VRBAS Media

Oznaka: Željka Cvijanović

  • Cvijanovićeva traži odgovor od Heleza na šta se BiH obavezala Ukrajini

    Cvijanovićeva traži odgovor od Heleza na šta se BiH obavezala Ukrajini

    Željka Cvijanović, predsjedavajuća Predsjedništva BiH, zatražila je od Ministarstva odbrane BiH i ministra Zukana Heleza da joj odgovore po čijem odobrenju su predstavnici ovog ministarstva učestvovali na sastanku Kontakt grupe za odbranu Ukrajine, a koji je održan 25. maja ove godine, kao i da iznesu na šta se to BiH u ovom slučaju obavezala kao pomoć ukrajinskoj strani.

    Cvijanovićeva tvrdi da Ministarstvo odbrane nije obavijestilo instituciju koju ona zastupa za učešće na sastanku, te da nije dobila nijedan zvanični dokument o tome, a što je po zakonu morala, jer je Predsjedništvo BiH vrhovni komandant Oružanih snaga (OS) BiH.

    Podsjetimo, zamjenik ministra odbrane BiH za politiku i planove Slaven Galić i načelnik Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH general-pukovnik Senad Mašović učestvovali su na sastanku Kontakt grupe za odbranu Ukrajine u online režimu u četvrtak, 25. maja 2023. godine.

    U saopštenju za javnost iz resornog ministarstva je navedeno da se na sastanku razgovaralo o aktuelnostima oružanog sukoba u Ukrajini, te su razmatrane donacije različitih zemalja za pomoć u odbrani Ukrajine.

    “Na sastancima Kontakt grupe za odbranu Ukrajine (UDCG) najviši predstavnici Ministarstva odbrane BiH i OS BiH učestvuju na poziv ministra odbrane Sjedinjenih Američkih Država Lloyda Austina i načelnika Združenog štaba Oružanih snaga SAD generala Marka Milleya”, piše u saopštenju, a na koje je reagovala predsjedavajuća Predsjedništva BiH, tražeći da joj se dostavi izvještaj sa tog sastanka.

    Cvijanovićeva je prvo podsjetila da je Predsjedništvo BiH nadređeno Oružanim snagama BiH, što je, kako je navela, definisano Ustavom i zakonima.

    “Iako se ovi sastanci održavaju od 26. aprila 2022. i njima prisustvuju najviši predstavnici MO i OS BiH iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda, i do sada je održano 12 sastanaka (uživo ili u online formatu), nijedan zvaničan dokument o ovom pitanju nije stigao u Predsjedništvo”, piše u zahtjevu koji je upućen Ministarstvu odbrane, a u koji su imali uvid pojedini banjalučki mediji.

    Isto tako, Cvijanovićeva je zatražila da resorno ministarstvo, između ostalog, odgovori na osnovu kojih odluka je učestvovalo u Kontakt grupi za odbranu Ukrajine; koji su stavovi prezentovani i šta je prihvaćeno od strane predstavnika BiH; o kojim je donacijama riječ i ko ih obećava u ime BiH, i da li se ovim spoljna politika vodi van Predsjedništva, koje je jedino nadležno za to?

    Prema našim saznanjima, a do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina” u kabinet Cvijanovićeve nije stigao odgovor Ministarstva odbrane BiH.

    Komentar smo pokušali dobiti od ministra Zukana Heleza, ali na naše pozive nije odgovarao.

    Ništa bolje nismo prošli ni u upitu Ministarstvu. Praktično su prenijeli svoje zvanično saopštenje, a to je da je prisustvo Galića i Mašovića regulisano odlukom Ministarstva odbrane, a na osnovu poziva Ministarstva odbrane SAD.

    Na naše pitanje da li je Predsjedništvo BiH ranije obaviješteno da će predstavnici Oružanih snaga BiH učestvovati na ovom sastanku i da li su dobili saglasnost za to, kratko je poručeno:

    “Nadležnosti Ministarstva odbrane za međunarodno predstavljanje BiH po pitanjima odbrane regulisano je Zakonom o odbrani Bosne i Hercegovine.”

    S druge strane, dobro upućeni izvori “Nezavisnih novina” poručuju da je za bilo kakvo vojno pitanje neophodna saglasnost sva tri člana Predsjedništva BiH.

