VRBAS Media

Oznaka: Vladimir Putin

  • Putin obećao Macronu: 30.000 ruskih vojnika povući će se iz Bjelorusije

    Putin obećao Macronu: 30.000 ruskih vojnika povući će se iz Bjelorusije

    Predsjednik Francuske Emmanuel Macron i ruski lider Vladimir Putin jučer su održali još jedan u nizu sastanaka, a kako je saopćeno iz Kremlja, lideri su tokom razgovora govorili o vježbama u Bjelorusiji koje izazivaju zabrinutost Zapada.Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je za Financial Times kako su Putin i Macron spremni da nastave dijalog o francuskim prijedlozima za rješavanje krize na istoku Evrope, ali je također naglasio kako razgovori tek trebaju u potpunosti ublažiti zabrinutost Moskve.

    “Sve ove teme zahtijevaju saglasnost francuskih saveznika iz EU i NATO saveza, prije svega Sjedinjenih Američkih Država. Prerano je govoriti o bilo čemu”, rekao je Peskov.

    Iako ni Putin ni Macron nisu direktno spomenuli “dogovor o Ukrajini” o kojem je razgovarano tokom sastanka, francuski predsjednik je izjavio kako ga je Putin uvjerio da je spreman razgovarati o deeskalaciji.

    “Svjesni smo težine situacije i interesa svih da se pronađe put za očuvanje mira i stabilnosti u Evropi. Još imamo vremena”, rekao je Macron.

    Pored razgovora o Ukrajini, Macron i Putin su, prema informacijama Financial Timesa, razgovarali i o vojnim vježbama Rusije i Bjelorusije, koje će se održati na bjeloruskoj teritoriji u periodu od 10. do 20. februara. Iako vježba izaziva zabrinutost Zapada, londonski list tvrdi kako je Putin obećao Macronu kako će se ruske trupe povući s područja Bjelorusije nakon što se vježbe završe.

    “Zvaničnici su rekli da će sporazum takođe uključivati povlačenje ruskih trupa iz Bjelorusije nakon završetka zajedničkih vojnih vježbi u kojima učestvuje čak 30.000 ruskih vojnika. To će također dovesti i do daljnjih sastanaka na kojima će se razgovarati o kolektivnoj sigurnosti Evrope”, piše Financial Times.

    Na kraju, navodi se kako je Macron rekao kako je osnovni cilj izgradnja konkretnih sigurnosnih garancija za sve države u Evropi, uključujući i Ukrajinu i Rusiju, što bi omogućilo izgradnju novog poretka sigurnosti i stabilnosti u Evropi.

  • Putin jasan: Ako Ukrajina uđe u NATO i krene na Krim, moguć rat

    Putin jasan: Ako Ukrajina uđe u NATO i krene na Krim, moguć rat

    Ako Ukrajina bude članica NATO i pokuša silom da vrati Krim, doći će do vojne konfrontacije između Rusije i Alijanse, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin na zajedničkoj konferenciji za novinare poslije razgovora sa francuskim kolegom Emanuelom Makronom.

    On je sinoć naveo da u doktrinarnim dokumentima Ukrajine stoji da je Rusija njen protivnik i da je moguće vratiti Krim vojnim putem, prenio je Interfaks.

    Rusiju i dalje pokušavaju da umire argumentacijom da je NATO čisto odbrambeni savez, ali su se građani mnogih zemalja na sopstvenoj koži uvjerili koliko je to tačno, rekao je Putin, prenio je Sputnjik.

    To su Irak, Libija, Avganistan, a i velika vojna operacija protiv Beograda bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN, koja je daleko od onoga što bi miroljubiva organizacija mogla da izvede, podsjetio je ruski lider.

    On je kazao da je Rusija u vojnoj strategiji Alijanse označena kao protivnik.

