VRBAS Media

Oznaka: Željka Cvijanović

  • Cvijanović: Ako imovina ne pripada entitetima, zašto su onda tražili da je se odreknemo?

    Cvijanović: Ako imovina ne pripada entitetima, zašto su onda tražili da je se odreknemo?

    Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da je pitanje imovine jedna od mnogobrojnih antidejtonskih inicijativa koje se u BiH nastoje realizovati u sadejstvu političkog Sarajeva i međunarodnog faktora.
    To nas je, kaže Cvijanović, dovelo do još jednog neustavnog eksperimenta koji je, kao što je i do sad bio slučaj, prouzrokovao političku krizu.

    Na pitanje Srne da prokomentariše zahtjev bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića upućen Pravobranilaštvu BiH u kojem traži informaciju šta je ta institucija preduzela u pogledu pravne zaštite “državne imovine” i imovinskih interesa BiH, Cvijanovićeva je odgovorila da se Bećirović obratio u svoje ime, a ne u ime Predsjedništva.

    “Prema tome, riječ je o njegovom privatnom stavu, a ne o zvaničnom stavu institucije”, pojasnila je Cvijanovićeva.

    Ona je ukazala da djeluje kao da neko želi namjerno produkovati krize, kroz uporno rušenje dejtonskog ustavnopravnog poretka BiH.

    “Treba podsjetiti da se u cijelom ovom neustavnom eksperimentu pitanje imovine prvobitno odnosilo na vojnu imovinu, kada je traženo da se takva imovina na teritoriji dva entiteta preknjiži na Ministarstvo odbrane BiH. Time se ustvari tražilo da se iz vlasništva entiteta imovina prenese u vlasništvo BiH”, navela je Cvijanovićeva.

    Budući da je Bećirović veliki zagovornik NATO integracija, rekla je Cvijanovićeva za Srnu, vjerovatno je upoznat o zaključcima NATO samita u Talinu iz 2010. godine, kojima je od Republike Srpske i FBiH traženo da u korist BiH preknjiže svoju nepokretnu vojnu imovinu.

    Da entiteti nisu vlasnici imovine, upitala je srpski član Predsjedništva, zašto bi tako nešto od njih bilo traženo?

    “Onda je opet političkim akrobacijama pitanje vojne imovine prošireno i na cjelokupnu imovinu. I to opet zajednički smišljenom akcijom međunarodnog faktora i političkog Sarajeva, u okviru koje je Ustavni sud BiH izvođač radova”, istakla je Cvijanovićeva.

    Prema njenim riječima, suština je da ne postoji ustavni osnov da se pitanje imovine reguliše na nivou BiH, jer inače ne bi bilo ni traženo od entiteta da je prenesu u vlasništvo BiH.

    “Najkraće rečeno, ako imovina nije entitetska, zašto su onda tražili da je se odreknemo”, upitala je Cvijanovićeva.

  • Cvijanovićeva o uvođenju sankcija Rusiji

    Cvijanovićeva o uvođenju sankcija Rusiji

    Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da na nivou BiH odluka o uvođenju sankcija Rusiji ne postoji i da je priča oko pridruživanja određenim mjerama rezultat djelovanja pojedinih ambasadora koji su radili po instrukcijama bivšeg ministra inostranih poslova u Savjetu ministara Bisere Turković.

    Cvijanovićeva je rekla da sankcije ne postoje, jer nijedna institucija to nije ni stavljala na dnevni red, niti je donosila bilo kakve mjere ni za ni protiv.

    – Imate situaciju da je tamo neko glasao za nešto bez mišljenja institucije koja je nadležna za spoljnu politiku. Oni nikada nisu tražili mišljenje Predsjedništva BiH, koje jeste nadležno sa spoljnu politiku, nego bi slali određene stavove da se pridruži određenim mjerama, rezolucijama i slično – pojasnila je Cvijanovićeva i dodala da o tim temama postoji administrativno-institucionalno ćutanje.