    “Moraju svi članovi Predsjedništva da dignu ruku, nema preglasavanja. Zato se ne uključuje skupština, već je jednostavno neophodan konsenzus”, tvrde naši izvori.

    Da je u ovom slučaju zakon prekršen, smatra i Boris Jerinić, bivši zamjenik ministra odbrane BiH za upravljanje resursima.

    “Oni su dužni da upoznaju Predsjedništvo kao vrhovnog komandanta za ovakve stvari i da dobiju saglasnost za to, da budu odobreni svi dokumenti i akti, pogotovo jer Predsjedništvo vodi spoljnu politiku. To važi za bilo koje ministarstvo”, pojašnjava Jerinić i dodaje:

    “Vijeće ministara je pomoćni organ Predsjedništva. Ja razumijem reakciju gospođe Cvijanović jer u pojedinim ministarstvima imate očiglednu samovolju, ljudi uzimaju sebi za pravo nešto što nije njihova nadležnost”, kazao je Jerinić.

  • Cvijanović: Predsjedništvo nije dalo saglasnost o prelijetanju američkih bombardera preko BiH

    Cvijanović: Predsjedništvo nije dalo saglasnost o prelijetanju američkih bombardera preko BiH

    Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je Srni da nema potrebe da Igor Crnadak dokazuje svoj očaj izmišljenim temama, jer ga svi, kako je rekla, odavno veoma jasno vidimo.

    Na pitanje Srne da prokomentariše izjavu Crnatka da je Predsjedništvo donijelo odluku da američki bombarderi nadlijeću BiH, Cvijanovićeva je odgovorila da Crnadak izmišlja, laže i zaobilazi istinu u širokom luku.

    – Kako god to nazvali, Predsjedništvo nije donijelo nikakvu odluku o prelijetanju američkih bombardera preko BiH, niti je o tome bilo upoznato. I sljedeći put, prije nego što počne lagati iz očaja, neka barem nešto provjeri, makar ono osnovno – naglasila je Cvijanovićeva.

    Upitana da prokomentariše najavu Ambasade SAD u BiH da će dva američka aviona sutra imati nizak prelet iznad nekoliko gradova u BiH u znak, kako su naveli, partnerstva BiH i SAD, Cvijanovićeva je istakla da osuđuje taj čin i smatra ga nepotrebnim i provokativnim.

    – I nikada na tako nešto ne bih dala saglasnost, ni kao srpski član Predsjedništva, niti u bilo kojem drugom svojstvu – poručila je Cvijanovićeva u izjavi za Srnu.

  • Željka Cvijanović nije podržala zaključak o proglašenju 25. maja danom žalosti u BiH

    Željka Cvijanović nije podržala zaključak o proglašenju 25. maja danom žalosti u BiH

    Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović nije danas podržala zaključak koji je usvojilo Predsjedništvo, a kojim se zadužuje Savjet ministara da usvoji odluku o proglašenju 25. maja danom žalosti u BiH.

    Ovo je potvrđeno iz Kabineta srpskog člana i predsjedavajuće Predsjedništva.

    Cvijanovićeva je rekla da Predsjedništvo nije nadležno da donosi odluke po ovom pitanju niti da nekome drugom naređuje da ih donosi.

    Vanredna sjednica Predsjedništva održana je na zahtjev bošnjačkog člana Denisa Bećirovića.

  • Cvijanovićeva poručila da bol ni nakon 31 godinu ne jenjava

    Cvijanovićeva poručila da bol ni nakon 31 godinu ne jenjava

    Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da je 22. maj jedan od najtužnijih dana u istoriji Republike Srpske i nacionalna tragedija koja će zauvijek biti urezana u kolektivno pamćenje našeg naroda.

    Cvijanovićeva je navela da se na današnji dan, kada je preminula prva od 12 zvjezdica, sjećamo nevinih beba koje su 1992. godine stradale u banjalučkom porodilištu usljed nedostatka kiseonika.

    – Saosjećajući sa bolom njihovih porodica i bližnjih, koji ne jenjava ni nakon 31 godinu, iznova se pitamo koje su granice zla svjetskih moćnika koji nisu dozvolili da se neophodni kiseonik dopremi u banjalučko porodilište – naglasila je Cvijanovićeva.