    – Između ostalog, ne možemo da zanemarimo ovo: u vojnoj strategiji NATO-a iz 2019. godine Rusija je direktno nazvana glavnom bezbjednosnom prijetnjom i protivnikom. NATO nas je označio kao protivnika. Pri čemu je primakao svoju vojnu infrastrukturu sve do naših granica – istakao je Putin.

    Prema njegovim riječima, NATO i njegove države članice smatraju da je ispravno da Rusiju ponešto nauče o tome gdje i kako treba da raspoređuje oružane snage i smatraju da je moguće zahtjevati da se ne izvode planirani manevri i vježbe, a premještanje ruskih trupa na sopstvenoj teritoriji predstavlja se kao prijetnja ruske invazije, u ovom slučaju, na Ukrajinu.

    – Navodno, opasnost osjećaju i baltičke zemlje i druge države – naši susjedi. Na osnovu čega, nije baš jasno. U svakom slučaju, to se koristi kao teza u cilju izgradnje neprijateljske politike prema Rusiji – konstatovao je Putin.

    On je dodao da su glavne zabrinutosti Rusije koje su navedene u prijedlozima za bezbjednosne garancije ignorisane.

    – Tokom razgovora nastavili smo da razmjenjujemo mišljenja o ruskim prijedlozima upućenim SAD i NATO-u o obezbjeđivanju dugoročnih pravnih garancija bezbjednosti – rekao je Putin i nabrojao zabrinutosti Moskve u ovoj oblasti.

    Prema njegovim riječima, „centralne zabrinutosti su, nažalost, ignorisane u odgovorima dobijenim 26. januara od SAD i NATO”. Govoreći o situaciji na istoku Ukrajine, Putin je naveo da je Kijev krenuo putem demontaže Minskih sporazuma.

    – Po mom mišljenju, svima je očigledno da su sadašnje vlasti u Kijevu krenule putem demontaže Minskih sporazuma. Nema napretka u takvim fundamentalnim pitanjima kao što su ustavna reforma, amnestija, lokalni izbori, pravni aspekti posebnog statusa Donbasa. Još uvijek nije unijeta u ukrajinsko zakonodavstvo dobro poznata, barem za stručnjake, Štajnmajerova formula – ocijenio je predsjednik Rusije.

    Prema njegovim riječima, Kijev nastavlja da ignoriše „sve mogućnosti za mirnu obnovu teritorijalnog integriteta zemlje kroz direktan dijalog sa Donjeckom i Luganskom”. Ruski predsjednik uvjeren je da pri rješavanju situacije u Ukrajini nema alternative Minskim sporazumima.

    – Što se tiče Minskih sporazuma, da li su živi, da li imaju neku perspektivu ili ne, smatram da jednostavno nema druge alternative – naglasio je Putin.

    Putin je skrenuo pažnju na dvosmislen stav kijevskih vlasti koje “ponekad kažu da će poštovati (sporazume), ponekad kažu da će to uništiti njihovu zemlju”.

  • Macron nakon Moskve danas u Kijevu: Francuz kao u misiji Plavih šljemova

    Macron nakon Moskve danas u Kijevu: Francuz kao u misiji Plavih šljemova

    Francuski predsjednik Emmanuel Macron uputio se danas u Kijev nakon što je Rusiji jučer ponudio “konkretne sigurnosne garancije” u pokušaju da odvrati Moskvu od invazije na susjednu Ukrajinu. Istovremeno ruski lider Vladimir Putin obećao je da će tražiti kompromis kao odgovor.

    Macronova posjeta dolazi tokom sedmice intenzivne zapadne diplomatske ofanzive usred velikog nagomilavanja ruske vojske na njenoj jugozapadnoj granici što je izazvalo bojazan da bi uskoro mogli umarširati u Ukrajinu, prenosi AFP.
    Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je Macronu da će Moskva “učiniti sve da pronađe kompromise koji svima odgovaraju”, povećavajući izglede za put ka deeskalaciji nestabilne situacije.

