VRBAS Media

Oznaka: vladimir zelenski

  • Volodimir Zelenski se sastao sa Dritanom Abazovićem i Edijem Ramom u Kijevu

    Volodimir Zelenski se sastao sa Dritanom Abazovićem i Edijem Ramom u Kijevu

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastao se danas sa premijerom Albanije Edijem Ramom i premijerom Crne Gore Dritanom Abazovićem u Kijevu, nakon čega su održali zajedničku pres konferenciju.

    Na sastanku je istaknuto da su Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija podržale inicijativu da Ukrajina dobije traženi status zemlje kandidatkinje za članstvo u Evropskoj uniji.

    Premijeri Crne Gore i Albanije posjetili su danas glavni grad Ukrajine Kijev, te dio šire kijevske regije uključujući Buču.

    “Međunarodni partneri nastavljaju podržavati Ukrajinu. I ovo je važna manifestacija pomoći našem narodu. Na ovome evropskom putu, naše zemlje nisu natjecatelji, već države koje djeluju komplementarno i jačaju zajedničke kapacitete”, kazao je Zelenski.

    Predsjednik Ukrajine zahvalio se Ediju Rami i Dritanu Abazoviću na produktivnim razgovorima, te kazao da je bitno da njegova država ima podršku zemalja članica NATO-a.

    Crnogorski premijer Dritan Abazović kazao je da se Ukrajinci bore za principe i mogućnost izbora načina života, te da Ukrajina u skladu sa željama svojih građana treba postati dio evropske porodice.

  • “Trpimo teške gubitke u Sjeverodonjecku i Harkovu”

    “Trpimo teške gubitke u Sjeverodonjecku i Harkovu”

    Ukrajinske snage trpe teške gubitke u borbama sa ruskim trupama u gradovima Sjeverodonjeck i Harkov, izjavio je večeras predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.

    On je rekao u novom obraćanju da su Ukrajini u ovom trenutku potrebni savremeni protivraketni oružani sistemi.

    Zelenski je naglasio da nema opravdanja za partnerske zemlje da odgađaju isporuku takvog naoružanja.

  • Pred Zelenskim veliki izazovi

    Pred Zelenskim veliki izazovi

    Ovakve vijesti postale su svakodnevne: na evropskim berzama cijene dionica pale i u ponedjeljak ujutro, peti dan zaredom, jer se ulagači plaše da će najviša inflacija u SAD u 40 godina navesti američku centralnu banku (Fed) na agresivnije povećanje kamata ranije nego što se očekivalo.

    Ina azijskim berzama cijene dionica su oštro pale, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih deonica, bez japanskih, oko 9.30 sati bio u minusu oko 2,5 odsto. Pritom je na Tokijskoj berzi indeks skliznuo akcija odsto, dok su cijene dionica u Šangaju, Hong Kongu i Južnoj Koreji pale između 0,9 i 3,5 odsto.

    Globalna se ekonomija još nije oporavila od šoka izazvanog pandemijom pa se i dalje nosi s poremećajima koji su doveli do usporavanja rasta najvećih svjetskih ekonomija. Na tu su kritičnu masu došli i geopolitički udari koji su dali dodatni zamah geoekonomskim neizvjesnostima.

    Ruska agresija na Ukrajinu presudni je geopolitički faktor u ovom trenutku, a kako se približava ljeto, a rat ne jenjava, sve je veća zabrinutost za nastavak negativnih efekata, primarno za Evropu koja osjeća najteže posljedice. Otkako se Moskva vratila vojnom modelu koji favorizuje njenu prednost, moćni topovski i raketni udari uz podršku oklopa u Donbasu, ostvarila je i određene uspjehe. Iako u Kijevu i dalje vlada optimizam, realni pogled na odnos snaga, osim kad je riječ o moralu – a u ovakvom modelu ratovanja, za razliku od otvorenog napada na Kijev, neprestane eksplozije granata ne lome, ali slabe moral branitelja jer se ne vidi protivnik – iznosi na vidjelo rusku prednost, malu, ali prednost.

    Vrijeme je, dakle, stvaranja preduslova primirja i to je prioritet Evropi.

