VRBAS Media

Oznaka: Vladimir Putin

  • Makron: Pozivam Putina da ne prizna nezavisnost ukrajinskih regija

    Makron: Pozivam Putina da ne prizna nezavisnost ukrajinskih regija

    Francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) zatražio je od ruskog predsjednika Vladimira Putina da “ne prizna nezavisnost” ukrajinskih regija Donjecka i Luganska, saopćila je Jelisejska palata u utorak, kako prenosi CNN.

    • Ostajemo na oprezu i tražimo od (Putina) da ne slijedi zahtjev Dume – rekao je glasnogovornik Jelisejske palate.

    Ukrajinske snage i separatisti koje podržava Rusija su u sukobu u istočnim regionima Donjecka i Luganska koji se graniče sa Rusijom, oblasti poznatom kao Donbas, od 2014. godine.
    Donji dom parlamenta Rusije zatražio je od Putina da razmotri priznavanje Donjecka i Luganska kao suverenih i nezavisnih u utorak.

    • Ruski predsjednik je rekao da je to parlamentarna inicijativa koju on nije odobrio – dodao je portparol.
  • “Rusija će nastaviti sa isporukama gasa”

    “Rusija će nastaviti sa isporukama gasa”

    Rusija ne može da zažmuri na to kako SAD i NATO “sasvim slobodno i u svoju korist” tumače princip nedjeljive bezbjednosti, rekao je predsjednik Rusije Vladimir Putin na konferenciji za štampu sa njemačkim kancelarom Olafom Šolcom u Moskvi.

    Putin je saopštio da je razgovor sa Šolcom bio poslovan i primjetio da je njemački kacelar raspoložen za dalju uzajamno korisnu saradnju.

    “Sjeverni tok 2” je komercijalni projekat koji je završen i spreman za rad. Međutim, Putin je istakao da će Rusija nastaviti sa isporukama gasa preko Ukrajine i poslije 2024. godine, ako bude potražnje i rentabilnosti.

    Govoreći o bezbjednosnim garancijama koje traži Rusija od Zapada, ruski lider je istakao da Moskva ne može da zažmuri na to kako SAD i NATO sasvim slobodno i u svoju korist tumače princip nedjeljive bezbjednosti.

    Kako je naveo, nasilno obuzdavanje Rusije od strane Zapada Moskva doživljava kao prijetnju bezbjednosti zemlje.

    Razgovor Putina i Šolca je trajao više od tri sata, prenosi RTRS.

  • Putin: NATO priča o ratu u Ukrajini, a bombardovali su Beograd

    Putin: NATO priča o ratu u Ukrajini, a bombardovali su Beograd

    NATO pakt je vodio rat protiv bivše Jugoslavije i bombardovao je njen glavni grad, Beograd, bez odobrenja Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, rekao je Vladimir Putin, predsjednik Rusije na pres konferenciji s Olafom Šolcom, njemačkim saveznim kanceloarom u Moskvi.

    On je na pitanje novinarke njemačkog Deutsche Wellea, hoće li biti rata u Evropi, odgovorio da je ona to pitanje postavila u kontekstu Ukrajine, ali da svi znaju da je rat u Evropi vodio NATO protiv Jugoslavije.

    “To je bila velika vojna operacija s bombama i raketama kojima su osuli jedan od glavnih gradova u Evropi i to bez odobrenja UN-a. To je loš primjer”, rekao je Putin.

    On je rekao da Rusija ne želi rat u Ukrajini i da je upravo zato predložen sporazum zvaničnom Vašingtonu i NATO-u, ali da nije bilo odgovarajućeg odgovora na ruske prijedloge.

    “Ali čak i u ovom dokumentu koj nam je dostavljen iz NATO-a dobili smo određene elemente o kojima možemo razgovaratli ali samo u vezi s temeljnim pitanjima koja za nas igraju centralnu ulogu. U zavisnosti od toga kako se taj dijalog bude odvijao vidjećemo šta će se dalje dešavati, a ova situacija nas uznemiruje”, rekao je Putin.

    Šolc je rekao da će uložiti maksimalne napore da do rata u Ukrajini ne dođe, te da se treba potruditi da se aktivira Minski razgovor o mirnom rješenju ukrajinske krize.