    Putin je rekao da bi nekoliko prijedloga koje je Macron iznio na razgovorima u ponedjeljak mogli predstavljati osnovu za napredak u krizi oko Ukrajine.

    “Nekoliko njegovih ideja, prijedloga… moguće je kao osnova za dalje korake”, rekao je Putin nakon više od pet sati razgovora u Kremlju.

    Ruski predsjednik nije iznio nikakve detalje, ali je rekao da će dvojica lidera razgovarati telefonom nakon što se Macron sastane s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

    Francuski predsjednik je rekao da je Putinu dao prijedloge o “konkretnim bezbjednosnim garancijama”.

    “Predsjednik Putin me je uvjerio u svoju spremnost da se angažuje u tom smislu i želju da održi stabilnost i teritorijalni integritet Ukrajine“, rekao je Macron.

    Francuz je dodao kako “nema sigurnosti za Evropljane ako nema sigurnosti za Rusiju”.

    Francusko predsjedništvo je saopštilo da prijedlozi uključuju angažman obje strane da ne poduzimaju nikakvu novu vojnu akciju, pokretanje novog strateškog dijaloga i napore za oživljavanje mirovnog procesa u sukobu Kijeva sa separatistima koje podržava Moskva u istočnoj Ukrajini.

    Uz rastuće tenzije između Moskve i Ukrajine i njenih saveznika, Macron je bio prvi najviši zapadni lider koji se sastao sa Putinom od početka krize u decembru.

    Putin je negirao da se Rusija agresivno ponašala prema Ukrajini ili Zapadu, rekavši da “mi nismo ti koji se krećemo prema granicama NATO-a”.

    “Ako se Ukrajina pridruži zapadnom vojnom bloku, Rusija bi mogla biti uvučena u sukob sa evropskim zemljama”, dodao je.

    “Da li želite da Francuska uđe u rat sa Rusijom?”, rekao je Putin.

    Ukrajina, bivša sovjetska republika, izrazila je želju za bližim vezama sa Zapadom i članstvom u vojnom savezu NATO-a koji je nastojao obuzdati Moskvu i njene komunističke saveznike tokom Hladnog rata.

    Putin se požalio da je širenje NATO-a na istok nakon završetka Hladnog rata narušilo sigurnost Rusije.

  • Macron poručio Putinu da nastoji izbjeći rat i izgraditi povjerenje

    Macron poručio Putinu da nastoji izbjeći rat i izgraditi povjerenje

    Francuski predsjednik Emmanuel Macron, najviši zapadni lider koji će posjetiti Moskvu otkako je Rusija počela gomilati trupe na granici s Ukrajinom, rekao je Vladimiru Putinu na početku razgovora u Kremlju u ponedjeljak da želi izbjeći rat i izgradi povjerenje.

    Macron je rekao ruskom predsjedniku da traži “korisni” odgovor “koji nam, naravno, omogućava da izbjegnemo rat i da izgradimo cigle povjerenja, stabilnosti, vidljivosti”. Putin je sa svoje strane rekao da Rusija i Francuska dijele “zajedničku zabrinutost o tome šta se dešava u sferi sigurnosti u Evropi”.

    “Vidim koliko napora ulaže sadašnje rukovodstvo Francuske i predsjednik lično u cilju rješavanja krize koja se odnosi na obezbjeđivanje jednake sigurnosti u Evropi za ozbiljnu historijsku perspektivu”, rekao je Putin.

    Macron, za kojeg se očekuje da će tražiti reizbor u aprilu, pozicionirao se kao potencijalni posrednik, a francuski zvaničnici izražavaju skepticizam prema predviđanjima Washingtona, Londona i drugih zapadnih prijestolnica da je ruski napad neizbježan.

    “Geopolitički cilj Rusije danas očigledno nije Ukrajina, već da se razjasne pravila kohabitacije s NATO-om i EU”, rekao je Macron za list Journal du Dimanche uoči svog puta u Rusiju.

