Oznaka: VSTS

  • Odbijeni zahtjevi za izuzeće u disciplinskom postupku protiv Tadićeve

    Odbijeni zahtjevi za izuzeće u disciplinskom postupku protiv Tadićeve

    U vezi sa disciplinskim postupkom protiv glavnog tužioca Tužilaštva BiH Gordane Tadić, Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS) odbio je zahtjev za izuzeće predsjednika VSTS-a BiH Halila Lagumdžije, čime su stečeni uslovi da predsjednik donese odluke o ostalim zahtjevima za izuzeće upućenim VSTS BiH.

    Oovom zahtjevu je odlučivano u utorak, 17. avgusta, saopšteno je iz VSTS.

    – Predsjednik VSTS BiH je odbio zahtjeve za izuzeće članova Drugostepene disciplinske komisije VSTS BiH Mahmuta Švrake i Mustafe Šabića – navodi se u saopštenju.

    U saopštenju se dodaje da zahtjeve za izuzeće potpredsjednika VSTS BiH Sanele Gorušanović Butigan i Biljane Simeunović, koje je podnio advokat glavnog tužioca Tužilaštva BiH advokat Vlado Adamović, predsjednik VSTS-a BiH je odbacio, dok je zahtjev za izuzeće koji je podnijela sama Biljana Simeunović predsjednik uvažio.

    – Time su stečeni uslovi da Drugostepena disciplinska komisija VSTS-a BiH nastavi rad i donese drugostepenu odluku u disciplinskom postupku protiv glavnog tužioca Tužilaštva BiH Gordane Tadić – navodi se u saopštenju.

  • Gordana Tadić razriješena dužnosti glavnog tužioca

    Gordana Tadić razriješena dužnosti glavnog tužioca

    Gordana Tadić, glavni tužilac Tužilaštva BiH razriješena je danas sa te dužnosti, odluka je prvostepene disciplinske komisije VSTS-a.

    Ova informacija potvrđena nam je nezvanično u samom Visokom sudskom i tužilačkom savjetu iz kojeg se uskoro očekuje i saopštenje za javnost.

    Tadićeva, je prema nezvaničnim informacijama dužnosti glavnog tužioca razriješena jer je počinila nekoliko disciplinskih prekršaja koji se između ostalog odnose na dodjele krivičnih predmeta, ali i bezbjednosne provjere.

    Do pravosnažnosti presude, Tadićeva će ipak ostati na mjestu glavnog tužioca jer na ovu odluku ima pravo žalbe.

    “Prvostepena disciplinska komisija za tužioce Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine, odlučujući po disciplinskoj tužbi Kancelarije disciplinskog tužioca VSTS-a BiH protiv tužene Gordane Tadić, glavnog tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine, donijela je odluku kojom se utvrđuje disciplinska odgovornost tužene za disciplinske prekršaje, postupajući suprotno članu 5.2. Etičkog kodeksa za tužioce. Time se propisuje da će tužilac posvetiti profesionalnu djelatnost svojim dužnostima, koje uključuju ne samo obavljanje tužilačke funkcije, nego i ostale poslove relevantne za poslovanje tužilaštva, a Tadićeva je iskazala nemar i počinila disciplinski prekršaj iz člana 57. tačka 8. nemar ili nepažnja u vršenju službenih dužnosti i tačka 17. propuštanje, iz neopravdanih razloga, da postupi u skladu s odlukama, naredbama ili zahtjevima Savjeta i Zakona o VSTS BiH”, stoji u odluci Prvostepene disciplinske komisije VSTS-a BiH.

    Tuženoj se, kako navode iz VSTS, za navedene disciplinske prekršaje, izriče disciplinska mjera: premještanje sa mjesta glavnog tužilaštva Tužilaštva BiH na mjesto tužioca Tužilaštva.

  • Na dužnost stupaju 1. septembra: Imenovani nosioci pravosudnih funkcija u BiH

    Na dužnost stupaju 1. septembra: Imenovani nosioci pravosudnih funkcija u BiH

    Visoki sudski i tužilački savjet /VSTS/ BiH imenovao je danas Olgu Pantić za glavnog tužioca Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini.

