Oznaka: Željka Cvijanović

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da su svi problemi u BiH isključivo političke, a ne bezbjednosne prirode i da je besmisleno pozivati na raspoređivanje dodatnih međunarodnih snaga u BiH.

Cvijanovićeva je ukazala da o tome svjedoče i poruke svih relevantnih aktera poput Eufora i NATO, koji bezbjednosnu situaciju u BiH ocjenjuju kao stabilnu.

– Zahtjevi da NATO rasporedi svoje snage su besmisleni zahtjevi ispraznih političara koji pričom o navodnoj ugroženoj bezbjednosnoj situaciji nastoje da privuku pažnju međunarodnog faktora – rekla je Cvijanovićeva.

Ona je ocijenila da su to tendenciozni pozivi, najčešće iz Sarajeva s namjerom da Republiku Srpsku prikažu kao remetilački faktor.

– Oni to uporno rade, a sarajevski ormari im puni skeleta. To predstavlja i njihov svojevrsni bijeg od unutrašnjeg dijaloga, koji za razliku od dodatnih stranih trupa, jedini može da doprinese rješavanju otvorenih političkih pitanja u BiH – rekla je Cvijanovićeva.

Odgovarajući na pitanje šta Republika Srpska može da očekuje od sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH zakazane za 22. avgust i da li će biti riješena institucionalna kriza, Cvijanovićeva je rekla da je popunjavanje Savjeta ministara obaveza koja proizlazi iz dogovora sa partnerima iz Federacije BiH, a ne bilo kakav ustupak Srpskoj.

– Uostalom, propisana je i obaveza u pogledu zastupljenosti konstitutivnih naroda u sastavu Savjeta ministara, tako da je ta stvar jasna. Ipak, mislim da je pozitivan signal to što smo postigli određeni dogovor o imenovanju ministra finansija iz reda srpskog naroda, usvajanju nekoliko zakona koji su važni za nastavak evropskog puta BiH i naravno, formiranju radne grupe čijim radom bi se trebalo doći do reforme Ustavnog suda BiH i riješiti nastala kriza – rekla je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva očekuje da se nastave razgovori o svim važnim temama i da se rješavaju pitanja od interesa za sve narode koje predstavljaju u institucijama.

Odgovarajući na pitanje da li će se razriješiti kriza sa Ustavnim sudom BiH i koji je izlaz iz situacije, Cvijanovićeva je rekla da Republika Srpska nije odgovorna za krizu nastalu donošenjem neustavnih i nezakonitih odluka od Ustavnog suda BiH, tako da ni ključ njenog rješavanja nije u njenim, već u nečijim drugim rukama.

– Mi smo svakako spremni da pružimo doprinos njenom rješavanju, ali loptica je prvenstveno na strani aktera u Sarajevu. Mi smo jasno rekli da ovakav Ustavni sud, u kojem tri stranca zajedno s predstavnicima jednog naroda kontinuirano donose neustavne odluke na štetu Republike Srpske, za nas nije prihvatljiv – rekla je Cvijanovićeva.

Ona je ukazala i da reforma Ustavnog suda predstavlja jedan od zahtjeva Evropske unije, jer nije normalno da bilo koja zemlja u 21. vijeku, a pogotovo ne kandidat za članstvo u EU, u svojim institucijama toleriše strance koji donose bilo kakve odluke.

– To je rediciv nekih prošlih vremena pa i vijekova, i mislim da je krajnje vrijeme da konačno iskoračimo iz tog polukolonijalnog položaja – rekla je Cvijanovićeva.

Govoreći o ispunjavanju 14 prioriteta neophodnih za pristupanje BiH EU, Cvijanovićeva je navela da su predstavnici Srpske partnerima iz Federacije BiH predložili da se paralelno otvori proces rješavanja svih 14 prioriteta, iako među njima ima nekoliko veoma složenih sa stanovišta Srpske.

Ona je ocijenila da je to fer prijedlog i prema njima i prema samoj EU.

– Ako smo mi spremni da otvorimo neke za nas teške teme, onda isto to očekujemo i od partnera iz FBiH. Ono što ohrabruje jeste to što smo i o Ustavnom sudu napravili neki načelni dogovor, ali on tek treba da zaživi u praksi. To svakako jeste jedno od najvažnijih pitanja za nas iz Republike Srpske, a vjerujem i za cijelu BiH, jer je riječ o instituciji koja je, uz Kancelariju visokog predstavnika, najveći generator političkih i institucionalnih kriza u BiH u posljednjoj deceniji – rekla je Cvijanovićeva.

