Oznaka: Vladimir Putin

Ruski predsjednik Vladimir Putin je, na današnjoj tradicionalnoj godišnjoj konferenciji za novinare, izjavio da je opkoliti Rusiju težak zadatak, ali da je sve više novih stranih vojnih baza koje se pojavljuju svuda oko nje.

“Baze su svuda unaokolo – to je istina. Takođe se razmještaju novi sistemi naoružanja na istoku, na jugu, na sjeveru i na moru i, sve više na zapadu. Ali opkoljavanje takve teritorije kao što je naša je težak zadatak. Iako moderne mogućnosti, možda, dozvoljavaju razmišljanje o tome”, poručio je Putin, a prenosi ruska agencija TASS.

Na pitanje novinara BBC-ja o istoriji i opoziciji, organizacijama Alekseja Navaljnog koji se nalazi u zatvoru i registru Ministarstva pravde o stranim agentima, kao i o tome šta se dogodilo u Rusiji da je toliko porastao broj onih koje vlasti smatraju nepoželjnim, ekstremistima i stranim agentima, Putin je rekao:

“Želim da vas podsjetim šta su naši protivnici vijekovima govorili – Rusija se ne može pobijediti, može se samo uništiti iznutra. Što je uspješno urađeno nakon Prvog svjetskog rata i devedesetih godina, kada se Sovjetski Savez raspadao”, objasnio je Putin, a prenosi RIA Novosti.

“A ko je to uradio? Oni koji su služili drugima, tuđim interesima koji nisu povezani s interesima ruskog i drugih naroda Ruske imperije, Sovjetskog Saveza i Ruske Federacije danas”, dodao je on.

Govoreći o Navaljnom, Putin je rekao da je riječ o osobi koja je navodno bila otrovana, jer, kako tvrdi, nema dokaza koji potvrđuju trovanje.

“Ne postoji ni jedan. Predložili smo da tamo dođu naši stručnjaci, ja sam to lično ponudio predsjedniku Francuske, kancelarki SR Njemačke i ništa. Pa, kako ovo objasniti? Ako nema šta da se odgovori, nema potrebe da se priča o tome”, rekao je predsjednik Rusije.

“Imamo utisak da se Ukrajina sprema za novu intervenciju”
Ukrajina možda priprema novu vojnu operaciju u Donbasu u trenutku kada zapadne zemlje unaprijed pozivaju Rusiju da se ne miješa u sukob koji se odvija, izjavio je ruski predsjednik.

Ruski lider je podsjetio da su ukrajinske vlasti već dva puta pokušale da pokrenu ofanzivu u Donbasu, koja se, kako tvrdi, završila potpuno neuspješno za Kijev, prenosi ruska agencija TASS.

“Imamo utisak da oni, možda, spremaju i treću vojnu operaciju i unaprijed nas upozoravaju da se ne miješamo, da ne branimo ove ljude (stanovništvo Donbasa), i da će, ako se umiješamo i branimo ih, uslijediti nove sankcije. Ovo je prvi scenario na koji moramo da reagujemo”, poručio je Putin.

Drugi scenario, prema njegovim riječima, uključuje generalno stvaranje “anti-Rusije” na teritoriji Ukrajine “uz stalno upumpavanje naprednog naoružanja i ispiranje mozga stanovništva”.

Putin je poručio i da zvanični Kijev ne sprovodi sporazume iz Minska, koji su, kako tvrdi, jedini mogući način za rješavanje sukoba u Donbasu.

Ruski predsjednik navodi da je nemoguće imati dobre odnose s aktuelnom ukrajinskom vladom, jer je ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski, kako tvrdi, došao pod uticaj “radikalnih snaga”.

“Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski se našao pod uticajem radikalnih elemenata po dolasku na vlast”, izjavio je Putin.

“Zapad odmah da pruži bezbjednosne garancije Rusiji”
NATO zemlje su te koje moraju dati bezbjednosne garancije Rusiji, a ne obrnuto, izjavio je Putin.

On je poručio da nije Rusija ta koja je stvorila prijetnje drugim zemljama, prenosi ruska agencija TASS.

“Da li smo se mi približili granicama Sjedinjenih Država ili Britanije? Oni su se približili našima. A sada kažu da će Ukrajina biti članica NATO-a. Kao posljedica toga, pojaviće se njihovi sistemi naoružanja”, objasnio je Putin u odgovoru na pitanje dopisnika “Skaj njuza” u vezi s tim koje garancije Rusija može da pruži povodom nenapadanja Ukrajine ili bilo koje druge suverene države.

“Tražite neke garancije od mene, ali vi ste ti koji morate dati garancije. To morate učiniti odmah, sada, a ne da pričate o tome decenijama”, izjavio je Putin.