    “U Jugoslaviji je ipak bila malo drugačija situacija, tamo je postojala opasnost da dođe do genocida, a to smo morali spriječiti. Ali radujem se da sada u regionu imamo mirnu situaciju i da svaka od zemalja zapadnog Balkana ima perspektivu da postane članica EU. Vjerujem da je to dobar znak”, rekao je Šolc.

    Putin je na ovo odgovorio da je genocid ono što se trenutno odvija u Donjecku i Lugnansku.

  • Šojgu informisao Putina: Rusija “završava” dio vojnih vježbi, uskoro će okončati još neke

    Šojgu informisao Putina: Rusija “završava” dio vojnih vježbi, uskoro će okončati još neke

    Moskva završava određeni dio vojnih vježbi koje se održavaju širom zemlje, a uskoro će ih još biti završeno, obavijestio je ruskog predsjednika Vladimira Putina ruski ministar odbrane Sergej Šojgu.

    Vježbe vojske i mornarice se održavaju širom Rusije, a njihov zadatak je da se provjeri spremnost gotovo svakog vojnog distrikta u zemlji, istakao je Šojgu.

    “Vježbe velikog obima se održavaju u zapadnom vojnom distriktu i u gotovo svim flotama, u Barencovom moru, Crnom moru, Baltičkom moru i Pacifiku. Vojnici iz gotovo svakog distrikta uključujući istočni, centralni i sjeverni, učestvuj u njima”, kazao je ministar.

    On je dodao da se neke od vježbi “završavaju”, dok će i ostale biti završene uskoro. Šojgu je rekao da je ruska vojska demonstrirala svoje vještine u različitim operativnim poljima te da je trenirala kako bi odgovorila na potencijalne izazove, “kako na površini tako i pod vodom”.

    Šojgu je s Putinom razgovarao i o incidentu vezanom za stranu podmornicu koja se pojavila tokom vježbi pacifičke flote kod otoka Kuril u subotu. Uočena je u ruskim teritorijalnim vodama blizu malog nenaseljenog otoka Urupa.

    Ruska mornarica je krenula za podmornicom koja “vrlo vjerovatno pripada SAD-u”, a potjera je trajala tri sata. U konačnici je “istjerana” iz ruskih voda nakon što je mornarica napravila “specijalne aktivnosti” tri puta.

    Nedugo nakon incidenta rusko ministarstvo odbrane je kontaktiralo američkog vojnog atašea zahtijevajući objašnjenje zbog podmornice za koju se vjeruje da pripada Virginia klasi nuklearnih podmornica. Američka mornarica je javno odbacila mogućnost da se radi o njenoj podmornici, ističući da je prisutna samo u “međunarodnim vodama”.

    “Nema istine u ruskim tvrdnjama o našim operacijama u njihovim teritorijalnim vodama”, saopćeno je iz mornarice.

  • Lavrov preporučio Putinu da nastavi razgovore sa Zapadom

    Lavrov preporučio Putinu da nastavi razgovore sa Zapadom

    Šef ruske diplomatije preporučio je predsjedniku Vladimiru Putinu da nastavi razgovore sa Zapadom o sigurnosnim zahtjevima Rusije u jeku napetosti oko Ukrajine.

    Izjava ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova izgleda da nagovještava namjeru Kremlja da ostane na diplomatskom putu, čak i pored toga što su Sjedinjene Države upozorile da bi Rusija mogla napasti Ukrajinu svakog trena.

    Govoreći na početku sastanka s Putinom, Lavrov je sugerirao da bi Moskva trebala održati dijalog sa SAD-om i njihovim saveznicima uprkos tome što su odbacili glavne ruske sigurnosne zahtjeve.

    Moskva želi garancije od Zapada i NATO-a da ne dopuste Ukrajini i drugim bivšim sovjetskim republikama da se pridruže kao članice zapadnog vojnog saveza, da alijansa prekine slanje naoružanja Ukrajini i da povuče svoje snage iz Istočne Evrope.