Ona je navela da su najave referenduma o statusu, a ne o otcjepljenju Srpske uvijek reakcija na određene procese kojima se grubo narušava dejtonska i ustavna pozicija Republike Srpske u okviru BiH.

– Mi ne možemo i nikad nećemo prihvatiti proces tihe centralizacije BiH, jer na to nismo dali saglasnost u Dejtonu. Mi smo legalisti i zalažemo se za ono što piše u Ustavu i Dejtonskom mirovnom sporazumu. Prema tome, odgovornost nije na nama, već na onima koji žele da ilegalno naruše teško postignuti dogovor i balans tri konstitutivna naroda – rekla je Cvijanovićeva za Kurir.

Ona je istakla da će se zvaničnici Srpske takvim nastojanjima uvijek suprotstaviti i da će koristiti sva politička i pravna sredstva da zaštite ustavnu poziciju Republike Srpske.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je Srni da ambasador ima pravo da se sastane sa rukovodiocima i predstavnicima svake institucije u zemlji prijema.

Upitana da prokomentariše to što su hrvatski i bošnjački član Predsjedništva BiH Željko Komšić i Denis Bećirović zatražili od ministra inostranih poslova Elmedina Konakovića da ambasadora BiH u Srbiji Aleksandra Vranješa pozove na hitne konsultacije zbog susreta sa direktorom BIA Aleksandrom Vulinom, Cvijanovićeva je odgovorila da bi bilo bolje pozvati Zlatka Lagumdžiju kako bi utvrdili da li je kriva Misija BiH u Njujorku ili MIP za falsifikovanje prevoda, ali i originala pisma koje joj je uputio generalni sekretar UN.

– Takođe, i da utvrdimo zašto je takvo lažirano pismo pušteno prije u medije nego što je u originalnoj verziji stiglo onome kome je i namijenjeno – istakla je Cvijanovićeva.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je dapokretanje veta nije nikakav hir , te da to nije stvar Željke Cvijanović, već Republike Srpske, pa na volju svakom poslaniku kako će glasati.

Cvijanovićeva je izjavila da svako donosi odluke na osnovu svoje političke procjene, te da je sigurna da će poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske razumjeti da bi ovo bilo prvi put da neki organ sa nivoa BiH donese zaključke kojima se poziva strani faktor da sankcioniš po Republici Srpskoj.

Na pitanje Srne da prokomentariše izjavu Igora Crnatka da, što se tiče najavljenog veta srpskog člana Predsjedništva, PDP nije spreman podržati nijedan veto, a uslov za podršku je, kako kaže, da izađu iz koalicije sa “Trojkom”, Cvijanovićeva je odgovorila da je sigurna da i bez njega u Narodnoj skupštini ima dovoljno poslanika koji neće tolerisati preglasavanje kakvo se desilo u Predsjedništvu BiH, niti da frustrirani Denis Bećirović dijeli lekcije institucijama Republike Srpske.

• Ako Crnadak misli da dva člana Predsjedništva izabrana sa teritorije FBiH mogu njemu kao narodnom poslaniku koji sjedi u Narodnoj skupštini Republike Srpske diktirati šta ta skupština treba da radi ili da li neko iz bijelog svijeta treba kažnjavati građane, institucije ili političare iz Republike Srpske, onda i ne mora podržati veto – rekla je Cvijanovićeva.

Što se tiče priče o Ustavnom sudu, Cvijanovićeva je rekla da misli da Crnadak nije razumio šta je rečeno.

• Proces reforme Ustavnog suda BiH i njegovo popunjavanje su uslovljeni procesi -pojasnila je Cvijanovićeva.

Spekulacije koje su se pojavile u pojedinim medijima da su usvojeni zaključci koje je predložio bošnjački član Denis Bećirović na sjednici Predsjedništva i da nemam pravo veta nisu tačne, izjavila je srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović na konferenciji za novinare u Administrativnom centru Vlade Republike Srpske.

Cvijanović je poručila da ona ima pravo po Ustavu da se obrati Narodnoj skuštini Republike Srpske i da traži zaštitu.

• Biće drugi krug glasanja. Sigurno je da ću iskoristiti svoje ustavno pravo da pokrenem veto, u slučaju da budem preglasana na sjednici Predsjedništva – rekla je Cvijanovićeva.