Kako navodi Rojters, Putin je rekao da je NATO “prevario” Rusiju sa pet talasa ekspanzije od perioda Hladnog rata i da su SAD sada “na pragu” Rusije sa svojim projektilima.

Rusija želi da izbjegne sukob s Ukrajinom i Zapadom
Rusija želi da izbjegne sukob s Ukrajinom i Zapadom, izjavio je Putin.

“Ovo nije naš željeni izbor, mi to ne želimo”, poručio je on.

Naveo je da je Rusija dobila generalno pozitivan odgovor na bezbjednosne prijedloge koje je predala Sjedinjenim Državama ovog mjeseca i da će pregovori početi početkom sljedeće godine u Ženevi.

“Nadam se da će se razvoj situacije odvijati u tom smjeru”, poručio je ruski predsjednik.

U odgovoru na pitanje novinarke “Skaj njuza” u vezi s tim da li može da bezuslovno garantuje nenapadanje Ukrajine, ruski predsjednik je izjavio da dejstva Rusije neće zavisiti od toka pregovora, već od bezuslovnog osiguravanja bezbjednosti Rusije.

“Jasno smo stavili do znanja da je širenje NATO-a na istok neprihvatljivo. Sjedinjene Američke Države stoje s raketama na pragu naše kuće. Zar je pretjerani zahtjev da se pored nas ne postavljaju udarni sistemi? Kako bi reagovali Amerikanci da na granicu s Kanadom ili Meksikom postavimo rakete”, izjavio je Putin.

Rusija i Kina razvijaju visokotehnološko oružje
Rusija i Kina zajednički razvijaju visokotehnološko oružje dok ostvaruju saradnju u oblasti bezbjednosti, izjavio je danas ruski predsjednik Vladimir Putin na tradicionalnoj godišnjoj konferenciji za novinare.

“Sarađujemo s Kinom u oblasti bezbjednosti. Oružane snage Kine su opremljene najnaprednijim sistemima naoružanja”, izjavio je Putin, a prenosi ruska agencija TASS.

“Čak zajedno razvijamo i određene vrste visokotehnološkog oružja. Sarađujemo u sferama svemira i proizvodnje aviona i helikoptera”, izjavio je ruski predsjednik.

Putin je pohvalio rusko-kineske strateške veze kao faktor stabilizacije na globalnoj sceni.

“Ovo je potpuno sveobuhvatno strateško partnerstvo, koje je bez presedana u istoriji, barem između Rusije i Kine. Svakodnevno aktivan rad je povoljan i za Kineze i za Ruse, i ostaje ozbiljan stabilizacijski faktor u međunarodnoj areni”, zaključio je Putin.

Populacija od 146 miliona ljudi nedovoljna za Rusiju
Populacija od 146 miliona ljudi za ogromnu teritoriju Rusije je svakako nedovoljna, izjavio je Putin.

“Pomenuo sam pad očekivanog životnog vijeka i rastuću stopu smrtnosti. S tim u vezi, jedan od najvažnijih problema i jedan od glavnih zadataka pred nama u oblasti demografije postaje sve akutniji, posmatrano sa humanitarnog i geopolitičkog stanovišta”, izjavio je Putin, a prenosi ruska agencija TASS.

Na pitanje novinara kako se objašnjavaju novi talasi kovida-19 i koliko je potvrđena efikasnost vakcinacije, Putin je rekao da je takav razvoj situacije uzrokovan sposobnošću ovog novog virusa da mutira.

“Novi sojevi se pojavljuju tamo gdje postoje problemi sa zdravstvenim sistemima. Zato i govorim o potrebi međusobnog priznavanja i distribucije vakcina. U suprotnom nećemo uspjeti da se izborimo s ovim problemom na globalnom nivou”, objasnio je Putin.

On je primijetio da je smrtnost od kovida teško izračunati i to ne zato što neko pokušava nešto da sakrije.

Govoreći dalje o virusu korona, Putin je saopštio da bi Rusija mogla dostići imunitet krda na kovid-19 od 80 odsto do drugog kvartala 2022. godine.

“Nadam se da ćemo sljedeće godine, možda krajem prvog kvartala ili tokom drugog kvartala, dostići taj nivo”, poručio je Putin.

Jedno od pitanja novinara bilo je i u kom gradu bi Putin izabrao da živi, s izuzetkom Moskve i Sankt Peterburga.

“Rekli ste osim Moskve i Sankt Peterburga. Zašto ste isključili Moskvu i Peterburg? To su takođe gradovi Ruske Federacije. U jednom od njih sam se rodio. To je moj rodni grad, pa sam prvo, kada ste postavili pitanje, pomislio na Sankt Peterburg”, rekao je Putin.

Zbog mjera protiv virusa korona, broj novinara u “Manjež” centru je ove godine ograničen na nešto više od 500, a konferencija se održava u većem prostoru.