    U subotu je u Kijevu, nenajavljeno, osvanula Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije. U nedjelju je njemački Bild am Sontag objavio da će kancelar Olaf Šolc konačno u Kijev. Kao lider jakog tima, uz njega dolaze i francuski predsjednik Emanuel Makron i italijanski premijer Mario Dragi. Ni jedan od njih od početka ruske agresije nije bio u Kijevu, a Dragi i Makron su razgovarali s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Kancelar Šolc nije išao u Ukrajinu zbog besramnog napada ukrajinskog ambasadora na njemačkog predsjednika Franka Valtera Štajnmajera. Da bi promišljeno i hladno, ali realno, rekao da ne želi da se slika i vrati kući bez rezultata.

    Evropski povjerenici su u ponedjeljak na sastanku utvrđivali hoće li Ukrajini dati status kandidata. Dijelom je zbog toga predsjednica Lajen bila u Kijevu. Odluka nije laka, Zapadni Balkan osjeća se odbačenim, a u redu stoje Moldavija i Gruzija. Za ovu posljednju, koliko bila važna geopolitički, ipak treba razmisliti može li ispuniti kriterijum- evropska.

    Prema informacijama koje je objavio Fajnenšal tajms mogući ishod je da Ukrajina ove nedjelje dobije status kandidata, ali uz čvrsto utvrđeni spisak obaveza unutrašnjih reformi, a na prvom su mjestu borba protiv korupcije i vladavina prava. Riječ je o političkom ustupku koji bi trebalo da oslabi otpor ukrajinskog vođstva bilo kakvoj ideji pregovora s Moskvom. Nakon toga – datum još nije određen, Volstrit džornal govori o četvrtku – u Kijev bi došla trojka najmoćnijih, koji će biti presudni u obnovi porušene zemlje i njenom približavanju EU.

    To bi svakako bio dosad najteži sastanak ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog jer je Njemačka krenula u proces oslobađanja od ruskih energenata, ali želi da taj proces budu postupan i ne izazove nagle, dubinske udare industriji s negativnim posljedicama. Francuska se dobro oporavlja, postaje važno središte finansijske industrije nakon Bregzita i želi da se taj trend nastavi. Italija je zadužena, a zbog najavljenog rasta referentnih kamata Evropske centralne banke poskupljuje joj zaduživanje i to je brine u svjetlu parlamentarnih izbora iduće godine nakon kojih će Dragi napustiti premijerski položaj.

    Stabilnost tripoda koji predstavlja ovaj trijumvirat od vitalne je važnosti za stabilnost prvo evropodručja, a posljedično i čitave EU. Ukrajina, iako razmišlja u vanrednim, ratnim okolnostima, mora biti svjesna uticaja ovog procesa na vlastitu otpornost. Istočne članice EU prazne skladišta oružja i municije sovjetskog normativa, a za moderno oružje po standardu NATO potrebna je obuka za koju nema vremena. Ni logistike za popravak.

    Nije ni Rusija u idealnim okolnostima, uvodi u borbu zastarele tipove naoružanja, tenkove, ali količinski je i dalje u prednosti, prenosi Blic.

    Severodonjeck je moguća prekretnica jer je sve više znakova da Ukrajina ne može da ga zadrži. Njegovim padom Rusija bi mogla da opravdati uspjeh “specijalne vojne operacije”, a Kijev javnosti da objavi da je potrebno zaustaviti masakr vojnika – predsjednik Zelenski rekao je da dnevno gine 60 do 100 ljudi, što je dugoročno pogubno za zemlju. Jedan od scenarija bilo bi primirje po modelu Korejskog poluostrva. Koji god se model stavio na sto, krucijalni je termin “primirje” koje sada odgovara svima. Predsjednik Zelenski ne jednom je rekao da su pregovori mogući kad se ruske snage vrate na stanje od 23. februara, dan prije napada. Koliko god hladno i bezosjećajno glasila ova rečenica, ali Zelenski mora biti svjestan da se Rusija neće povući s okupiranog, a da se razgovarati mora. Možda bi morao da razmišlja po modelu Nagorno Karabaha za koji je Azerbajdžan čekao godinama, pa ga vratio. Vremenska varijabla bi mogla biti presudna.