    Ona je za BHRT rekla da spoljna politika zavisi od unutrašnjeg dogovora, te da je veoma teško iskomunicirati spoljnu politiku, ukoliko nema dogovora među domaćim političarima.

    – Ukoliko nemate definisanu politiku na unutrašnjem planu, vrlo je teško da iskomunicirate nešto na spoljnom planu da to bude kohezivno – rekla je Cvijanovićeva.

    Prema njenim riječima, u BiH su dugo godina zauzimani suprotstavljeni stavovi, te da je to teško promijeniti i da ne postoji dovoljno povjerenja.

    – To treba postepeno izgrađivati. Najbolja stvar je unutrašnji dogovor, a spoljna politika je posljedično rezultat unutrašnjeg dogovora – rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je rekla da, ukoliko o pojedinim oblastima ne postoji jedinstven stav, uvijek postoji spasonosno rješenje koje ne mora da bude poprište.

    – Ono ne mora da bude poprište političkih rasprava, prepucavanja, natezanja. Tada pribjegnete formuli koja se zove – neutralan sam, uzdržan, nemam stav za ili protiv, odnosno nemam jedinstven stav”, rekla je Cvijanovićeva.

    Cvijanovićeva je konstatovala da bi u BiH dogovor bio moguć, ukoliko ne bi bilo uplitanja sa strane.

  • Cvijanovićeva poručila da procese treba vratiti u institucije

    Cvijanovićeva poručila da procese treba vratiti u institucije

    Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da u BiH ima mnogo nesređenih odnosa i uzurpacija koje treba zaustaviti i vratiti procese u institucije, u skladu sa ustavnim nadležnostima.

    Cvijanovićeva je rekla da ne zna da li će to biti moguće učiniti sa druga dva člana Predsjedništva, ali da je ona uvijek spremna za stvaranje normalnog ambijenta.

    Ona je rekla da su do sada u Predsjedništvu neke stvari riješene, ali da ima i onih oko kojih nije postojao dogovor i da su stavljene sa strane, te izrazila uvjerenje da će i to biti riješeno kada dođe vrijeme.

    – Na neki način možemo reći da funkcionišemo u skladu sa onim što su naše nadležnosti i što su tačke koje mi treba da razmotrimo. Do sada je bilo veoma važnih odluka na koje naše lokalne zajednice ne čekaju, niti neke druge institucije, ali sigurno ima mjesta koja su veoma problematična- rekla je ona.

    Cvijanovićeva je, upitana da prokomentariše navode nekadašnjeg člana Predsjedništva BiH Mladena Ivanića, koji je rekao da je Predsjedništvo nefunkcionalno i da je predlagao da sva tri člana odu na mjesta stradanja, rekla da je Ivanić “miješao babe i žabe”.

    – Kakve veze ima simbolička poruka koju treba da pošaljete time što ćete imati jednak odnos prema žrtvama sa funkcionalnošću Predsjedništva? Sasvim druga stvar je funkcionalnost Predsjedništva – ocijenila je Cvijanovićeva.

    Ona je pojasnila i da ideja nije naišla na odobravanje kada postoje nesređeni odnosi.

    Stalno ste u nekoj političkoj tuči oko važnih pitanja koje neko smatra životno važnim za svoj narod i entitet, a onda, kao, idete i šaljete neku poruku – rekla je Cvijanovićeva.

    Željka Cvijanović je istakla da poštuje žrtve, ali da ih ne treba koristiti za ličnu političku agendu.

    – To je samo po sebi tragedija. Sada iz tragedije treba da izvlačite poruke i učite lekcije da se one više ne ponove – to je jedna dimenzija, a druga je kako da uredite međusobne odnose da se ne bi ni razmišljalo da se tako nešto može ponoviti – rekla je Cvijanovićeva.

    Reagovanja na izmjene i dopune krivičnog zakonodavstva Republike Srpske Cvijanovićeva je ocijenila kao preuranjena, jer je, kako je ukazala, sve još u formi nacrta, ocijenivši da je potrebno imati više povjerenja.

