VRBAS Media

Oznaka: Vladimir Putin

  • Peskov: Nema novosti o narednim sastancima Putina i Bajdena

    Peskov: Nema novosti o narednim sastancima Putina i Bajdena

    Nema novih informacija o narednim telefonskim razgovorima između ruskog i američkog predsjednika Vladimira Putina i Džozefa Bajdena, rekao je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    “Za sada nema informacije o tome”, odgovorio je Peskov na pitanje agencije TAS S o mogućem datumu njihovog novog telefonskog sastanka.

    Peskov je ranije saopštio da bi novi kontakti dva predsjednika mogli da budu organizovani kada to bude potrebno, ali da nema konkretnih planova po ovom pitanju.

    On je rekao i da je na predsjednicima da odluče da li je lični kontakt na temu bezbjednosnih garancija neophodan nakon radnih sastanaka Moskve i Vašingtona.

    Posljednji telefonski razgovor Bajdena i Putina dogodio se krajem 2021. a njihov prvi samit kao predsjednika održan je u Ženevi u junu 2021, navodi TAS S.

  • Putin sa dva poziva uplašio Vašington

    Putin sa dva poziva uplašio Vašington

    Bila su potrebna dva telefonska poziva ruskog predsjednika Vladimira Putina da bi se SAD spustile na zemlju i natjerale da pregovaraju o bezbjednosnim garancijama. Trik šefa ruske države otkrio je politikolog Jakov Kedmi.

    Bivši šef tajne službe „Nativ“ je u medijskom komentaru objasnio kako je ruski lider uspio da brzo i odlučno ohladi usijane glave u Vašingtonu. Ekspert je podsjetio da su kontakti Kremlja i Bijele kuće o bezbjednosnim garancijama zastali nakon sastanaka u Ženevi i Briselu. Da bi „oživio” dijalog, Putin je vodio telefonske razgovore sa Venecuelom i Kubom, što je bio nedvosmislen signal za SAD. Moskva je u dva poziva uspjela da vrati Vašington za pregovarački sto, rekao je politikolog.

    – Takav potez nagovještava Zapadu da u slučaju da NATO i Sjedinjene Države budu neumoljivi u pogledu bezbjednosnih garancija, Moskva ima druge opcije. Koliko su ovi razgovori imali smisla u kontekstu ponavljanja kubanskog scenarija, ne znam. Na mjestu zapadnih partnera, pažljivo bih se prisjetio strateških manevara Ruske Federacije – objasnio je Jakov Kedmi.

    Ranije je jedan izraelski diplomata oštro kritikovao države koje su „na platnom spisku“ SAD i kritikuju Rusiju. Politikolog je uporedio ponašanje takvih zemalja sa političkom prostitucijom.

  • Analiza BBC-ja: Šta Putin stvarno želi?

    Analiza BBC-ja: Šta Putin stvarno želi?

    BBC NEWS objavio je zanimljivu analizu mogućih poteza ruskog predsjednika Vladimira Putina u jeku tenzija između Rusije i Zapada oko Ukrajine. Situaciju s politikom Kremlja BBC-jev analitičar Stiv Rozenberg opisuje kao slagalicu za koju nedostaje pola dijelova.

    Frustrirajuće je. Zbunjujuće je. Nikad ne vidite cijelu sliku. Dobro došli u svijet politike Kremlja, piše Rozenberg. Dekodiranje onog što Putin misli i planira je, blago rečeno, izazovno. I to je upravo ono što Kremlj želi – držati sve oko sebe u neizvjesnosti.

    Koji su točno Putinovi planovi? Sprema li Moskva veliku invaziju na Ukrajinu ili ograničenu operaciju? Je li zveckanje oružjem samo svojevrsno zastrašivanje, odnosno diplomatija koja tjera drugu stranu da povlači poteze? Geopolitička slagalica je vrlo kompleksna.

    Dijelovi slagalice koje vidimo izazivaju veliku zabrinutost na Zapadu. Na granicama Ukrajine nagomilano je oko 100.000 ruskih vojnika. Moskva na kopnu i moru sprovodi niz velikih vojnih vježbi. Vojne vježbe najavila je i Bjelorusija, zemlja pod snažnim uticajem Kremlja.