    Na poziciju sudije u Osnovnom sudu u Srebrenici imenovan je Slaviša Nikolić, sudije u Osnovnom sudu u Foči Antonela Jokanović Janjić, dok je Mileva Santrač imenovana za sudiju Osnovnog suda u Mrkonjić Gradu.

    Violeta Panić Aćić obavljaće funkciju dodatnog sudije u Osnovnom sudu u Banjaluci, a istu funkciju u Osnovnom sudu u Bijeljini vršiće Nebojša Purić. Dino Redžović je imenovan za tužioca u Okružnom javnom tužilaštvu u Trebinju.

    Članovi VSTS imenovali su Senada Murtića za sudiju Opštinskog suda u Travniku, Marka Kecmana za sudiju u Opštinskom sudu u Bosanskoj Krupi, a Sabinu Hamidović za sudiju Opštinskog suda u Gračanici.

    Na poziciju sudije u Opštinskom sudu u Bihaću imenovan je Senad Ljubijankić. Mersiha Alić i Emir Sinanović imenovani su za dodatne sudije u Opštinskom sudu u Tuzli, a Berina Feto Fočak za dodatnog sudiju u Opštinskom sudu u Sarajevu.

    VSTS je saopštio da je izbor sudija u opštinskim sudovima u Sarajevu i Cazinu odgođen za sljedeću sjednicu Savjeta. Novoimenovani nosioci pravosudnih funkcija stupiće na dužnost 1. septembra.

    Pri donošenju odluke o imenovanju, VSTS je, između ostalog, uzeo u obzir stručno znanje, radno iskustvo i rezultate kandidata, kao i njihove stručne sposobnosti zasnovane na dosadašnjim rezultatima u karijeri.

    Pri imenovanju, VSTS primjenjuje odgovarajuće ustavne odredbe kojima se uređuju jednaka prava i zastupljenost konstitutivnih naroda i ostalih, te poštuje ravnomjernu zastupljenost polova, navodi se u saopštenju.

  • VSTS usvojio nacrt programa rada za 2022., potrebno više od 11,5 miliona KM

    VSTS usvojio nacrt programa rada za 2022., potrebno više od 11,5 miliona KM

    Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS) BiH usvojio je danas nacrt programa rada ove institucije za narednu godinu, a procijenjeni troškovi realizacije planiranih aktivnosti iznose nešto više od 11,5 miliona KM, od čega će iz budžeta BiH biti izdvojeno 8,7 miliona KM, a ostatak iz donatorskih sredstava.

    Nacrt programa rada pripremljen je na osnovu prijedloga svih organizacionih jedinica VSTS-a, a koje su bile u obavezi da obave prethodne konsultacije sa stalnim komisijama i radnim grupama Savjeta.

    Planirane aktivnosti proizilaze iz obaveza utvrđenih Zakonom o VSTS-u i relevantnim strateškim dokumentima, a zasnivaju se na srednjoročnom planu rada VSTS-a za period 2022-2024. godina, čiji nacrt je u junu usvojen na sjednici Savjeta.

    Predstavnik Sekretarijata VSTS-a Katarina Peroš navela je da su obavezni elementi programa rada propisani uslovom o načinu pripreme godišnjeg programa rada i izvještaja o radu u institucijama BiH.

    Ona je navela da uvodni dio dokumenta sadrži sažetak prioritetnih aktivnosti VSTS-a za narednu godinu koji je detaljno razrađen, dok najznačajniji dio dokumenta predstavlja akcioni plan koji razrađuje srednjoročni plan rada.

    “Kompletan program rada temelji se na jednom institucionalnom programu pod nazivom Pružanje podrške pravosudnim institucijama i jačanje odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija. Program sadrži šest projekata koji uključuju ukupno 51 aktivnost”, rekla je Peroševa.

    Ona je dodala da će ovaj dokument biti dorađivan i finalizovan na kraju godine, kada eventualne izmjene i dopune budu uvrštene.

    “Naša obaveza utvrđena odlukom o godišnjem planiranju rada je da provedemo postupak javnih konsultacija koji se osigurava tako što će dokument biti objavljen na veb stranici institucije”, rekla je Peroševa.