    – Nacrt je jedna dimenzija, nakon koje slijede rasprave u kojima može da učestvuje, da se mijenjaju određene stvari dok se dođe do prijedloga, pa se djeluje amandmanski, da se eventualno nešto izmijeni. Ono što sam dobila od predlagača su, u suštini, iskopirana neka zakonodavna rješenja država članica EU – rekla je Cvijanovićeva.

  • Cvijanovićeva govorila i o sankcijama SAD

    Cvijanovićeva govorila i o sankcijama SAD

    Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović rekla je danas u Zagrebu da nigdje u Ustavu ne piše da imovina pripada ili da bi trebalo da pripada BiH.

    Proveli smo razne procese, uključujući i proces privatizacije, odvojeno u dva entiteta, upravo po teritorijalno-funkcionalnom principu da ono što se nalazi na teritoriji jednog entiteta pripada tom entitetu rekla je Cvijanovićeva.

    Kada je riječ o sankcijama SAD direktoru Republičke uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove Draganu Stankoviću, Cvijanovićeva je istakla da je takav vid sankcionisanja nepravedan i pristrasan jer se, kako kaže, kažnjavaju izvršioci, odnosno ljudi koji samo rade svoj posao.

  • Cvijanovićeva se sastala sa Milanovićem

    Cvijanovićeva se sastala sa Milanovićem

    Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović sastala se sa hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem u okviru radne posjete.

    Nakon Milanovića, Cvijanovićeva će se sastati i sa premijerom Andrejem Plenkovićem.

    Najavljeno je da će Cvijanovićeva posjetiti i Srpsku pravoslavnu opštu gimnaziju “Kantakuzina Katarina Branković”.

  • Cvijanovićeva putuje u Zagreb

    Cvijanovićeva putuje u Zagreb

    Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i predsjednik Hrvatske Zoran Milanović razgovaraće sutra u Zagrebu.
    Dolazak Cvijanovićeve predviđen je u 12.00 časova u Kabinet predsjednika Hrvatske gdje će je na svečanom ulazu dočekati Milanović, najavljeno je iz Kabineta predsjednika Hrvatske.

    Potom slijedi zajedničko fotografisanje Cvijanovićeve i Milanovića u svečanoj dvorani, a u 12.05 časova tet-a-tet susret u kabinetu predsjednika.

    Izjave za medije predviđene su u 12.50 časova u svečanoj dvorani.

  • Dodik predložio ambasadore BiH iz Srpske

    Dodik predložio ambasadore BiH iz Srpske

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović održali su radno – konsultativni sastanak.

    Kako je saopšteno iz Palate Republike, u skladu sa ustavnim nadležnostima, predsjednik Dodik predložio je ambasadore BiH iz Republike Srpske koji će biti imenovani od strane Predsjedništva BiH.

    -Prilikom predlaganja, zauzet je stav da se na poziciju ambasadora BiH ne imenuju lica starija od 65 godina – saopšteno je.

  • Cvijanovićeva o evropskom putu: BiH mora da sama upravlja procesima

    Cvijanovićeva o evropskom putu: BiH mora da sama upravlja procesima

    Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da EU jeste stateško opredjeljenje BiH, ali i istakla da BiH prethodno mora da pokaže da može sam da upravlja procesima.

    Odgovarajući na pitanja novinara u Banjaluci o prioritetima kada je riječ o evropskom putu BiH, Cvijanovićeva je istakla da je za nju prioritet u Predsjedništvu BiH da se zadrži mir i stabilnost, te dodala da bi za to trebalo da se zalažu i druga dva člana.

    – Republika Srpska želi mir i stabilnost jer je to preduslov za razvoj. Nikome ne guramo prst u oko, s druge strane ne želimo da to nama neko radi – rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je napomenula da nisu usvajani zakoni kada je riječ o ranije postavljenih 14 prioriteta iz Brisela.