    Službena Moskva pred Zapad postavlja zahtjeve za koje sigurno zna da će ih Amerika odbiti, poput zabrane ukrajinskog ulaska u NATO i okončanja aktivnosti NATO-a u istočnoj Evropi. U isto vrijeme Vladimir Putin javnosti govori da su “Ukrajinci i Rusi jedan narod, jedna cjelina”, prenosi Index.

    Teške riječi i prijetnje
    Vašington je nedavno pismeno odgovorio na zahtjeve Moskve, a Kremlj kaže da će podrobno analizirati američki odgovor. U međuvremenu stižu teške riječi sa svih uključenih strana.

    “Ne stavljajte infrastrukturu NATO-a na ukrajinsku teritoriju. Tražimo od naših ‘partnera’ u zemljama NATO-a da se maknu. Maknite se od naših granica. Napustite postsovjetske zemlje jer prijetite ruskom narodu”, rekao je nedavno na ruskoj državnoj televiziji Jevgenij Popov, parlamentarni zastupnik vladajuće stranke Ujedinjena Rusija, ujedno i voditelj emisije.

    “Vrijeme vam ističe. Morate donijeti odluku, i to brzo”, dodao je. “Šta će se dogoditi u suprotnom?” pitao ga je BBC-jev novinar. “U suprotnom će doći do reakcije koja će biti nevjerovatno opasna za cijeli svijet. Neki zapadni zvaničnici tvrde da Rusija nema muda. Želite li to stvarno provjeriti?” glasio je odgovor Popova.

    Rusija tvrdi da joj je NATO prijetnja. Je li to stvarno tako?
    Ruski zvaničnici u javnosti insistiraju na tezi da je NATO prijetnja ruskoj bezbjednosti. Ali ja sam skeptičan prema tome, piše BBC-jev analitičar. Teško je povjerovati da Moskva zaista smatra NATO prijetnjom.

    Samo 6% ruskih granica je sa zemljama članicama NATO-a. Kremlj ima dobre odnose s nekim članicama NATO-a, kao što su Italija i Mađarska. Moskva je čak prodavala oružje Turskoj, koja je takođe članica NATO-a.

    Na umu treba držati i činjenicu da NATO (odnosno Norveška) duže od 70 godina graniči s Rusijom. Uz to, ne postoje ama baš nikakve naznake da bi Ukrajina, Gruzija ili bilo koja druga bivša sovjetska republika u bližoj budućnosti mogla biti primljena u NATO.

    Šta Putin stvarno želi?
    Otkud, dakle, dolazi fiksacija Kremlja na NATO? Dio razloga je unutranji – navesti ruski narod da se ujedini protiv navodnog spoljnog neprijatelja. Ali dio razloga mogao bi biti i korištenje trenutka kako bi se preoblikovao evropski bezbjednosni poredak na način koji koristi Moskvi, odnosno da se ruska sfera uticaja proširi, tj. da se ishod hladnog rata dovede u pitanje.

    “Putin vjeruje da je Zapad iskoristio rusku slabost devedesetih, odnosno da Rusija nije dobila fer tretman i da nije dobila ono što zaslužuje. Želi to promijeniti”, rekao je Andrej Kortunov, direktor ruskog Savjeta za međunarodne odnose, trusta mozgova povezanog s ruskim vlastima.

    “Njegov argument je jednostavan. Sad kad se balans snaga promijenio, više ne živimo u zapadnocentričnom unipolarnom svijetu. Trebalo bi da da nas saslušate i ozbiljno sagledate ono što nas brine”, dodaje.

    Koji je sljedeći korak Moskve?
    Bez svih dijelova slagalice možemo samo nagađati. To može zavisiti od toga hoće li američka ponuda pregovora s Rusijom o nekim aspektima bezbjednostu u Evropi biti dovoljna da zadovolji Vladimira Putina.

    Ako neće, odnosno ako je Putin odlučan u namjeri da razmontira evropsku bezbjednosnu arhitekturu, mogući su i vojni konflikt i dugoročne tenzije između Istoka i Zapada.

    “Nadam se da će Putin biti zadovoljan onim što je dosad dobio. Mislim da je do neke mjere bio uspješan. Prisilio je Zapad na dijalog. To znači da bi mogao reći da je njegova misija završena, odnosno da mu je dizanje tenzija na ukrajinskoj granici pomoglo da uvjeri Zapad da razmotri ruske prijedloge”, govori Kortunov.