    “Prilično sam optimista, ali ne vjerujem u spontana čuda”, rekao je Macron.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je uoči razgovora rekao da je “situacija je previše složena da bismo očekivali odlučujuće pomake u toku jednog sastanka.”

    Rusija je rasporedila više od 100.000 vojnika u blizini ukrajinskih granica. Poriče planiranje invazije, ali kaže da je spreman da preduzme neodređene “vojno-tehničke mjere” ako zahtjevi ne budu ispunjeni, uključujući obećanje NATO-a da nikada neće prihvatiti Ukrajinu i da će povući neke trupe iz istočne Evrope.

  • Macron s Putinom, Scholz kod Bidena

    Macron s Putinom, Scholz kod Bidena

    Sve oči na svjetskoj političkoj sceni danas će biti uprte u Moskvu i Washington. Francuski predsjednik Emmanuel Macron će se sastati s ruskim kolegom Vladimirom Putinom, dok njemački kancelar Olaf Scholz stiže kod Joea Bidena u Bijelu kuću.

    Istovremeno, danas su u posjeti Kijevu šefovi njemačke, francuske i austrijske diplomatije – Annalena Baerbock, Jean-Yves Le Drian i Alexander Schallenberg.

    Ovi sastanci dolaze u trenutku rusko-ukrajinske krize, a cilj evropskih lidera je smiriti situaciju i pozvati na dijalog i deeskalaciju te razjasniti pozicije i razmotriti daljnji plan aktivnosti.

    U međuvremenu, Rusija je okupila 130.000 vojnika na granici s Ukrajinom i održava zajedničke vojne vježbe sa svojom saveznicom Bjelorusijom.

    Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je kako vjeruje da može donijeti “historijsko rješenje” za ukrajinsku krizu. Macron je proteklih dana imao pravu diplomatsku ofanzivu te je već obavio tri telefonska poziva s Putinom, a razgovarao je i s Bidenom.

    Uoči puta za Moskvu rekao je da bi njegov razgovor s Putinom vjerovatno bio dovoljan da spriječi izbijanje vojnog sukoba uprkos pesimističnim procjenama u mnogim zapadnim zemljama. Macron je u nedjelju za list Journal du Dimanche rekao da cilj Rusije “nije Ukrajina, već pojašnjenje pravila u vezi s NATO-om i EU”.

    “Intenzitet dijaloga koji smo vodili s Rusijom i ova posjeta Moskvi su osmišljeni da spriječe eskalaciju. Onda ćemo razgovarati o uslovima deeskalacije. Moramo biti veoma realni. Nećemo dobiti jednostrane ustupke, ali je bitno zaustaviti pogoršanje situacije”, izjavio je francuski lider.

    Njemački kancelar Olaf Scholz otputovao je u nedjelju u Washington u nastojanju da će uvjeriti Amerikance da njegova zemlja stoji uz bok Sjedinjenim Američkim Državama i drugim partnerima u NATO-u u suprotstavljanju bilo kakvoj ruskoj agresiji na Ukrajinu. Inače, ovo je prva posjeta Scholza Washingtonu otkako je preuzeo funkciju kancelara.


    Scholz će se u ponedjeljak sastati s predsjednikom Joeom Bidenom i članovima Kongresa kako bi pokušali izgladiti razlike u pristupu ovoj krizi. Nastup Scholza mogao bi imati široke implikacije na američko-njemačke odnose i na Scholzov status u Njemačkoj.

    Dok je bivši predsjednik SAD-a Donald Trump često kritikovao Njemačku, optužujući je da nema svoju međunarodnu težinu, njegov nasljednik Joe Biden je nastojao obnoviti odnose s Berlinom.