    – Treba dobro pogledati šta su naše obaveze i staviti u prvi plan rješavanje opstojnosti BiH kao nekoga ko može da sam upravlja procesima, štiti svoj suverenitet i svoju važnost na koju se mnogi pozivaju. Kada to kažem, mislim da treba da sklonimo strane sudije iz Ustavnog suda BiH – naglasila je srpski član Predsjedništva.

    Cvijanovićeva je istakla da je potrebno minimizirati ulogu bilo koga ko bi obavljao i funkciju visokog predstavnika, naglasivši da ne misli na Kristijana Šmita kojeg Republika Srpska ne priznaje.

    – Da se vrati u okvire Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma, da ne uzurpira prava i ne trudi se da glumi državu. Država su oni koji su izabrani od naroda i koji predstavljaju institucije – izjavila je Cvijanovićeva.

  • Cvijanović: Kavazovićeva ratnohuškačka retorika za svaku osudu

    Cvijanović: Kavazovićeva ratnohuškačka retorika za svaku osudu

    Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da je za svaku osudu ratnohuškačka retorika poglavara Islamske zajednice Huseina Kavazovića.

    Na pitanje Srne da prokomentariše Kavazovićevu izjavu da se “BiH brani u institucijama, te da ukoliko one “padnu”, zemlju treba braniti oružjem”, Cvijanovićeva je odgovorila da ako već on, kao vjerski lider, nije u stanju da promoviše toleranciju i suživot, onda bi barem trebao da se suzdrži od prijetnji oružjem i zapaljivih izjava koje u njegovom slučaju više nisu pojedinačni incidenti, već pravilo.

    • Zajedničke institucije nisu vlasništvo reisa i ne pripadaju samo jednom, već svim narodima u BiH. Sve dok se u Sarajevu bude ignorisala ova ustavna činjenica, a prijetnjama branio opstanak institucija, BiH neće imati bilo kakvu perspektivu – ukazala je Cvijanovićeva.

    Ona je u izjavi za Srnu naglasila da dejtonska BiH i zajedničke institucije mogu da opstanu samo na dijalogu i međusobnom uvažavanju, a nikako na sili ili oružju o kojem tako olako, nepromišljeno i neodgovorno govori reis.

    • Sva sreća da lideri drugih vjerskih zajednica ne siju mržnju i prijetnje, ali za svaku osudu je i ovaj jedan – poručila je srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH.
  • Cvijanovićeva na Samitu Kontakt grupe Pokreta nesvrstanih

    Cvijanovićeva na Samitu Kontakt grupe Pokreta nesvrstanih

    Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da je svijetu hitno potrebna reafirmacija principa miroljubive koegzistencije između država i naroda, uzajamnog poštovanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta i nemiješanja u unutrašnje poslove drugih država i poručila da se, u okviru kolektivnog tročlanog Predsjedništva BiH, snažno zalaže za ove vrijednosti.

    Uobraćanju na Samiti Kontakt grupe Pokreta nesvrstanih u Bakuu, Cvijanovićeva je rekla da joj je čast što ima priliku da se obrati učesnicima ovog važnog skupa i da želi da izrazi zahvalnost na pozivu predsjedniku Azerbejdžana i predsjedavajućem Pokreta nesvrstanih Ilhamu Alijevu.

    – Zaista je privilegija danas biti ovdje i razgovarati o mnogim važnim temama ne samo na simboličkom nivou, već suštinski, kroz ideju partnerstva i solidarnosti. Ovo okupljanje dešava se u vrijeme kad su svijetu, baš kao i u periodu nastanka Pokreta, prijeko potrebni mir, relaksacija, dijalog, uzdržanost od namjere da neki problem učinimo većim – naglasila je Cvijanovićeva.

    Ona je navela da aktuelni globalni izazovi sa kojima se svijet suočava ukazuju na važnost poštovanja neprolaznih i univerzalnih vrijednosti i principa na kojima je utemeljen i danas počiva Pokret nesvrstanih.