    “Ali mogao bi ponuditi i drugu interpretaciju događaja. Mogao bi reći da Zapad pokušava uvući Rusiju u beskonačne, besmislene pregovore te tvrditi da će se uticaj Zapada na Ukrajinu nastaviti. Što se tiče domaće scene, rusko društvo ne gleda s velikim entuzijazmom na mogućnost velikog rata na granici. Rusi nisu naročito željni učestvovanja u velikoj vojnoj operaciji u Ukrajini”, dodaje.

  • Orban otkrio šta će tražiti od Putina

    Orban otkrio šta će tražiti od Putina

    Mađarski premijer Viktor Orban otkrio je danas o čemu će biti reči u razgovorima s ruskim predsednikom Vladimirom Putinom sledeće nedelje.

    On je najavio da će nastojati da isposluje veće isporuke ruskog gasa od količine predviđene novim mađarsko-ruskim dugoročnim sporazumom, prenosi Rojters.

    “Želeo bih da se poveća količina gasa za isporuke Mađarskoj od nivoa dogovorenog u rusko-mađarskom gasnom ugovoru”, rekao je Orban za mađarski državni radio.

  • Lavrov o američkim odgovorima na ruske zahtjeve: Odluku o narednim koracima donijet će Putin

    Lavrov o američkim odgovorima na ruske zahtjeve: Odluku o narednim koracima donijet će Putin

    Ministar vanjskih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov osvrnuo se danas američke odgovore koji su iz Washingtona poslani u Moskvu, a koji se odnose na ruske sigurnosne zahtjeve koji se tiču širenja NATO saveza i drugih tema.

    Iako je državni sekretar SAD-a Antony Blinken u srijedu izjavio kako su detalji dokumenta povjerljivi te da je zamolio rusku stranu da se pridržavaju ovog pravila, Lavrov ističe kako nema sumnje da će detalji kad-tad procuriti u javnost.
    “Kako su nam rekle američke kolege, odgovori su dogovoreni sa saveznicima i ukrajinskom stranom. Nema sumnje da će u bliskoj budućnosti sadržaj dokumenta procuriti”, rekao je Lavrov.

    U kontekstu konkretnog sadržaja američkih odgovora, Lavrov ističe kako oni nisu obuhvatili glavno pitanje ruskih sigurnosnih zahtjeva koje se tiče prestanka širenja NATO-a na istok.


    “Pitanje širenja NATO-a je duga historija. Međutim, sada kada se o ovoj temi počelo raspravljati, prvo nam je rečeno da je su NATO i Rusija imali usmeni dogovor o neširenju NATO-a. Kada smo pokazali dokumente i zapisnike, naši zapadni partneri su počeli da se pozivaju na to da te stvari nisu ozbiljne te da su potpuno pogrešno protumačene. Stav o širenju NATO-a počeli su objašnjavati na djetinjast način”, poručio je ruski šef diplomatije.

    On je također rekao kako je sada, kada je Zapad u pisanoj varijanti reagovao na ruske zahtjeve, izuzetno važno govoriti o pravno obavezujućim garancijama u euroatlantskoj regiji i pozvati na primjenu dogovorenih principa koji se tiču sigurnosne arhitekture.

    “Oni na to odmah ističu kako niko nema pravo da zabrani ulazak drugim državama u NATO. Međutim, namjerno se zataškava princip da ne treba jačati svoju sigurnost na račun sigurnosti drugih. Ne možemo prihvatiti takav stav”, mišljenja je Lavrov.


    Na kraju, Lavrov se osvrnuo i na nedavno održani sastanak s Blinkenom te je objasnio kako je tokom sastanka pitao državnog sekretara SAD-a kako objašnjava američki stav da su obaveze usvojene kroz OSCE samo “jelovnik” na kojem se bira samo ono što je “ukusno”.