    Scholz je rekao da će Moskva platiti “visoku cijenu” u slučaju napada na Ukrajinu, ali je odbijanje njegove vlade da isporuči oružje Ukrajini i pojača prisustvo njemačkih trupa u Istočnoj Evropi i navede koje će sankcije podržati protiv Rusije izazvalo kritike u inostranstvu, ali i u zemlji.

    Uoči putovanja u Ameriku Scholz je branio stav Njemačke da ne snabdijeva Kijev oružjem, ali je rekao da njegova zemlja znatno finansijski pomaže Ukrajinu.

    Upitan o budućnosti gasovoda “Sjeverni tok 2”, kojim se ruski gas želi dovesti u Njemačku, ispod Baltičkog mora, zaobilazeći Ukrajinu, Scholz je odbio da se izričito obaveže za taj projekt.

    “Ništa nije isključeno”, rekao je on za njemački ARD, prenosi Euronews.

    Njemačka se našla na udaru kritika zbog snažnog oslanjanja na ruske isporuke prirodnog gasa, a Sjedinjene Američke Države su se dugo protivile tom gasovodu.

  • Macron opravdava Rusiju uoči puta u Moskvu, smatra da bi Zapad trebao napraviti ustupke

    Macron opravdava Rusiju uoči puta u Moskvu, smatra da bi Zapad trebao napraviti ustupke

    Francuski predsjednik Emmanuel Macron optimističan je da može osigurati deeskalaciju oko Ukrajine kada u ponedjeljak otputuje u Moskvu kako bi se sastao sa Vladimirom Putinom, ali je dao naslutiti da bi zapadne zemlje mogle morati učiniti ustupke Kremlju.

    Njegova prognoza o diplomatskom kompromisu potaknut će uzbunu među onima koji zagovaraju čvršći stav prema Rusiji, posebno u prijestolnicama srednje i istočne Europe koje strahuju od ruske agresije. U intervjuu za list Journal du Dimanche prije svog odlaska, Macron je ne samo umanjio strahove da je Putinova stvarna strateška ambicija okupacija Ukrajine, već je također opravdao Rusiju rekavši da razumije potrebu Moskve da brani svoje sigurnosne interese.

    “Intenzitet dijaloga koji smo imali s Rusijom i ova posjeta Moskvi vjerojatno će spriječiti vojnu operaciju da se dogodi. Zatim ćemo razgovarati o uvjetima deeskalacije”, rekao je.

    “Uvijek sam bio u dubokom dijalogu s predsjednikom Putinom i naša je odgovornost izgraditi historijska rješenja”, dodao je.

    Putin je rasporedio oko 130.000 vojnika na ukrajinskim granicama unutar Rusije i Bjelorusije, izazivajući strah od neposredne invazije.

    Macron je, međutim, tvrdio da osvajanje nije Putinov konačni cilj.

    “Geopolitički cilj današnje Rusije očito nije Ukrajina, već definisanje pravila kohabitacije s NATO-om i EU”, rekao je.

    Rusija postavlja brojne zahtjeve, uključujući da se NATO obveže da se neće širiti, posebno na istok u Ukrajinu, i da će zadržati svoju vojnu infrastrukturu na mjestu gdje je bila 1997. Mnoge članice NATO-a odbacuju rusku listu želja iz ruke, a nacije uključujući SAD, Veliku Britaniju , Poljska i Turska naoružavaju Kijev u pokušaju da odvrate Putina od prelaska granice.

    Međutim, Macron je rekao da Rusija u skladu sa svojim pravom nastoji pregovarati o sigurnosnim garancijama.

    “Sigurnost i suverenitet Ukrajine ili bilo koje druge evropske države ne mogu biti predmet kompromisa, dok je također legitimno da Rusija postavlja pitanje vlastite sigurnosti”, rekao je Macron.

    Sklapanje dogovora, međutim, može značiti odustajanje od nečega.