    Ukrajina bi, zauzvrat, dobila otvorena vrata prema EU, vremena da se vojno oporavi, Rusija bi mogla da proglasi pobjedu i s njom bi se, kad je riječ o konvencionalnom obliku ratovanja oslabljenom, moglo ozbiljno pregovarati o novoj sigurnosnoj arhitekturi u Evropi kako ne bi, kako je poručio Henri Kisingdžer, postala “kineska predstraža u Evropi”. Zaustavile bi se podjele koje, očekivano, rastu i unutar NATO i EU jer je primarni interes ostvaren, Rusija je zaustavljena i sada članice počinju da gledaju kroz optiku vlastitih interesa.

    Cijena energenata bi pala, ukrajinsko bi žito krenulo put Afrike i Azije, cena bi mu pala. Inflacija bi se smirila. Kijev i Moskva bi morali da uspostave trajne modele komunikacije. Uklonila bi se prijetnja mogućeg sukoba Rusije i NATO koja bi mogla da vodi prema nuklearnom armagedonu.

    Zelenski i njegov tim moraju dobro da poslušaju evropski trijumvirat, a i SAD će tomu biti sklon.

  • Zelenski optužio Šolca

    Zelenski optužio Šolca

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski zatražio je od nemačkog kancelara Olafa Šolca da iskaže punu podršku Kijevu, optužujući nemačkog kancelara da je previše zabrinut zbog posledica koje bi ona imala na veze Berlina sa Moskvom.

    Izjava Zelenskog nemačkoj televiziji ZDF, dolazi u trenutku kada su se pojavile spekulacije da bi Šolc mogao u četvrtak da otputuje u Kijev prvi put od početka rata, preneo je Rojters.

    “Od kancelara Šolca nam je potrebna sigurnost da Nemačka podržava Ukrajinu”, rekao je on.

    Prema riječima Zelenskog, Šolc i njegova vlada moraju da odluče: ne može biti kompromisa između Ukrajine i odnosa sa Rusijom.

  • Zelenski: Niko ne zna koliko će trajati rat u Ukrajini

    Zelenski: Niko ne zna koliko će trajati rat u Ukrajini

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da niko ne zna koliko će trajati rat u toj zemlji.

    Zelenski je u dnevnom obraćanju rekao da ukrajinske snage prkose očekivanjima, sprečavajući ruske trupe da “pregaze” istočnu Ukrajinu, gdje su nedjeljama borbe bile najžešće, prenosi agencija AP.

    Naveo je da je ponosan zato što su ukrajinski vojnici uspjeli da obustave rusko napredovanje u regionu Donbasa.

    “Sjećate se kako su se u Rusiji početkom maja nadali da će zauzeti cijeli Donbas? Već je 108. dan rata, već je jun. Donbas se drži”, poručio je ukrajinski lider.

  • Kineska delegacija napustila salu tokom govora Zelenskog

    Kineska delegacija napustila salu tokom govora Zelenskog

    Kineska delegacija na azijskom samitu o bezbjednosti u Singapuru napustila je salu tokom govora predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, javlja “Strana”, a prenosi RIA Novosti.

    Događaj se održava od 10. do 12. juna, a Zelenski je učestvovao onlajn, gdje je posebno je najavio opasnost od gladi u Aziji i Africi zbog prestanka isporuke žitarica iz Ukrajine.

    Predstavnici Rusije takođe nisu bili prisutni, primjećuje list “Strana”.

    Mediji su ranije pisali da se kineska delegacija na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu nije pridružila aplauzima ukrajinskom lideru poslije njegovog govora, ali je tada kineska novinska agencija Sinhua demantovala ove izvještaje.

  • Bajden: Znali smo za invaziju, ali Zelenski nije htio da sluša

    Bajden: Znali smo za invaziju, ali Zelenski nije htio da sluša

    Američki predsjednik Džozef Bajden izjavio je da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski “nije htio da sluša” kada su američke obavještajne službe prikupile informacije da Rusija priprema invaziju na Ukrajinu.

    “Ništa slično nije se dogodilo od Drugog svjetskog rata. Znam da je mnogo ljudi mislilo da možda pretjerujem”, rekao je Bajden obraćajući se donatorima u Los Anđelesu na prikupljanju sredstava za Demokratsku partiju.

    On je dodao da je znao da SAD imaju informacije da će ruski predsjednik Vladimir Putin preći granicu, prenosi AP.

    “Nije bilo sumnje, ali Zelenski nije htio da čuje”, rekao je Bajden.