    Lavrov je naglasio da je, i pored toga što su SAD i njihovi saveznici glatko odbacili te zahtjeve, Washington ponudio da nastavi dijalog o limitima razmještaja raketa u Evropi, ograničenjima vojnih vježbi i o drugim mjerama gradnje povjerenja.

    Putin bi tek trebao formulirati ruski zvanični odgovor na te prijedloge.

    Na Putinovo pitanje ima li smisla nastaviti diplomatske napore, Lavrov je odgovorio da su mogućnosti razgovora “daleko od toga da budu iscrpljene” i predložio je nastavak pregovora, prenosi AP.

  • Američki predsjednik poslao jasnu poruku ruskom

    Američki predsjednik poslao jasnu poruku ruskom

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin i njegov američki kolega Džo Bajden razgovarali su danas telefonom nešto više od sat vremena o situaciji oko Ukrajine.

    U razgovoru koji je, kako su naveli američki mediji, trajao 62 minuta, Bajden je upozorio na ozbiljne posljedice ukoliko Rusija izvrši invaziju.

    U saopštenju Bijele kuće se navodi da je Bajden bio izričit da će SAD i njeni saveznici odlučno odgovoriti ukoliko se Rusija odluči na invaziju, i da će to Rusiju mnogo koštati.

    Predsjednik SAD je podvukao da će svaki pokušaj ruske invazije na Ukrajinu proizvesti tešku patnju za ljudski rod i umanjiti položaj Rusije.

    Bajden je, kako navode iz Bijele kuće, jasno dao do znanja Putinu da su, iako su SAD spremne da diplomatski sve rješe, u saradnji sa svojim saveznicima, spremni i na druga scenarija.

    I dalje se očekuje saopštenje iz Kremlja.

    Podsjetimo, dvojica predsjednika su prethodno razgovarala u decembru putem video-veze, nakon čega su uslijedili višenedjeljni diplomatski pokušaji da se situacija diplomatski rješi. To je rezultiralo brojnim sastancima šefa diplomatije Rusije sa evropskim kolegama, ali i susreta svjetskih lidera sa Putinom i Bajdenom.

    Posljednjih dana situacija se dodatno pogoršala, zbog čega je više od deset zemalja naredilo ili apelovalo na povlačenje svojih diplomata i državljana iz Ukrajine. Posljednja među njima je Hrvatska.

  • Putin i Makron razgovarali telefonom skoro dva sata, slijedi poziv sa Bajdenom

    Putin i Makron razgovarali telefonom skoro dva sata, slijedi poziv sa Bajdenom

    Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarao je danas telefonom sa francuskim kolegom Emanuelom Makronom, potvrdio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    “Da, razgovor je održan”, kratko je rekao Peskov agenciji Interfaks.

    Francuska televizija javila je, pozivajući se na Jelisejsku palatu, da je razgovor trajao je sat i 40 minuta.

    Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je ruskom lideru Vladimiru Putinu da iskreni pregovori nisu u skladu sa eskalacijom tenzija oko Ukrajine, saopšteno je danas iz kancelarije francuskog predsjedika.

    Kasnije večeras, Putin bi trebalo da razgovara sa američkim predsjednikom Džoom Bajdenom.

    Makron je posjetio Moskvu u ponedjeljak i sastao se sa Putinom, a njihov je razgovor trajao više od pet sati.

    Sutradan je francuski lider posjetio Kijev i razgovarao s ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim o evropskoj bezbjednosti i ukrajinskoj krizi.

  • Potvrđeno – Makron je odbio

    Potvrđeno – Makron je odbio

    Francuski predsednik Emanuel Makron odbio je da se testira na kovid 19 po dolasku u Moskvu gde se sastao sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.

    Tu informaciju je potvrdio i Kremlj, tačnije portparol ruskog predsednika Dmitri Peskov, preneo je Sputnjik na engleskom.

    Peskov je naglasio da se ne radi o politici i da to nije uticalo na razgovore.

    Kako je navedeno, francuskom predsedniku ponuđena opcija ili da uradi PCR test kako bi se približio Putinu ili da poštuje mere predostrožnosti, odnosno fizičku distancu.

    Makron je odlučio da uradi ovo drugo, navodno zbog zabrinutosti da će njegovi DNK uzorci završiti u rukama ruskih lekara.