    “Ono što su obećali da će učiniti u interesu drugih, pokušavaju ignorisati i uporno brbljaju. Blinken nije odgovorio na ovo pitanje i samo je slegnuo ramenima. Što se ostalih stvari tiče, proučavamo odgovore Amerikanaca. Istovremeno, dobili smo odgovor i NATO saveza. Analiziramo dva dokumenta u cjelini. Nakon analize, izvijestit ćemo predsjednika Putina o svemu i on će donijeti odluku o našim narednim koracima”, zaključio je Lavrov.

  • “Djeluje kao dobar vic” Dodik o prijetnji sankcijama Putinu

    “Djeluje kao dobar vic” Dodik o prijetnji sankcijama Putinu

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da prijetnja sankcijama predsjedniku Ruske Federacije Vladimiru Putinu djeluje kao dobar vic.

    Komentarišući najavu uvođenja sankcija Putinu, Dodik je odgovorio da je svaki drugi komentar suvišan osim da to djeluje kao dobar vic

    Američki predsjednik Džozef Bajden izjavio je da je moguće uvođenje sankcija lično ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, ako Rusija izvrši invaziju na Ukrajinu.

    Istu mogućnost ne isključuje ni Ujedinjeno Kraljevstvo, što je potvrdila britanski ministar spoljnih poslova Liz Tras.

  • Putin posvađao NATO; “Amerikanci su iscrpljeni”

    Putin posvađao NATO; “Amerikanci su iscrpljeni”

    Analizu pod naslovom “Kraj svetskog poretka kakav poznajemo” objavio je CNN, navodeći da je ovo zbunjujuće vreme za Amerikance.

    S jedne strane pripadnici vlasti objašnjavaju zbog čega je došlo vreme za povlačenje za Avganistana, a sa druge uveravaju kako je vreme da se stane uz Ukrajinu, na čijoj istočnoj granici je Ukrajina nagomilala više od 100.000 vojnika.

    Ovo je vreme u kojem Amerikanci žele što manji angažman svoje vojske van granica SAD, zbog čega je NATO pod pritiskom, a autokratske sile s ekspanzivnim sklonostima, poput Rusije i Kine, ponašaju se sve hrabrije i to kao saveznici.

    Era Amerike kao supersile je na testu širom sveta, navodi CNN.

    Istočna Evropa

    Čak 30 godina nakon raspada Sovjetskog saveza, Rusija vojnim manevrima poseže za Ukrajinom, jednom od svojih bivših republika.

    Vladimiru Putinu naročito smetaa post-sovjetsko širenje NATO-a. Bajdenova administracija stavila je 85.000 američkih vojnika u stanje vojne pripravnosti, kako bi odvratila Rusiju i uverila članice NATO u odlučnost Amerike.

    Zapadna Evropa

    Američkom uticaju je potrebna potpora. Kako bi ujedinila NATO protiv Rusije, Amerika igra ulogu energetskog brokera koji traži garancije o isporukama energenata s Bliskog istoka i iz Azije kako bi otupela pretnju Rusije koja je glavni snabdevač Nemačke prirodnim plinom.

    Azija

    Azija testira autonomiju Tajvana, ostrva koje već neko vreme prisvaja svoje ratne avione u misije u blizini Tajvana. Najveći takav upad dogodio se samo dan nakon što je SAD sa Japanom premestio flotu mornaričkih brodova u Filipinsko more u sklopu vojne vežbe.

    Bliski Istok

    Baze američke vojske u Iraku i Siriji ove godine su se našle pod napadom. Ove sedmice američke rakete Patriot su, u saradnji s Ujedinjenim Arapskim Emiratima, presrele projektile jemenskih pobunjenika Hutija ispaljene prema vazdušnoj bazi Al-Dhafra (UAE), u kojoj se nalaze američki vojnici.

    Naravno, tu je i Iran. Nakon što je Amerika pod vodstvom Donalda Trampa sabotirala međunarodni dogovor o zaustavljanju nuklearne eskalacije, Iran bi mogao da ubrza svoj put prema nuklearnom oružju.

    Uloga Amerike
    Počelo je: “Suhoji” prebačeni u Belorusiju VIDEO

    Sve gore navedene situacije nisu od juče, ali pitanje koje se sve više nameće je kakvu će ulogu igrati Amerika. Tenzije oko Ukrajine sugerišu da protivnici SAD-a osećaju slabost i vide prostor za napredak.