Ovo je 17. put da ruski predskednik Vladimir Putin održava svoju tradicionalnu godišnju konferenciju.

Prošle godine, Putin je održao konferenciju za novinare u rezidenciji Novo-Ogarjovo van Moskve, a većina novinara je sa njim razgovarala putem video linka.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin održaće danas tradicionalnu konferenciju za novinare na kraju godine.

Održavanje konferencije najavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov 1. decembra.

“Ovo će biti pres-konferencija licem u lice. Predsjednik će doći pred novinare, a novinari će postavljati pitanja šefu države, kao i obično”, rekao je tada Peskov novinarima.

Peskov je dodao da će broj novinara, zbog pandemije, biti ograničen na 500, javio je “Sputnjik”.

Putin je prošle godine odgovarao na pitanja novinara četiri i po sata o različitim temama iz sfere domaće i međunarodne politike.

Kako se bliži 2022. godina, Zapad pokušava predvidjeti sljedeći potez ruskog predsjednika Vladimira Putina na složenoj geopolitičkoj šahovskoj ploči i pritom priprema agresivni paket sankcija ako se Putin odluči na još jedno otimanje teritorija u Ukrajini.

Napetosti su sada na najvišem nivoiu od 2014. godine, kada je Rusija ilegalno anektirala Krim i poslala “male zelene čovječuljke” u ukrajinsku regiju Donbas. Potpuna kopnena invazija Ukrajine sada je realna mogućnost. Ali, Putin ne mari za prijetnje Zapada, jer je u zavidnoj poziciji i može vući sljedeće poteze, piše CNN.

Evropa je u energetskoj krizi i posjeduje male rezerve. A s obzirom na to da 40 posto uvoza plina u Evropsku uniju dolazi iz Rusije, Kremlj je već pokazao svoju sposobnost da matira najoštrije sankcije Zapada ograničavanjem proizvodnje i potencijalnim zamračenjima širom kontinenta.

Putinova igra je SSSR 2.0
Putinova igra je SSSR 2.0, koji dolazi gotovo 30 godina od dana raspada Sovjetskog Saveza. Njegovi sljedeći potezi stižu u delikatnom geopolitičkom trenutku, sa strahom Zapada od invazije na Ukrajinu, kolonizacije Bjelorusije, energetske krize u cijeloj Europi, njemačke kancelarke Angele Merkel koja se povlači s mjesta glavnog pregovarača EU i zabrinutosti zbog konfuzne vanjske politike američkog predsjednika Džoa Bajdena.

Ako sumnjate u Putinove planove da vrati vrijeme unazad, samo pročitajte njegov esej sa više od 5.000 riječi o tome zašto su Rusija, Bjelorusija i Ukrajina osuđene na propast bez bliže integracije s Majkom Rusijom. Ili uzmite u obzir njegove odvažne zahtjeve u petak za vetom na to ko se pridružuje NATO savezu i ograničenja u stacioniranju trupa i oružja u bilo kojoj zemlji koja se pridružila NATO nakon 1997. godine.

Bez ispaljenog metka, Putin je uspio poslati Zapad u kolektivnu paniku ili barem u poziciju u kojoj osjećaju potrebu umiriti ostarjelog autokrata. U posljednja četiri mjeseca, a posebno između 7. septembra i 5. decembra, prema izvorima zapadnih obavještajnih službi, Putin je nagomilao desetine hiljada vojnika i teškog naoružanja oko 50 kilometara od ukrajinske granice. Izvještaji američkih obavještajnih službi upućuju na gomilanje do 175.000 vojnika, dovoljno za brzi i trenutni upad.

Još jedno otimanje povećalo bi teritorij zauzet 2014. kada je Rusija protivzakonito anektirala Krim i poslala borce koje podržava u industrijalizovanu istočnu regiju Donbas u Ukrajini.

Hibridni rat
S toliko vojne snage Putin bi mogao ciljati na kopnenu poveznicu između same Rusije i Krima, potez koji bi dijelom mogao biti osmišljen kako bi se oslobodili vodni resursi koje je Ukrajina blokirala u Sjevernokrimskom kanalu, koji je nekada zadovoljavao 85 posto potreba za vodom na ovom poluostrvu.

Postupci Kremlja nisu ograničeni samo na Ukrajinu. Rusija je bila angažovana u hibridnom ratu sa Zapadom, uključujući hakovanje jednog od najvećih američkih gasovoda, širenje dezinformacija o vakcinama protiv virusa korona, miješanje u američke izbore i neutralizaciju protivnika na stranom teritoriju.