    Ona je istakla da su upravo nečinjenjem počinili najstrašniji zločin, uskrativši pravo na dah i život novorođenim bebama.

  • Cvijanović: Prirodne nepogode ne mogu biti povod za uzurpaciju entitetskih nadležnosti od zajedničkih institucija

    Cvijanović: Prirodne nepogode ne mogu biti povod za uzurpaciju entitetskih nadležnosti od zajedničkih institucija

    Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da prirodne nepogode ne mogu biti povod za uzurpaciju entitetskih nadležnosti od zajedničkih institucija.

    Na pitanje Srne da prokomentariše zahtjev Denisa Bećirovića za održavanjem vanredne sjednice Predsjedništva BiH, na kojoj bi, kako je naveo, iz budžetskih rezervi Savjeta ministara bilo izdvojeno 2.300.000 KM za sanaciju štete izazvane poplavama na području Unsko-sanskog kantona i opštine Čelić, Cvijanovićeva je rekla da Predsjedništvo nema ništa s tim.

    Ona je pojasnila da nadležne institucije u Republici Srpskoj i FBiH treba da urade sve kako bi zaštitili ugroženo stanovništvo i njihovu imovinu, uključujući i to da intenziviraju međuentitetsku saradnju.

    • Ovo nije situacija u kojoj bismo trebali da se samoreklamiramo i prikupljamo političke poene, već je potrebno da sve nadležne institucije, u skladu sa svojim ustavnim nadležnostima, urade svoj dio posla – poručila je Cvijanovićeva.
  • Cvijanović: BiH u haosu već skoro tri decenije

    Cvijanović: BiH u haosu već skoro tri decenije

    Bosna i Hercegovina u stanju je haosa već skoro tri decenije, jer neće da liječi sopstvene rane, izjavila je srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović u emisiji Telering.

    Cvijanovićeva je rekla da su različita tumačenja Dejtonskog sporazuma dovela BiH u lošu situaciju.

    Bošnjački akteri, smatra Cvijanovićeva, sa međunarodnim faktorom pokušavaju da od Republike Srpske naprave ljušturu i da razvlaste njen ustavni kapacitet.

    Zato je, tvrdi, u Njujorku ispunila svoju misiju, kada je na sjednici Savjeta bezbjednosti UN-a istakla glavne probleme i kočnice u BiH.

    Ona dodaje da bi opet napustila sjednicu tokom obraćanja Kristijana Šmita, naglašavajući da je jedan od problema u BiH pojedinac koji se postavlja iznad demokratski izabranih institucija.

    • Јa imam obavezu i moja je misija da kažem šta su to glavni problemi u BiH. Da li će neko reći nešto drugo, to je nebitno. Izašla sam iz tri razloga. Prvi je što godinama gledamo manipulativni pristup ljudi koji tamo prezentuju stvari, drugi jer ne mislim da neko ko je neizabran može biti superioran, to je nepravedno i kontraproduktivno za BiH. Treće, Šmit nema legitimitet jer ga nije imenovao savjet bezbjednosti. Čak i da ima legitimitet, ponižavajuće je da jedan namjesnik predstavlja zemlju i nameće zakone – istakla je Cvijanovićeva.

    Cvijanovićeva je rekla da se Republika Srpska ponaša legalistički, poštujući slovo Ustava, i da je konstantan njen stav da ne može neko biti iznad demokratski izabranih institucija i stavljati se u ulogu superiornosti u odnosu na one koji su izabrani na demokratskim izborima.

    Ona je istakla da je to prednost Republike Srpske, da Republika Srpska može da egzistira bez ikakvih problema u okviru BiH i da treba uporno raditi na jačanju institucija Srpske.

    Cvijanovićeva je poručila da je za nju Republika Srpska okvir, garancija za postojanje i nešto što treba čuvati i njegovati, te da je važno da se svi u BiH pridržavaju Ustava i ustavnih odredaba.

  • Cvijanović: U stanjima elementarnih nepogoda važna je međusobna saradnja

    Cvijanović: U stanjima elementarnih nepogoda važna je međusobna saradnja

    Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović rekla je da je Republika Srpska danas mnogo spremnija da odgovori na elementarne nepogode, te naglasila da u takvim situacijama treba da postoji i dobra saradnja sa Federacijom BiH /FBiH/.