    “Izazovi pred autoritetom SAD-a stižu trenutku kad u inostranstvu postoji opšte raširena percepcija da Vašington više nije ona sila koja je bila u drugoj polovinii 20. veka”, piše CNN-ov analitičar Stvien Kolinson.

    “Usprkos uveravanjima Džoa Bajdena da se ‘Amerika vratila’, haotično povlačenje iz Avganistana prošle godine otvorilo je pitanja američke kompetencije, ali i posvećenosti. Američki protivnici znaju da su Amerikanci iscrpljeni u poslednjih 20 godina rata u inostranstvu, što je faktor zbog kojeg bi neki mogli da kalkulišu s tezom da bi Vašington iz političkig razloga mogao posustati u ispunjavanju svojih strateških obaveza”, dodaje Kolinson.

    Faktor zvani Putin
    “Bodež u srcu Rusije”

    Ruski predsednik je direktno ili indirektno upleten u sva ta pitanja – od Ukrajine preko Sirije do Azije.

    Iako niko sa sigurnošću ne zna šta tačno Putin želi. Ali, Fiona Hil, stručnjakinja za Rusiju koja je svojevremeno radila za Belu kuću, za New York Times piše kako zna tačno šta Putin želi, barem što se tiče Ukrajine: “Putin želi da iseli Sjedinjene Države iz Evrope”.

    Džil Dougerti, još jedna stručnjakinja za Rusiju i bivša šefica moskovskog dopisništva CNN-a, je saglasna. “Rusija želi da ponovo odigra završetak Hladnog rata”. U tome Putinu pomažu ruski državni mediji, koji formiraju stavove ruske javnosti.

    Putin oseća da je američka moć u silaznoj putanji, piše američki The Hill. Putin “veruje da se Amerika trenutno nalazi u istoj situaciji kao Rusija nakon kolapsa Sovjetskog Saveza: oslabljena kod kuće i u povlačenju napolju”.

    Na tenzije oko Ukrajine, piše The Hill, Amerika treba snažno da odgovori, jer će taj odgovor odjeknuti svetom.

    Izazovom koji je nametnuo NATO-u, Putinova agresija u Ukrajini mogla bi da zapreti “celom sistemu Ujedinjenih nacija i ugrozi argumente koji su garantovali suverenost zemalja članica UN-a od Drugog svetskog rata – nešto poput iračke invazije na Kuvajt 1990. godine, ali na puno većoj razmeri”.

    Zapad nije potpuno ujedinjen po pitanju Rusije

    Iako su geopolitički ulozi visoki, Putinov ekonomski pritisak usporio je stvaranje jedinstvenog odgovora Evrope.

    Kako za CNN Business piše Ivana Kotasova iz Londona, ključan faktor ove geopolitičke krize postao je gasovod Severni Tok 2, koji u Nemačku dovodi ruski plin i pritom zaobilazi Ukrajinu.

    Za razliku od ostalih zapadnih demokratija, Nemačka nije obećala da će poslati oružje u Ukrajinu i još uvek se nećka o uključivanju Severnog Toka u razgovore o sankcijama protiv Rusije.

    “S obzirom na to da je ruski cilj produbiti podele, Severni Tok postao je sredstvo razaranja jedinstva Evropske unije i NATO-a”, piše Kristine Berzina.

  • “Zavisi od toga šta Putin uradi ili ne uradi”

    “Zavisi od toga šta Putin uradi ili ne uradi”

    Američki predsednik Džozef Bajden rekao je da je u slučaju invazije Rusije na Ukrajinu moguće uvođenje sankcija lično ruskom predsedniku Vladimiru Putinu.

    Na pitanje novinara da li je tako nešto moguće, kratko je odgovorio: “Da.”

    Novinarima je rekao i da SAD nemaju nameru da razmeštaju snage na teritoriji Ukrajine.

    “Ne nameravamo da na razmeštamo naše snage ili snage NATO u Ukrajini”, rekao je američki predsednik.

    ​​​​Međutim, rekao je da bi u skorije vreme mogao da donese odluku o prebacivanju američkih vojnika koji su u stanju pripravnosti na tlo Evrope zbog napete situacije u Ukrajini.

    Podsetimo, juče je oko 8.500 vojnika dobilo naređenje da budu spremni za prebacivanje u američke baze kao podrška istočnom krilu NATO.