    – Svijet u kojem živimo mijenja se dramatičnom brzinom i, nažalost, ne u pozitivnom pravcu. Pandemija virusa korona ostavila je ozbiljne i dugoročne posljedice u cijelom svijetu. One se najprije ogledaju u izgubljenim ljudskim životima, a pored oblasti medicine i zdravstvene zaštite, vidljive su i u gotovo svim drugim segmentima društva – ukazala je srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH.

    Usljed pandemije, dodala je ona, ekonomski izazovi dodatno su se usložnili i umnožili kako na globalnom, tako i na nivou pojedinačnih država, posebno onih siromašnijih.

    Prema njenim riječima, na vrhuncu pandemije posebno su izražene razlike između razvijenih i nerazvijenih država, u pogledu pristupa i distribucije medicinskih sredstava poput respiratora i zaštitne medicinske opreme, a u kasnijoj fazi i vakcina.

    Ona je ocijenila da su principi solidarnosti i uzajamne pomoći ustuknuli pred strahom od nevidljivog neprijatelja koji se širio ogromnom brzinom, prkoseći svim restriktivnim mjerama koje su uvodile vlasti širom svijeta da bi očuvali svoje stanovništvo.

    Ipak, dodala je Cvijanovićeva, bilo je i pozitivnih primjera kao što su aktivnosti određenih država i međunarodnih organizacija koje su bile na raspolaganju onim najugroženijima.

    – Kao predstavnik zemlje posmatrača, želim da pohvalim ulogu Pokreta nesvrstanih koji je i tada bio, a i danas je u centru multilateralnih napora usmjerenih ka prevazilaženju negativnih efekata korona virusa. Nažalost, period postepenog oporavka, koji je uslijedio nakon stabilizacije epidemiološke situacije u svijetu, obilježen je novim globalnim bezbjednosnim izazovima, ratnim dešavanjima i dramatičnim zaoštravanjem geopolitičkih rivaliteta – naglasila je Cvijanovićeva.

    Stoga se, navela je ona, ponekad čini da su i postkovid oporavak, kao i mnoge druge važne teme, u posljednjih godinu dana otišle u drugi plan, barem što se tiče medija i njihovog fokusa.

    – Međutim, odsustvo medijskog interesovanja ne znači da su ti izazovi, nestali ili se umanjili. Zato smatram da je veoma važno što u okviru ovog samita imamo priliku da skrenemo pažnju međunarodne javnosti na problem postkovid oporavka, kao i na važnost ulaganja dodatnih napora ka prevazilaženju negativnih efekata pandemije. Taj zadatak nije nimalo jednostavan, s obzirom na složene okolnosti i ogroman nered u kojem se svijet trenutno nalazi – rekla je Cvijanovićeva.

    Prema njenim riječima, rat, sankcije, teroristički napadi govore da je jezik sile i oružja prevladao nad diplomatijom i dijalogom, a ponekad se čini i nad samim razumom.

    I dok ljudi stradaju, dodala je ona, ogroman dio svijeta pretvorio se u navijačke tabore koji požar gase benzinom.

    Cvijanovićeva je istakla da se u spirali nasilja i ratne histerije, sa podozrenjem, gotovo neprijateljski, posmatraju oni koji apeluju na mir i dijalog, odbijajući da se svrstaju u jedan od suprotstavljenih tabora.

    – Kao što znate, na prostoru bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), jedne od osnivača Pokreta nesvrstanih, prije tri decenije bjesnio je krvavi građanski rat. Posebno tragičan bio je sukob u BiH u kojem je stradalo skoro 100 hiljada ljudi. Mi, nažalost, veoma dobro znamo šta je rat, šta su sankcije i kakve posljedice sa sobom nose, jer ih osjetimo i danas, 28 godina od okončanja oružanog sukoba. Zbog toga iskreno saosjećamo i žalimo za svakim izgubljenim životom u Ukrajini i u drugim dijelovima svijeta jer znamo da oni nisu broj, niti statistika, već ljudska bića čiji si izgubljeni životi prouzrokovali duboke rane njihovim zauvijek unesrećenim porodicama – ukazala je ona.