  • Zelenski potpisao ukaz o uvođenju sankcija protiv Putina

    Zelenski potpisao ukaz o uvođenju sankcija protiv Putina

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski potpisao je danas ukaz o uvođenju sankcija pojedincima među kojima je i ruski predsjednik Vladimir Putin.

    U ukazu je, naime, naveden spisak lica protiv kojih se uvode sankcije, a na prvom je ruski predsjednik.

    Na listi su se našli i ruski ministar odbrane Sergej Šojgu, šef ruske diplomatije Sergej Lavrov, portparol Kremlja Dmitrij Peskov, premijer Rusije Mihail Mišustin, ministar unutrašnjih poslova Rusije Vladimir Kolokoljcev i drugi ruski zvaničnici.

    Kako je precizirano, sankcije se uvode na neodređeno vrijeme.

    Na listi mjera su uskraćivanje i ukidanje viza, primjena drugih zabrana ulaska na teritoriju Ukrajine, oduzimanje državnih nagrada Ukrajine, blokiranje imovine na teritoriji Ukrajine, ukoliko takva postoji, ograničavanje trgovinskih operacija, sprečavanje povlačenja kapitala iz Ukrajine.

    Sankcije se uvode i za 236 ruskih univerziteta.

  • Abazović objavio dio razgovora sa Zelenskim: Prije 2-3 decenije smo bili u sličnoj situaciji

    Abazović objavio dio razgovora sa Zelenskim: Prije 2-3 decenije smo bili u sličnoj situaciji

    Premijer Crne Gore Dritan Abazović razgovarao je danas sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim i na svom Facebooku objavio snimak dijela razgovora sa njim.

    Na početku razgovora čuje se da Abazović izražava podršku narodu i vojsci Ukrajine da se izbore sa ruskom agresijom.

    “Ovo je jedini način za sada da ostvarimo komunikaciju, a ono što bih ja želio jeste da vidimo mir u Ukrajini i stoga budite sigurno da je Crna Hora snažan partner ukrajinskom narodu. Veoma nas rastužuje agresija Rusije, ali ujedno smo i ponosni zbog svega što ste Vi kao predsjednik učinili za svoju zemlju i ponosni smo kako se Ukrajinci nose sa ovom katastrofom”, rekao je Abazović.

    Zelenski mu na to odgovara pozivom na direktni susret, odnosno dolazak Abazovića u Ukrajinu.

    “Hvala vam na ljubaznim riječima. Razgovaramo telefonom ovaj put, ali bi nam bila čast da vam poželimo dobrodošlicu u vrijeme kada god vama odgovara”, rekao mu je Zelenski.

    Crnogorski premijer je istaknuo i to da je na ovom prostoru takođe bio rat te da narod Crne Gore zna da suosjeća i razumije bol ukrajinskog naroda.


    “Bilo bi mi zadovoljstvo sresti se s vama, ali i da simbolično prenesem poruku sa Zapadnog Balkana jer smo i mi sami prije 2-3 decenije bili u manje-više sličnoj situaciji i suosjećamo sa svime što se događa ukrajinskom narodu”, rekao je Abazović.

    Abazović je na svom Facebooku u opisu videosnimka objavio kako je zahvalan na pozivu koji je imao i prilici da uputi jasnu i otvorenu podršku Crne Gore.

  • Amerikanci okreću leđa Ukrajini?

    Amerikanci okreću leđa Ukrajini?

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski gotovo je svakodnevno na društvenim mrežama izvještavao o invaziji Rusije na njegovu zemlju, viralne video objave pokazivale su efikasnost zapadnog oružja u rukama ukrajinskih snaga, a Pentagon je redovno održavao brifinge o zbivanjima u ratu.

    Ipak, uprkos prodoru svih tih vijesti u javnost, američke obavještajne agencije imaju manje informacija nego što bi željele o ukrajinskim operacijama te posjeduju daleko bolju sliku o ruskoj vojsci, njenim planiranim operacijama te uspjesima i neuspjesima, tvrde sadašnji i bivši američki zvaničnici, kako prenosi The New York Times.

    Vlade često kriju informacije od javnosti zbog operativne bezbjednosti, ipak ovaj nedostatak informacija unutar američke vlade mogao bi otežati administraciji predsjednika Džoa Bajdena, koja šalje milijarde dolara Ukrajini u oružju, da odluči kako usmjeriti vojnu pomoć.