    “Moguće je da ću uskoro poslati deo tih snaga”, rekao je on i dodao da odluka o tome zavisi od toga “šta Putin uradi ili ne uradi”.

    Odnosi Zapada i Ukrajine pali su na najniži nivo od Hladnog rata zbog situacije oko Ukrajine. Zapad optužuje Rusiju da priprema invaziju na Ukrajinu, dok Moskva to negira i traži garancije da se NATO neće širiti dalje na istok.

  • Rusija i NATO: Bajden tvrdi – Putin će krenuti na Ukrajinu, ali ne želi totalni rat

    Rusija i NATO: Bajden tvrdi – Putin će krenuti na Ukrajinu, ali ne želi totalni rat

    Iz Bijele kuće je kasnije naglašeno da će svaki ruski vojni potez naići na brz i oštar odgovor Zapada.

    Američki predsednik Džozef Bajden rekao je da misli da će njegov ruski kolega Vladimir Putin “krenuti” na Ukrajinu, ali da ne želi “totalni rat”.

    Putin će platiti “ozbiljnu i skupu cenu” za invaziju, naveo je Bajden na konferenciji za novinare, ali je ukazao da bi manji prepad mogao biti tretiran drugačije.

    Iz Bele kuće je kasnije naglašeno da će svaki ruski vojni potez naići na brz i oštar odgovor Zapada.

    Kremlj je upozorio da bi komentari mogli dodatno destabilizovati situaciju.

    Rusija ima oko 100.000 vojnika u blizini granice, ali poriče da planira invaziju.

    “Rusija bi uskoro mogla da napadne Ukrajinu” – tvrdi visoki američki diplomata
    “Putin je manijak, on je ubica” – kažu neki Ukrajinci dok Rusija odmerava snage sa Zapadom
    Može li američka “Srebrna lisica“ da nadmudri Vladimira Putina

    Predsednik Putin je postavio niz zahteva zapadnim vladama, insistirajući da Ukrajini nikada neće biti dozvoljeno da se pridruži NATO-u i da ovaj savez prekine vojne aktivnosti u istočnoj Evropi.

    “Jasno smo stavili do znanja da je svako dalje širenje NATO-a na istok neprihvatljivo”, rekao je Putin na konferenciji za novinare prošlog meseca.

    Tačni Putinovi razlozi za gomilanje ruskih trupa u blizini granice sa Ukrajinom su nepoznati, ali mnogi veruju da je to pokušaj da se natera Zapad da ozbiljno shvati ruske bezbednosne zahteve.

    ‘Novi bezbednosni poredak u Evropi’

    U pregovorima između Zapada i Rusije do sada nije došlo do pomaka, a neki od zahteva Moskve u početku su odbačeni kao neostvarivi.

    Entoni Blinken, američki državni sekretar, trebalo bi u petak da se sastane sa ruskim ministrom spoljnih poslova u Ženevi posle upozorenja da bi Rusija mogla da napadne Ukrajinu “u veoma kratkom roku”.

    Međutim, Bajden je na konferenciji za novinare u sredu rekao da postoje razlike u NATO-u u pogledu toga šta su zemlje spremne da urade, a u zavisnosti od toga šta se dešava.

    “Ako ruske snage pređu granicu… Mislim da to menja sve.

    “Ono što ćete videti jeste da će Rusija snositi odgovornost ako izvrši invaziju i zavisi od toga šta ona uradi

    “Jedna je stvar ako je u pitanju manji upad, a onda na kraju moramo da se svađamo oko toga šta da radimo, a šta ne”, rekao je on.

    Zvaničnici Bele kuće požurili su da razjasne stav SAD posle Bajdenovih komentara.

    “Ako bilo koje ruske vojne snage pređu ukrajinsku granicu, to je ponovna invazija i naići će na brz, ozbiljan i zajednički odgovor SAD i naših saveznika”, rekla je Džen Psaki, portparolka Bele kuće.

    Kremlj je odgovorio da bilo kakva upozorenja o katastrofalnim posledicama po Rusiju neće pomoći u smanjenju napetosti, već bi čak mogla dodatno destabilizovati situaciju.