  • “Policija” za sudije i tužioce pod kontrolom stranaca

    Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS) BiH, koji je prije dva dana usvojio Savjet ministara, predviđeno je formiranje Jedinice za integritet u okviru VSTS-a, koja treba da ima ulogu svojevrsne policije za nosioce pravosudnih funkcija.

    Prema tvrdnjama odlično upućenih u ovu problematiku predloženim izmjenama zakona nastoji se popuniti vakuum u vezi sa provjerom imovine sudija, tužilaca i članova VSTS-a i to nije sporno, ali jeste što se na mala vrata u pravosuđe BiH vraćaju stranci, koji su najodgovorniji za to što je povjerenje u taj stub vlasti na najnižim mogućim granama. Naš sagovornik iz pravosudne zajednice, koji je insistirao na anonimnosti, kaže da su reformu pravosuđa u BiH, započetu prije dvije decenije, gotovo u potpunosti vodili stranci, a krajnji rezultat te reforme je ogroman politički uticaj na pravosuđe.

    • U radu Jedinice za integritet, koja treba da bude formirana u okviru Odjeljenja za integritet Sekretarijata VSTS-a, treba u svojstvu supervizora da učestvuju i predstavnici međunarodne zajednice. To znači da će stranci imati alate za disciplinovanje sudija i tužilaca, a to znači i uticaj na njihove odluke. U praktičnom smislu, pravosuđe više neće biti u raljama domaćih političara, već će kontrolu nad njim ponovo imati stranci. U suštini, od nezavisnog pravosuđa o kojem svi govore opet neće biti ništa, samo će biti promijenjen centar političke moći iz kojeg se kontroliše. Problem je što se zna čijoj politici u BiH ti strani centri moći duvaju u jedra – kaže naš sagovornik.

    A kome odgovaraju takve promjene najbolje se vidjelo po izjavi lidera SDA Bakira Izetbegovića.

    • Nakon višegodišnjeg pritiska SDA došlo je do promjena u VSTS-u koje obećavaju ozdravljenje pravosudnog sistema – rekao je Izetbegović istog dana kada su usvojene izmjene Zakona o VSTS-u.

    Na to ukazuje i bivši predsjednik VSTS-a Milan Tegeltija, a sada savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, koji kaže da Republika Srpska apsolutno podržava suštinske reformske zahvate u pravosudnom sektoru, uključujući i izmjene Zakona o VSTS-u.

    • Problem su tzv. kozmetičke izmjene, koje suštinski ništa ne mijenjaju, nego prave privid promjena, posebno u dijelu u kojem VSTS nije kapacitiran. Nastoji se u stvari zadržati i sačuvati postojeći koncept, koji omogućava SDA i njenom lideru da se javno hvale da su proizveli promjene u VSTS-u. Problem je što se takve konstatacije smatraju potpuno normalnim i na njih nema nikakvih reakcija, a niti su normalne, niti su u duhu demokratske podjele vlasti – zaključuje Tegeltija.

    Ovakav epilog zahuktale priče o reformi pravosuđa krajem oktobra prošle godine između redova je najavio specijalni predstavnik EU u BiH Johan Satler, predstavljajući pred VSTS-om izvještaj Evropske komisije o BiH za 2020. godinu. Satler je istakao da je u izvještaju navedena “hitna potreba sprovođenja robusnog i nezavisnog sistema provjera integriteta za sve nosioce pravosudnih funkcija”.

    • Da bi bilo odgovoreno na očekivanja građana, takve provjere treba da budu popraćene spoljnim nadzorom. S ciljem omogućavanja tih promjena potrebno je hitno izmijeniti Zakon o VSTS-u – rekao je Satler, a naš list je jedini prepoznao da se iza tih riječi krije otvoreno nastojanje stranaca da vrate kontrolu nad pravosuđem u BiH.

    Nema kapaciteta

    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija, koji zajedno sa ministrom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Stašom Košarcem nije glasao za predloženi zakon, rekao je da postoje dijelovi zakona koji VSTS-u daju ovlašćenja za koja on u ovom trenutku nema ni materijalne ni tehničke kapacitete.