    Cvijanovićeva je izrazila nadu da bi u narednom periodu ti dobri odnosi entitetskih resornih ministarstava opet mogli biti uspostavljeni.

    “Imali smo zajedničke sjednice. Radili smo i na reformskoj agendi i ujednačili neke mjere koje ćemo zajedno sprovoditi u dva entiteta”, rekla je Cvijanovićeva i dodala da to znači da i druge institucije i službe trebaju sarađivati, uključujući i one u regionu.

    Ona je napomenula da se pitanje katastrofa ne može koristiti kako bi se nešto napravilo na nivou BiH i naglasila da je ključna saradnja dva entiteta i saradnja oba entiteta na nivou BiH, kako bi se ostvarila dobrobit za svakog građanina.

    “Nekada ljudi insistiraju na centralizaciji samo da bi nešto postojalo gore, kako kažu, a ne na tome da dobijete neku veću efektivu, efikasnost i bolji rezultat”, rekla je Cvijanovićeva sinoć za RTRS.

    Osvrćući se na elementarne nepogode u Republici Srpskoj 2014. godine, Cvijanovićeva je istakla da je Srpska danas mnogo spremnija, kao i da je kupljena nova oprema, a radile su i lokalne zajednice.

    Ona je podsjetila da joj je njen predsjednički mandat bio obilježen strahotama, poput suše, poplave i virusa korona, i da je tada morala donositi uredbe za zakonskom snagom.

    “Kad se to desi, onda se pokaže sposobnost i aktivizam institucija”, istakla je Cvijanovićeva.

  • Cvijanović: Ne idem u Rejkjavik, jer će to biti još jedno ismijavanje međunarodnog prava

    Cvijanović: Ne idem u Rejkjavik, jer će to biti još jedno ismijavanje međunarodnog prava

    Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je Srni da ne ide na Samit Savjeta Evrope u Rejkjavik jer će to biti još jedno ismijavanje međunarodnog prava, a u BiH su se toga previše nagledali.

    Kako drugačije objasniti da se u finalnoj deklaraciji Samita poziva na poštovanje teritorijalnog integriteta samo pojedinih, a ne svih članica Savjeta Evrope, što je bio sasvim opravdan i razuman prijedlog Srbije. Predloženi tekst obiluje proizvoljnim i nedosljednim političkim kvalifikacijama, kao i stavovima koji izlaze izvan okvira djelovanja Savjeta Evrope – pojasnila je Cvijanovićeva.

    Ona smatra da BiH kao postkonfliktna zajednica treba da ostane neutralna o pitanju bilo kojeg oružanog sukoba, ne stajući ni uz jednu zaraćenu stranu.

    • Kabinet srpskog člana Predsjedništva dao je negativno mišljenje o uspostavljanju Registra o pričinjenoj materijalnoj šteti u ukrajinskom konfliktu, a što se tiče finalne deklaracije Samita i za nju je predložen negativan stav. Budući da, prema našim informacijama, predstavnik BiH na sjednici Komiteta ministara Savjeta Evrope nije izrazio eksplicitan negativan stav o pitanju usvajanja predložene finalne deklaracije Samita, smatram da njegovo djelovanje ne odražava zvaničan stav BiH o navedenom pitanju – naglasila je Cvijanovićeva.

    Ona je navela da u takvim okolnostima ne želi da učestvuje u radu Samita, niti da na taj način daje legitimitet stavovima sa kojima nije saglasna.

  • Cvijanović: Šmit vlada dekretom, BiH nije bure baruta

    Cvijanović: Šmit vlada dekretom, BiH nije bure baruta

    Željka Cvijanović, predsjedavajuća Predsjedništva BiH, rekla je na sjednici Savjeta bezbjednosti UN-a posvećenoj stanju u BiH da je ohrabrena što je čula toliko mnogo izjava vlada koje su predstavljene na ovom sastanku da sve dijele isti cilj – BiH koja je suverena, nezavisna i prosparitetna.

    Rekla je da je jedini realističan način da se do ovog dođe Dejtonski sporazum koji podrazumijeva podjelu vlasti između tri naroda u BiH koji imaju istoriju sukoba kroz decentralizovani sistem vlasti koji svima osigurava da neće postati subjekt bilo koje druge grupe.