Nedavno je Putin otvorio još jedan front sa Zapadom sklopivši vojni savez s čovjekom koji se često naziva “posljednjim diktatorom Evrope”, bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom. Ohrabren potporom Kremlja, Lukašenko je djelovao nekažnjeno zatvarajući protivnike, natjeravši Ryanairov avion s političkim protivnikom na njemu na prinudno slijetanje i poslavši migrante prema granici s EU.

Ipak, tek u četvrtak, evropski čelnici odgovorili su na Putinovu taktiku maltretiranja i zastrašivanja pokušavajući ga gurnuti prema pregovaračkom stolu. To bi mogao biti znak da se Evropska unija boji da bi, čak i ako ne potpiše nove oštre sankcije Rusiji u slučaju invazije, Putin mogao odgovoriti zaustavljanjem isporuke plina.

Andrej Soldatov, ruski istraživački novinar i stručnjak za sigurnosne službe, rekao je za CNN da je njegova zemlja već pod velikim sankcijama i da su ciljane ruske kompanije učinkovito zaštićene unosnim ugovorima s oružanim snagama i obavještajnim agencijama. Rusija je vjerovatno vidjela utjecaj oštrih zapadnih sankcija na Iran iz 2018. i izračunala je da može izdržati kaznene mjere čak i ako to znači suspenziju iz međunarodnog platnog sustava SWIFT.

Strah i kohezija
Možda ne slučajno, Rusija i Kina ove sedmice najavile zajednički rad na zatvorenoj trgovačkoj mreži koja bi smanjila ovisnost o međunarodnom finansijskom sistemu i ograničila transakcije u američkoj valuti.

Kod kuće, Putin je razmahao moć države kroz strah i koheziju, uglavnom zabranom organizacija civilnog društva, zatvaranjem istaknutih protivnika i prijetnjama ruskim državljanima koji rade za strane ambasade.

Koliko je alata ostalo u diplomatskom arsenalu Zapada? Depresivno malo. Ali neke opcije ipak postoje: zabrana putovanja Rusima, blokiranje višemilionskih nekretninskih poslova koji su London i Majami pretvorili u igrališta bogatih Rusa, čak i trenutno protjerivanje ruskih državljana iz zapadnih zemalja. Drugim riječima, sve što je potrebno osim izravnog vojnog sukoba.

Jasno je da videorazgovori s Bajdenom i prijetnje evropskih čelnika o “ozbiljnim posljedicama” neće odvratiti Putina. Budući da je invazija na Ukrajinu neizbježna, Zapad mora naglasiti bol koja čeka Putina ako odluči povući sljedeći korak. Nedostatak odlučnosti, bilo u diplomaciji, na bojnom polju ili na šahovskoj ploči, nikad nije dobitna strategija.

Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin govorio je o geopolitičkom odnosu snaga u svijetu i nekažnjivosti SAD za sve zločine koje su počinili širom svijeta.

“Naši američki partneri, da ih tako nazovemo, prethodnih godina su, kako bi navodno osigurali svoje interese i svoju bezbjednost, hiljadama granica daleko od svoje teritorije, radili su surove stvari bez ikakve reakcije Savjeta bezbjednosti UN. Jugoslavija je bombardovana – pod kojim izgovorom? Gde je Jugoslavija, a gdje su SAD? Uništili su tu državu”, rekao je danas Putin na proširenom sastanku kolegijuma Ministarstva odbrane Ruske Federacije, piše RIA Novosti.

On je podsjetio na sukobe i probleme sa kojima se suočavala tadašnja Jugoslavija, ali je zapitao ko je dao pravo Amerikancima da bombarduju jednu evropsku prijestonicu, prenosi “Novosti.rs”.

“Niko. Oni su sami to odlučili, a sateliti su potrčali za njima i klimali glavom. To je sve međunarodno pravo”, rekao je Putin.

Predsjednik Rusije je dodao da su Amerikanci ušli i u Irak, razorili tu zemlju i stvorili od nje leglo međunarodnog terorizma.

“Onda se pokazalo da su ih ‘obavještajni podaci iznevjerili’. A kako su ušli u Siriju, šta, uz dozvolu Savjeta bezbjednosti? Ne. Rade šta god hoće”, zaključio je on.

Ruske bezbjednosne agencije spriječile su od početka godine 32 teroristička napada, rekao je danas ruski predsjednik Vladimir Putin.

• U proteklih nekoliko godina, ostvaren je značajan napredak i pozitivna dinamika u borbi protiv terorizma. Zabilježen je značajan pad rizika od terorističke prijetnje – naglasio je Putin u video poruci upućenoj povodom Dana radnika bezbjednosnih agecija, prenosi ruska novinska agencija TASS.

Prema njegovim riječima, u proteklih 11 godina, spriječeno je više od 200 terorističkih napada i u tom periodu dramatično je smanjen broj sličnih prekršaja.

On je napomenuo da borba protiv terorizma treba da bude oštra i beskompromisna.