    Analiza
    Barbara Plet Ašer, BBC dopisnica iz Stejt departmenta

    Zvaničnici američke administracije i NATO saveznici ne mogu biti srećni što Bajden tako javno i jasno iznosi razlike unutar NATO-a.

    Nemilosrdne javne poruke bile su o jedinstvu.

    Ali predsednik je otkrio skrivene pukotine, što je dovelo do pitanja da li on Putin daje Putinu za upad na ukrajinsku teritoriju.

    Sada je predsednik jasno rekao ono što su svi privatno znali – da je NATO jedinstven oko toga kakav bi trebalo da bude odgovor na invaziju, ali ne i na upad.

    “Postoje razlike u tome šta su zemlje spremne da urade u zavisnosti od toga šta se dešava.

    “Ako ruske snage pređu granicu ubijajući Ukrajince, to menja sve.

    “To zavisi od toga šta će on uraditi u smislu postizanja jedinstva u NATO-u”, naveo je Bajden.

    Rusija je zauzela i anektirala poluostrvo Krim na jugu Ukrajine 2014. pošto su Ukrajinci zbacili svog proruskog predsednika.

    Od tada, ukrajinska vojska je uključena u rat sa pobunjenicima koje podržava Rusija u oblastima na istoku u blizini ruskih granica.

    Strahuje se da bi se sukob, koji je odneo 14.000 života i prouzrokovao da najmanje dva miliona ljudi napusti domove, ponovo razbuktao i da će ruska vojska preći granicu.

    Šta želi Putin?
    Ruski predsednik dugo je tvrdio da su SAD prekršile garanciju koju su dale 1990. da se NATO neće širiti dalje na istok.

    “Jednostavno su nas prevarili”, požalio se on na prošlomesečnoj konferenciji za novinare.

    Tumačenja se razlikuju oko toga šta je tačno obećano tadašnjem sovjetskom lideru Mihailu Gorbačovu.

    Ali jasno je da Putin veruje da je NATO dao garancije.

    Od tada se nekoliko istočnoevropskih zemalja, koje su nekada bile deo sfere uticaja Sovjetskog Saveza, pridružile NATO-u.

    Neke od ovih zemalja, među njima i one na Baltiku, graniče se sa Rusijom.

    Rusija tvrdi da ovo proširenje, kao i prisustvo NATO trupa i vojne opreme u blizini njenih granica, predstavlja direktnu pretnju po bezbednost.

  • Bajden: Stavio sam do znanja Putinu da će snositi posljedice

    Bajden: Stavio sam do znanja Putinu da će snositi posljedice

    Američki predsjednik Džozef Bajden izjavio je danas da je jasno stavio do znanja ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da će se svako kretanje ruskih vojnih snaga u Ukrajini smatrati invazijom.

    Bajden je na konferenciji za medije istakao da će Rusija platiti visoku cijenu u slučaju invazije Rusije na Ukrajinu, kao i da su SAD pripremile paket sankcija koje će im uvesti ukoliko se to desi, prenosi agencija Rojters.

    Ruske vlasti saopštile su ranije danas da upozorenje predsjednika Bajdena o mogućim razornim posljedicama ukoliko Rusija krene na Ukrajinu, neće pomoći smanjenju tenzija, već bi moglo dodatno da destabilizuje situaciju.

    Na molbu da prokomentariše Bajdenovu izjavu, portparol Kremlja Dmitrij Peskov je rekao da Rusija dobija slična upozorenja već više od jednog mjeseca.

    “Mislimo da ona ni na koji način ne doprinose smanjenju tenzije koja je sada podignuta u Evropi i šta više, mogu da dovedu do destabilizacije situacije”, rekao je Peskov.

    Zapad optužuje Rusiju da priprema napad na Ukrajinu i da u prilog tome ide i činjenica da je Moskva značajno pojačala vojno prisustvo kod granica Ukrajine, što Rusija odlučno odbacuje kao neosnovane i opasne optužbe i ističe da vojne snage premešta na svojoj teritoriji u skladu sa Ustavom, a da Zapad sve to koristi kao izgovor za dalje širenje na Istok.

    Zbog toga je ruski predsjednik Vladimir Putin zatražio pisane, pravno obavezujuće, garancije Zapada da se neće dalje širiti prema ruskim granicama i da u tom dijelu Evrope neće raspoređivati naoružanje.