    “Moramo biti vrlo realni. Nećemo povlačiti jednostrane poteze, ali je bitno izbjeći pogoršanje situacije prije nego što izgradimo mehanizme i recipročne geste povjerenja”,naglasio je Macron.

    “Moramo zaštititi našu evropsku braću predlažući novu ravnotežu koja će očuvati njihov suverenitet i mir. To se mora učiniti uz poštovanje Rusije i razumijevanja savremenih trauma ovog velikog naroda i nacije”, rekao je francuski predsjednik.

    Nakon sastanka s Putinom u ponedjeljak, Macron će sutradan otputovati u Kijev kako bi razgovarao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

    Putovanje francuskog šefa države dolazi u trenutku kada je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg nazvao rusko vojno raspoređivanje “najvećim od Hladnog rata”. Ranije ove sedmice, Joe Biden naredio je raspoređivanje oko 3000 američkih vojnika u Poljsku, Njemačku i Rumuniju.

    Otkako je Macron izabran 2017., nastavio je dijalog s Putinom – iako je njegova prva predsjednička kampanja navodno bila na meti hakera koje podržava Rusija. Strategija francuskog predsjednika – koja se ponekad naziva “naivnom”, kako je priznao i sam predsjednikov pomoćnik u vezi s Rusijom – još nije donijela strateški napredak.

    Uoči putovanja u ponedjeljak, francuski predsjednik i njegov ruski kolega razgovarali su telefonom više puta u posljednjih nekoliko dana, a Putin se požalio da su zapadne zemlje odbile poslušati temeljne zahtjeve Rusije.

  • Erdoan: Zelenski pristao na sastanak sa Putinom

    Erdoan: Zelenski pristao na sastanak sa Putinom

    Turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan rekao je da je postigao dogovor sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim o organizovanju sastanka sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

    “Moskva je odgovorila pozitivno na naš poziv da Putin posjeti Tursku nakon posjete Kini. Odredićemo sada datum a onda, nadam se, želimo da održimo sastanak na visokom nivou, da okupimo Putina i Zelenskog. Postigli smo dogovor sa Zelenskim po tom pitanju”, rekao je Erdoan, prenosi CNN Turk.

    Erdoan je prethodno posjetio Ukrajinu gdje je, između ostalog, sa Zelenskim razgovarao i o želji Ankare da posreduje u rješavanju pitanja Donbasa, prenosi TASS.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je ranije danas da se trenutno ne razgovara o sastanku Putina i Zelenskog u Turskoj.

    Prema njegovim riječima, Putin je spreman da se sastane sa svakim, ali mora da postoji saglasnost o čemu će se razgovarati i šta bi takvi razgovori mogli da postignu.

  • Detalji sastanka Putina i Đinpinga: “Raste političko i strateško međusobno povjerenje”

    Detalji sastanka Putina i Đinpinga: “Raste političko i strateško međusobno povjerenje”

    U Pekingu je danas održan sastanak ruskog predsjednika Vladimira Putina i njegovog kolege Si Ðinpinga.

    Predsjednici Kine i Rusije potpisali su zajedničku izjavu o međunarodnim odnosima, saopštio je Kremlj. U izjavi se ističe da dvije zemlje namjeravaju da se odupru miješanju spoljnih sila u unutrašnje stvari suverenih zemalja i da se suprotstavljaju djelovanju spoljnih sila na podrivanju bezbjednosti, protiv “obojenih revolucija”.

    Kako se navodi, strane su saglasne da je demokratija univerzalna vrijednost, a ne privilegija pojedinih država i da je njena promocija i zaštita zajednički zadatak cijele svjetske zajednice.

    Takođe, cilj Kine i Rusije je jačanje Šangajske organizacije za saradnju i povećanje njene uloge u oblikovanju policentričnog svjetskog poretka zasnovanog na principima održive bezbjednosti. Dvije zemlje su spremne da rade na jačanju uloge ASEAN-a kao ključnog elementa regionalne arhitekture.