    “Ovaj pažljivo izbalansirani sistem je uspješno očuvao mir u BiH više od 27 godina. Obzirom da ste RS koju ja predstavljam i koja me je izabrala da ga predstavljam u Predsjedništvu BiH pomenuli toliko puta, želim da naglasim da je u Dejtonu Srpska pristala s drugim stranama da bude dio visoko decentralizovane BiH, u kojoj sve nadležnosti pripadaju entitetima osim onih koje Ustav BiH izričito dodjeljuje BiH”, rekla je ona.

    Podsjetila je da je u narednom periodu djelovanjem međunarodne zajednice BiH dodatno centralizovana, i pozvala da svi podrže Dejtonski sporazum.

    Rekla je da BiH nije bure baruta, te da je to stav i EUFOR-a, te da je politička dinamika u zemlji slična onom što se dešava i u drugim zemljama.

    Rekla je da prijetnja stabilnosti BiH ne dolazi od nabijenih političkih izjava, već od neuspjeha dosljedne implementacije Dejtonskog sporazuma.

    Rekla je da je uloga visokog predstavnika nezakonito promijenjena od uloge facilitatora do uloge autokrate sa beskonačnim ovlaštenjima koji vladaju dekretima bez konsultacija i poštovanja procedura i odobrenja Savjeta bezbjednosti ili drugih međunarodnih organizacija.

    “Uoči mog putovanja da prisustvujem ovom sastanku, Šmit, koji nije dobio saglasnost Savjeta bezbjednosti je zaprijetio da ako budem imala nerava da dovedem u pitanje njegov legitimitet da ću dobiti odgovor koji mi se neće svidjeti. Ovakav odnos prema izabranim zvaničnicima RS je nažalost tipičan za toliki broj međunarodnih zvaničnika u mojoj zemlji”, rekla je ona i optužila Šmita za aroganciju koja ne može pomoći da se stvari poprave, te rekla da on vlada dekretom.

    Dodala je da te izjave dolaze nakon što parlament usvaja zakone koji postoje u svim običnim zemljama na legalan način. Rekla je i da je ranije bilo opšte prihvaćeno da je javna imovina pripala entitetima, i da postoje izjave koje to potkrepljuju.

    “Ako BiH ikad želi da bude suverena, stabilna i prosperitetna zemlja, onda njom moraju vladati ne oni koji nisu izabrani strani zvaničnici koji donose deaspotske dekrete koji se njima sviđaju nego izabrani zvaničnici od strane naroda”, rekla je ona.

    Rekla je da Ustavnom sudu BiH nedostaje kredibilitet jer u njemu sjede strane sudije kojima je mandat trebao isteći nakon pet godina od rata.

    Rekla je da je RS posvećena suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH, ali i ustavnom poretku koji je uspostavljen Dejtonskim sporazumom.

    “Najviše od svega, posvećena je miru, ali ne želi prihvatiti despotsku vlast visokih predstavnika i neustavnim odlukama Ustavnog suda”, rekla je ona i dodala da je hipokritično optuživati RS za kršenje Dejtona od strane onih koji su svojim nametanjima prekršili Dejton.

  • Cvijanović: Napustila sam zasjedanje jer Šmit nastavlja sa pravljenjem eksperimenta od BiH

    Cvijanović: Napustila sam zasjedanje jer Šmit nastavlja sa pravljenjem eksperimenta od BiH

    Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH napustila je zasjedanje Savjeta bezbjednosti UN tokom obraćanja Kristijana Šmita.

    Napustila sam, jer nije verifikovan u Savjetu bezbjednosti UN, jer nastavlja sa pravljenjm eksperimenta od BiH, stavljajući se iznad demokratski izabranih institucija, za šta mu Dejtonski sporazum nije dao mandat. I neki dan je izjavio: “Јa sam taj koji odlučuje”, a ja mu poručujem mi smo ti koji odlučujemo jer nas je narod izabrao – objavila je Cvijanovićeva na Instagramu.

    Šmitovom obraćanju nisu prisustvovali ni šefovi stalnih misija Rusije i Kine pri UN, koje ga ne priznaju kao visokog predstavnika u BiH.