    Američki zvaničnici kažu da im je ukrajinska vlada dala uvid u tek nekoliko tajnih brifinga ili pojedinosti o njihovim operativnim planovima, a ukrajinski zvaničnici su priznali da Amerikancima nisu rekli sve.

    Američka obavještajna zajednica prikuplja informacije o gotovo svakoj zemlji, uključujući i Ukrajinu, ipak američke obavještajne agencije uopšteno svoje napore prikupljanja podataka usmjeravaju na neprijateljske vlade, poput Rusije, a ne na trenutnp prijateljske zemlje, poput Ukrajine.

    I dok je Rusija glavni prioritet američkih špijuna već 75 godina, kada je u pitanju Ukrajina, Sjedinjene Države radile su na izgradnji svoje obavještajne službe, a ne špijuniranju vlade te zemlje. Rezultat, kako kažu neki bivši zvaničnici, su određene praznine u slici stvarnosti.

    ‘Više uvida s ruske, nego s ukrajinske strane’

    – Koliko mi zapravo znamo o tome kako je u Ukrajini – pita se Bet Saner, bivša visoka obavještajna zvaničnica.

    – Možete li pronaći osobu koja će vam s povjerenjem reći koliko je Ukrajina izgubila vojnika, koliko je Ukrajina izgubila opreme – navodi dalje.

    Čak i bez potpune slike ukrajinske vojne strategije i situacije, Bajdenova administracija je poslala novu vojnu pomoć, poput raketnih topničkih sistema koje je američki predsjednik najavio prošle nedjelje. Kijev očekuje isporuku snažnijih zapadnih oružanih sustava, dok obje strane u ratu trpe velike gubitke u istočnoj ukrajinskoj regiji Donbas.

    Zvaničnici Pentagona kažu kako imaju jasan proces za slanje oružja, koji počinje zahtjevom Ukrajinaca i uključuje procjenu SAD o tome kakvu opremu trebaju i koliko brzo se to može realizovati.

    Neke evropske obavještajne agencije kažu da će Ukrajini biti teško, ako ne i nemoguće, povratiti teritorije koje je Rusija zauzela otkako je pokrenula invaziju u februaru, ali američke obavještajne agencije, kako su rekli zvaničnici, manje su pesimistične. Ipak, postoje pukotine u obrani Ukrajine, a pitanja o stanju ukrajinskih vojnih snaga i strategije u Donbasu stvorila su za SAD nepotpunu sliku.

    Avril Haines, direktorica Nacionalne obavještajne zajednice, vrhovnog tijela svih američkih tajnih službi, svjedočila je na saslušanju u Senatu prošlog mjeseca da je “bilo vrlo teško reći” koliko dodatne pomoći Ukrajina uopšte može apsorbovati.

    – Imamo, zapravo, više uvida s ruske nego s ukrajinske strane – dodala je.

    Ključno je pitanje koje mjere predsjednik Zelenski namjerava preduzeti u Donbasu. Ukrajina se tamo suočava sa strateškim izborom – povući svoje snage ili reskirati da ih Rusija opkoli.

    Posljednjih dana Ukrajina je pružila više informacija. U nedjelju je ukrajinski predsjednik posjetio prve crte bojišnice i nazvao borbe u Sjeverodonjecku – gradu koji je ključan za kontrolu Donbasa – “izuzetno teškim”.

    Takođe je priznao da čak do 100 ukrajinskih vojnika dnevno pogiba te je rekao da je Rusija zauzela petinu zemlje.

    Ni na najvišem nivou ne otkrivaju mnogo

    Otvorenije javne izjave vlade mogle bi biti najava razgovora sa stanovništvom o strateškim izborima koje treba donijeti u Donbasu, kažu analitičari.

    – Vjerovatno se vodi rasprava o tome treba li povući sve obrambene snage koje bi mogle biti zarobljene ako ostanu tamo – kaže Stefan Bidle, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Komumbija, prenosi Jutarnji list.

    – Ako dođe do namjernog povlačenja, Zelenski će to morati objasniti na neki način za koji se neće činiti kao ocrnjivanje ukrajinskih vojnih snaga. Moraće ispričati nekakvu priču ukrajinskom narodu ako ipak odluče povući te trupe, a objašnjenje gubitaka koje bi mogli pretrpjeti ako ostanu je logičan način za to – dodaje.