Cvijanović je naglasila da Bećirović pokušava da privuče međunarodnu pažnju svojim postupcima.Tri verzije pisma generalnog sekretara Antonia Guteresa se vrte po medijima, ali nijedna nije došla do mene, izjavila je srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović na konferenciji za novinare.

Cvijanović je poručila da je ovo ozbiljno kršenje svih diplomatskih praksi i zakona.

• Ovdje se pribjeglo falsifikovanju pisma visokog funkcionera globalne organizacije. Јa sam juče reagovala na lažnu stvar koja je u medijima plasirana sa rječju “Only” ili “samo” koja ne postoji u originalu. Sad ja moram pitati generalnog sekretara ponovo, i ako to ne bude htjela uraditi Misija i MIP, ja opet moram direktno da pitam čovjeka šta da radim kada su me blokirali ovdje, da ga pitam da li u njegovom pismu piše “Only” ili “samo” – rekla je Cvijanovićeva.

Cvijanović je istakla da je neprihvatljivo da Ministarstvo inostranih poslova krši zakon.

• Imam sumnju da su učestvovali u falsifikovanju dokumenta koji mi je poslao generalni sekretar UN – navela je Cvijanović.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da u bazi podataka UN nema relevantnog akta o imenovanju Kristijana Šmita, ali da postoje kad su u pitanju njegovi prethodnici, te je najavila novo pismo generalnom sekretaru UN Antoniju Guteresu.

Iako je pismo Guteresa obišlo sve medije prije nego što je stiglo u moj kabinet, jer još nije, ipak je u manipulativnim i netačnim navodima oko PIK-a, kojeg inače ne poznaje Dejtonski sporazum, generalni sekretar UN dao indirektan odgovor na moje pitanje, upućujući nas na bazu podataka UN. I ponovo smo pogledali, i opet vidjeli da nema relevantnog akta o imenovanju Kristijana Šmita, ali da postoje kad su u pitanju njegovi prethodnici – navela je Cvijanovićeva.

On je rekla da ne zna zašto pojedini likuju zbog Guteresovog odgovora.

• Pišemo novo pismo generalnom sekretaru UN ovih dana, s namjerom da sačuvamo obraz ove univerzalne organizacije koja nam je svima važna – navela je Cvijanovićeva na Instagramu.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović ranije je tražila da se institucijama BiH i njoj dostavi odluka o imenovanju Šmita za visokog predstavnika u BiH i tako razriješi dilema u pogledu njegove funkcije i uloge u BiH, na šta je Guteres, kako su objavili federalni mediji, odgovorio da “UN nisu potpisnik Dejtonskog sporazuma niti su UN član PIK-a, koji je relevantan za imenovanje visokog međunarodnog predstavnika u BiH”.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je u svom uvodnom izlaganju na vanrednoj sjednici Predsjedništva BiH da je tema sjednice o “antiustavnim potezima Republike Srpske” tendenciozna, sa netačnim kvalifikacijama, politikantska i još jedan u nizu pokušaja da se ocrni Srpska, a sakriju stvarni uzroci krize u BiH.

Cvijanovićeva je navela da će glasati protiv zaključaka koje je predložio bošnjački član Predsjedništva Denis Bećirović, čime će biti neophodno organizovati drugi krug glasanja u Predsjedništvu, kao i da će koristiti ustavne mehanizme zaštite i u ovom slučaju, kao što je to uradila i na jednoj od prethodnih sjednica.

Srpski član Predsjedništva BiH je u svom uvodnom izlaganju, koje je u posjedu Srne, rekla da se ne slaže sa prijedlogom da na sjednici diskutuju o temi koju je predlagač predložio jer smatra da, s obzirom na vrlo kompleksnu situaciju i hroničan nedostatak međusobnog povjerenja u BiH, neće ničemu dobrom doprinijeti, već, naprotiv, samo će dodatno zakomplikovati stvari.

Ona je rekla da razumije i proceduralnu stranu i pravo svakog od članova Predsjedništva da sazove ovakvu sjednicu, ali da ovdje prepoznaje političku namjeru predlagača ne da učini BiH zemljom koja će biti istinski funkcionalna i dobra prema svakom građaninu i Republike Srpske i Federacije BiH, već kao još jedan u nizu pokušaja da se ocrni Srpska i prikaže remetilačkim faktorom, a da se sakriju stvarni uzroci krize.