    Kina i Rusija se, takođe, zalažu za jednaka prava na kontrolu interneta i smatraju neprihvatljivim pokušajima da se ograniči pravo na regulisanje nacionalnih segmenata.

    Inače, Putin je na sastanku istakao da su odnosi Rusije i Kine dobar primjer izgradnje bilateralnih odnosa koji pomažu objema zemljama da se razvijaju.

    Ruski predsjednik je ocijenio da se bilateralni odnosi razvijaju progresivno, u duhu prijateljstva i strateškog partnerstva i da su imaju karakter bez presedana.

    Kineski predsjednik Si Ðinping istakao je da Kina i Rusija snažno podržavaju napore da zaštite svoje fundamentalne interese.

    “Raste političko i strateško međusobno povjerenje”, rekao je kineski lider na početku susreta sa Putinom.

    Ukazao je da Kina i Rusija zajedno rade na sprovođenju istinskog multilateralizma, podržavaju istinski demokratski duh i služe kao pouzdan stub za okupljanje svijeta u prevazilaženju kriza i odbrani jednakosti.

    Ovo je prva Putinova posjeta Kini od početka pandemije kovida.

    Ruski predsjednik će boraviti u Pekingu jedan dan, a poslije razgovora i ručka u četiri oka sa Sijem, Putin će prisustvovati ceremoniji otvaranja Zimskih olimpijskih igara 2022., prenosi Telegraf.

  • Xi Jinping poslije dvije godine imat će susret “licem u lice” sa svjetskim liderima, prvi je Putin

    Xi Jinping poslije dvije godine imat će susret “licem u lice” sa svjetskim liderima, prvi je Putin

    Kineski predsjednik Xi Jinping sprema se za svoj prvi sastanak licem u lice sa jednim svjetskim liderom nakon skoro pune dvije godine. Jinping će ugostiti ruskog predsjednika Vladimira Putina, a razgovor će biti upiličen u trenucima velikog rasta tenzija na istoku Evrope.

    Xi nije napustio Kinu od januara 2020. godine, kada se ta zemlja borila sa početnom fazom koronavirusa te “zaključala” grad Wuhan u kojem je virus prvi put otkriven.

    Kineski predsjednik se sprema za sastanke s više od 20 svjetskih lidera dok Peking započinje Zimske olimpijske igre za koje se nada da će biti trijumf meke moći i pomjeriti fokus sa stvari koje su proizvele diplomatski bojkot ZOI-ja kao i strah od pandemije.

    Xi i Putin će se sastati u Pekingu prije nego što njihove zemlje objave izjavu koja odražava njihove zajedničke stavove o sigurnosti i drugim pitanjima, rekao je najviši savjetnik Kremlja na brifingu za novinare u srijedu.

    Dva predsjednica će potom prisustvovati ceremoniji otvaranja Olimpijade u petak navečer.

  • Kremlj o razgovoru sa Džonsonom: Putin spreman da priča i sa “totalno zbunjenima”

    Kremlj o razgovoru sa Džonsonom: Putin spreman da priča i sa “totalno zbunjenima”

    Zvanični Kremlj saopštio je danas da će objaviti detalje o tome da li će i kada predsjednik Rusije Vladimir Putin razgovarati telefonom sa britanskim premijerom Borisom Džonsonom, i da je Putin spreman da razgovara sa svima, uključujući i “totalno zbunjene”.

    Putin i Džonson je trebalo da razgovaraju u ponedjeljak, ali je Džonson morao da odloži njihov razgovor zbog domaćih političkih problema, prenosi agencija Rojters.

    Džonson je u utorak otputovao u Ukrajinu, gdje je optužio Putina da je uperio pištolj Ukrajini u glavu, u naporu da silom promijeni arhitekturu evropske bezbjednosti.

    Rusija je, s druge strane, saopštila da nema planove za invaziju na Ukrajinu, navodi britanska agencija.