominjući da se praznici regulišu na nivou entiteta.

Prema njenim riječima, u BiH se još nije uspjelo doći do saglasnost o tom pitanju.

– Na snazi u Republici Srpskoj je onaj zakon koga se ja pridržavam. Osim toga, 1. mart za mene ima negativnu konotaciju, a ni u Srpskoj nije prepoznat kao praznik – navela je Cvijanovićeva.

Prvog marta 1992. godine u Sarajevu je ubijen srpski svat Nikola Gardović, otac mladoženje Milana i svekar nevjeste Dijane Tambur, a ranjen pravoslavni sveštenik Radenko Miković, dok su ubice, koje muslimanska vlast u Sarajevu nije ni pokušala da pravično kazni, spalile srpsku zastavu.

U dane 29. februara i 1. marta 1992. godine bez srpskog naroda i bez njegovog učešća na nelegalnom i protivustavnom referendumu u FBiH donesena je odluka o proglašenju nezavisnosti i otcjepljenja BiH od tadašnje SFRJ.

U dijelu FBiH sa većinskim bošnjačkim stanovništvom 1. mart se obilježava kao takozvani dan nezavisnosti BiH, dok se ovaj datum u Republici Srpskoj ne slavi.

Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović upitala je u čemu je poenta da predstavnik bilo koje vjerske zajednice brani one koji vrijeđaju i siju mržnju, ako i sami ne mrze.

Cvijanovićeva je istakla da je “onda bolje da se ne pretvaramo da nam se smiješi svijetla zajednička budućnost ako će se govor mržnje podvoditi pod slobodu izražavanja, a komšije Srbe nazivati ‘vlasima'”.

– Stotine hiljada muslimana demonstrirali su u evropskim metropolama, a i širom svijeta, jer je neka novina objavila karikaturu Muhameda, koju 99 odsto demonstranata nije vidjelo. Opet, s druge strane, cijela Republika Srpska je čula imama iz Kozarca i nema dileme da je koristio jezik mržnje – izjavila je Cvijanovićeva.

Na pitanje da prokomentariše izjavu poglavara Islamske zajednice u BiH Huseina Kavazovića da je “progon imama Amira Mahića progon na vjerskoj osnovi”, Cvijanovićeva je konstatovala da je očito došlo do zamjene teza, jer se uporno pokušava napraviti žrtva od nekoga ko to zasigurno nije i naglasila da reis Kavazović izgleda ne brani imama, već ono što je imam rekao, a svi čuli.

– Što se tiče strana o kojima Kavazović govori, čini se da je i on na političkoj strani, a ne vjerskoj, a “vjerom” se bave na svoju ruku imami po Kozarcu i drugim mjestima. Razne smo od takvih besjeda slušali, neke su odraz mržnje, a neke su pozivale i na odlazak u rat i to onaj s kojim se obračunavao cijeli civilizovani svijet. A što se mene tiče, neprihvatljiva je kako karikatura Muhameda ili paljenje Kurana, tako i sijanje mržnje imama iz Kozarca – poručila je Cvijanovićeva.

Kavazović je rekao danas da on i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nisu na istoj strani, te da je on, kako kaže, žrtva, a Dodik je na drugoj strani.