Kao prvo, istakla je ona, Narodna skupština Republike Srpske je demokratska institucija u kojoj sjede poslanici izabrani na demokratskim, slobodnim i fer izborima, kako se to može čitati u raznim dokumentima onih domaćih i međunarodnih organizacija koji prate izborni proces.

Pri tome, dodala je ona, Narodna skupština Republike Srpske nije u hijerarhijski podređenom položaju u odnosu na bilo koji drugi parlament u BiH, ali ni u odnosu na Predsjedništvo u koje su tri člana izabrana ne iz BiH kao jedne izborne jedinice, već sa teritorije dva entiteta.

Cvijanovićeva je naglasila da Narodna skupština radi u skladu sa Ustavom, kao i da i ona radi u okviru Predsjedništva, te da nije funkcija Predsjedništva da preispituje odluke, stavove, zakone ili zaključke Narodne skupštine Srpske. Zato, kaže, ovu sjednicu i doživljava kao politikantstvo, pri čemu i zaključci do kojih bi se došlo preglasavanjem ne nameću obaveze bilo kojoj instituciji Srpske.

Ona je rekla da se u političkom smislu uopšte ne slaže sa predlagačem ove tačke, ni po pitanju političkog stava niti po pitanju metoda rada, a konačno ni po pitanju identifikacije uzroka mnogobrojnih kriza kroz koje BiH prolazi duži niz godina.

Cvijanovićeva je istakla da se ne slažu ni po pitanju uloge međunarodnog faktora u BiH, jer Bećirović smatra da taj međunarodni faktor treba da ispunjava njegove političke želje u obračunu sa ustavnim i konstitutivnim dijelovima BiH ili političkim akterima koji ne dijele njegove političke vizije, dok ona smatra da se problemi efikasno mogu rješavati samo kroz dijalog domaćih političkih snaga i realno sagledavanje uzroka svih problema.

Naravno, dodala je ona, u odsustvu želje da tako sagledava stvari ili da da svoj eventualni doprinos normalnom suživotu u BiH, Bećirović je skloniji da traži akciju spoljnog svijeta, a tome bi, kaže, valjda trebalo da posluži i ova tačka dnevnog reda.

Cvijanovićeva je ukazala da jedna isključivost uvijek pokreće drugu isključivost, i zato se danas i nalaze tu gdje se nalaze i vrte se u krug.

Prema njenim riječima, iako je Bećirović svim problemima, i to u duhu već otrcane zapadnjačke formule, dao ime – Milorad Dodik, utisak je da on time nastoji da sakrije svoju duboko ukorijenjenu antisrpsku ideologiju, netrpeljivost prema Srbima, prema Republici Srpskoj i Srbiji, što je, naravno, veoma suprotno multietničkom karakteru BiH.

Ona je istakla da će u ovom slučaju koristiti ustavne mehanizme zaštite.

Prema njenim riječima, zaključivanje i izvršavanje međunarodnih ugovora je u nadležnosti Predsjedništva BiH, a pošto Dejtonski sporazum jeste međunarodni ugovor, to je sfera spoljne politike. I OHR, čija se intervencija priziva je dio međunarodnog sporazuma. Zaključcima se, takođe, zahtijeva intervencija i EU, što je takođe spoljna politika. Osim toga, dodala je, zaključcima se tretiraju Srbija i Hrvatska što je takođe u domenu spoljne politike.

Ona je naglasila da će se izjasniti protiv, čime će biti neophodno organizovati drugi krug glasanja, te je zatražila od Sekretarijata da se o tome očituje.

Cvijanovićeva smatra da su najveći uzročnici kriza u BiH pretenzije političara iz reda jednog naroda na štetu drugih, što prepoznaje i u političkom narativu Bećirovića, a ove su pretenzije, nažalost, najčešće podržane i od spoljnog faktora, pa zato i Bećirović traži da oni djeluju protiv onih koje on ne voli, ili ne trpi u zajedničkoj zemlji, umjesto da stavi svoj politički kapacitet u svrhu pravljenja istinski multietničke, demokratske i funkcionalne države.