    Cvijanovićeva je naglasila da “nas tragedija kroz koju smo prošli obavezuje da o tome govorimo sa ljudskog i humanitarnog aspekta, sa punom sviješću o tome da je cijena rata ogromna baš kao i važnost mira”.

    – I to baš na ovom mjestu, jer su upravo principi na kojima je utemeljen Pokret nesvrstanih jedini mogući put ka miru i dugoročnoj stabilizaciji trenutnih geopolitičkih i bezbjednosnih izazova – rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je istakla da je svijetu hitno potrebna reafirmacija principa miroljubive koegzistencije između država i naroda, uzajamnog poštovanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta, te nemiješanja u unutrašnje poslove drugih država.

    Cvijanovićeva je naglasila da se u okviru kolektivnog tročlanog Predsjedništva BiH snažno zalaže za ove vrijednosti, kao i za dosljedno poštovanje unutrašnjeg i međunarodnopravnog poretka.

    Ona je rekla da međunarodno pravo nije uspostavljeno da bi bilo mrtvo slovo na papiru ili švedski sto sa kojeg svako, od slučaja do slučaja, uzima ono što mu odgovara.

    Prema njenim riječima, međunarodno pravo je definisano kao univerzalno, sa jasnom intencijom da ga jednako poštuju svi subjekti bez obzira na veličinu, broj stanovnika, vojnu ili ekonomsku moć.

    – Posljedica urušavanja globalnog poretka zasnovanog na međunarodnom pravu su nestabilnost i anarhija u kojoj dugoročno niko ne dobija, a svi u manjoj ili većoj mjeri gube. Uvjerena sam da na ovom mjestu postoji visok stepen saglasnosti u pogledu temeljnih vrijednosti na kojima treba da bude zasnovan međunarodni poredak, od kojih su mir, stabilnost i saradnja među najvažnijim – istakla je Cvijanovićeva.

    Ona je izrazila zadovoljstvo što kao predstavnik zemlje posmatrača prvi put prisustvuje okupljanju zemalja Pokreta koji je pokazao sposobnost da opstane i zadrži svoj značaj uprkos svim globalnim promjenama.

    Činjenica je, rekla je Cvijanovićeva, da su okolnosti u kojima je nastao te 1961. godine u Beogradu, prestonici SFRJ, a danas glavnom gradu Srbije, drugačije, ali ne i sasvim neuporedive sa trenutnim, te da je činjenica i da su mnoge nesvrstane zemlje, tada siromašne, uspjele da od nerazvijenih postanu razvijene i moderne zajednice.

    – Upravo zemlje Pokreta predstavljaju odličan okvir za jednu novu privrednu saradnju i stoga je važno rehabilitovati privredne i poslovne kontakte među njima. I tada, a i danas, Pokret nesvrstanih nastoji da očuva međunarodni balans, afirmiše saradnju i međusobno uvažavanje u bilateralnim odnosima svojih članica, ali i globalnom poretku. Zato sam uvjerena da i naša tradicija nesvrstanosti, utemeljena kroz spoljnopolitičko nasljeđe SFRJ može biti snažan most saradnje i razumijevanja u budućnosti kako kroz jačanje bilateralnih odnosa sa zemljama članicama Pokreta nesvrstanih, tako i kroz učešće u multilateralnim inicijativama od opšteg, globalnog značaja – naglasila je Cvijanovićeva u obraćanju na ovom značajnom skupu u Bakuu.

    Ona je ocijenila da su mnogi izazovi zajednički, bilo da je riječ o postkovid oporavku ili aktuelnim bezbjednosnim i geopolitičkim turbulencijama, te da stoga vjeruje da isto tako zajednički može doći do određenih zaključaka koji bi mogli doprinijeti njihovom prevazilaženju.