Dakle, naglasila je ona, Narodna skupština Republike Srpske nije dužna da polaže račune Predsjedništvu BiH niti ono može da preispituje akte Narodne skupštine Srpske. Pošto to nije slučaj, ona je zaključila da je razlog za ovu sjednicu iznošenje političkog stava o određenih pitanjima, gdje je Predsjedništvo pretvoreno u poligon za političku raspravu.

Ako je to namjera druga dva člana, Cvijanovićeva je navela da nema ništa protiv da to prihvati.

Prema njenim riječima, Narodna skupština Republike Srpske nije donijela niti jedan akt kojim se narušava teritorijalni integritet BiH, ali jeste ukazala na devijacije ili razlike između onog što je propisao Ustav, i onog što postoji, a različito je, na institucionalnom planu u odnosu na taj Ustav u koji se svi zaklinju, uključujući i predlagača ove tačke dnevnog reda.

Narodna skupština Srpske jeste, rekla je ona, ukazala da BiH nema istinski suverenitet jer, dok obaveze domaćih institucija uzurpiraju visoki predstavnici, onda je to mršav neki suverenitet, a za to nije kriva Republika Srpska. Činjenica da i Bećirović poziva na sankcije stranog faktora je upravo i dokaz ovisnosti o stranom intervencionizmu, što takođe, navela je ona, govori mnogo o BiH.

Ona je podsjetila da Narodna skupština Republike Srpske jeste ukazivala na to da visoki predstavnici nisu Dejtonskim sporazumom, odnosno njegovim Aneksom 10, dobili prava da rade ono što su uporno radili, kao i na političku obojenost Ustavnog suda BiH, tražeći da ova institucija dobije kredibilitet i integritet koji zaslužuje.

Na primjer, navela je ona, lider SDA je i javno govorio da su Ustavni sud sa stranim sudijama i OHR poluge bošnjačke politike i da se kao takvi moraju očuvati.

Ona je rekla da je to prepoznato kao politički instrumentarij koji je u funkciji centralizacije BiH mimo Ustavom predviđenih procedura, te je i Narodna skupština Republike Srpske na to reagovala.

Ukazujući da i Bećirović i stranci koji djeluju u BiH uporno govore da se odluke Ustavnog suda moraju poštovati, ona ga je upitala kao velikog samoproglašenog legalistu, ali i te strance, šta činiti sa odlukom tog istog Ustavnog suda BiH iz 2006. godine u kojoj je rekao da visoki predstavnici moraju biti verifikovani u Savjetu bezbjednosti UN, ili smatraju da odluke tog suda treba da budu poštovane samo kad se njima ostvaruje njihov politički cilj protiv Republike Srpske?

To je rekao Ustavni sud BiH, navela je ona, i time i on doveo u pitanje legalitiet i legitimitet čovjeka čije reakcije i sankcije Bećirović proziva.

Činjenica da neki domaći političar proziva strane intervencije i sankcije protiv drugih domaćih političara, istakla je ona, pokazuje ili da on ne vjeruje u državu koju navodno brani ili da nije sposoban za politički dijalog na unutrašnjem planu, a oni koji ih primjenjuju samo dokazuju da žele da BiH bude u vječnoj krizi.

Cvijanovićeva je rekla da vjeruje da je moguće stvari rješavati dijalogom ako to svi žele, ukazavši da je EU strateški partner BiH iako bi željela da je ona pravednija i realnija nego što jeste.

Ona je pojasnila da dijalog podrazumijeva da se ne vrše zloupotrebe i ne pravi politikantstvo od institucije u kojoj bi trebalo rješavati stvari.

To isto znači, dodala je, da ne može ni Ministarstvo inostranih poslova niti bilo koje drugo ministarstvo u Savjetu ministra ili bilo koja druga služba na nivou BiH da na jedan način tretira Bećirovića, a na drugi način nju, jer je to uzurpacija ovlaštenja i selektivan pristup, a to se dešava.

To ne znači, dodala je ona, da Bećirović može da igra političke igre i zaobilazi zakon samo da bi, primjera radi, spriječio da Srbin dođe na čelo Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH, jer ako to radi, a radi, onda zaista produbljuje sumnju da želi komandnu strukturu tih Oružanih snaga razvijati u monoetničkom duhu, umjesto da štiti njihov multietnički karakter, pri čemu su sva mjesta dostupna svima, a ne samo jednima.

Ona je istakla da nema stvarne prijetnje po mir ni u BiH niti u regionu, te da nema ni secesije, čime Bećirović nastoji privući međunarodnu pažnju.