    “Znali smo vrlo dobro da to znači da nema rukovanja i taj dugi sto. Ali nismo mogli da prihvatimo da se dočepaju predsednikovog DNK“, rekao je izvor, prenosi Rojters.


    Na kraju su se pregovori odvijali za stolom dugim 4 metra, što je izazvalo spekulacije da bi to mogao biti znak hladnih odnosa između Rusije i Zapada.

  • Sada vole Ruse?

    Sada vole Ruse?

    Rusija nedeljama gomila vojsku na granici prema Ukrajini, Zapad razmišlja o novim sankcijama, SAD šalju vojnike na istok Evrope, Kina objavljuje podršku Moskvi.

    Takva ozbiljna kriza nije viđena još od kraja Hladnog rata. I baš u takvim okolnostima je Viktor Orban, dakle predsednik vlade zemlje koja je članica i EU i NATO, prošle nedelje posetio Moskvu i proveo pet sati u “otvorenom razgovoru” s Vladimirom Putinom.

    Orban je u Moskvi rekao sve što je Putin želeo da čuje: došao je u misiji mira i prenosi poruku Evropske unije da ne želi da vodi rat. Savetuje i drugim članicama Unije takav pragmatičan stav kakav ima Mađarska. A kad je reč o ekonomskim sankcijama, ruski mediji sa zadovoljstvom su preneli Orbanovo mišljenje da one više štete Evropskoj uniji nego Rusiji, piše “Dojče vele” (DW).

    Mađarska i prodor sovjetskih tenkova koji su 1956. pregazili želju za nezavisnošću od Moskve bili su za čitav svet, a naročito za zemlje Istočnog bloka, pojam prkosa i nacionalnog ponosa. Ali kako Mađari danas vide ulogu svog premijera? Da li su ponosni na to što on na taj način Putinu pruža pozornicu za njegove ciljeve? Ili ga, iako je premijer članice Evropske unije, vide tek kao Putinov privezak dok ovaj sledi sopstvene geopolitičke ciljeve?

    “Veliki državnik” ili “privezak Moskve”?

    Oba mišljenja su raširena, ali to manje zavisi od Rusije, a mnogo više od političke podele u samoj Mađarskoj. Kao što pokazuje istraživanje instituta “Mertek medija”, to pre svega zavisi od toga da li ispitanici i inače podržavaju Orbana ili su njegovi protivnici. Ako jesu njegove pristalice, onda i slepo veruju u sve što im govori Orbanova vlada.

    Ono što Mađare mnogo više interesuje jeste Putinova najava da će Mađarska, prema sporazumu koji važi do 2036, plaćati samo petinu cene zemnog gasa koja je trenutno na tržištu Evrope. Putin se, naravno, nije upuštao u objašnjavanje da je tu problem sama tržišna cena koja je, za samo godinu dana, porasla i do sedam puta. I da će to poskupljenje pogoditi i potrošače u Mađarskoj, doduše tek s nekoliko meseci zakašnjenja.

    Za Mađare je najvažniji račun za gas koji je upravo stigao, a on jeste znatno manji nego što je u zapadnoj Evropi. Mogli bismo i da poverujemo da je Orban otišao u Moskvu kako bi se premostilo vreme dok se cene na tržištu ne smire, jer su se Mađari navikli na jeftin gas. No u Mađarskoj već godinama za domaćinstva postoji gornja granica koliko smeju da koštaju energenti. I zato ni ova poseta Orbana Moskvi neće bitno povećati simpatije Mađara prema Rusiji.

    Mađari su već zaboravili ruske tenkove

    S druge strane, mađarska opozicija stalno napada Orbana zbog njegovog ulizivanja Putinu. Zovu ga “Putinova pudlica”, “agent Moskve” ili “Trojanski konj u EU”. Pa i ovoga puta kritikovali su Orbanovu posetu Putinu u sred krize s Ukrajinom.

    Međutim, već se pokazalo da se iz takvih kritika ne može izvući neka veća politička korist. Godine 2018. mađarski političar Zelenih Benedek Javor okomio se na nameru vlade u Budimpešti da proširi kapacitet mađarske atomske elektrane Paks. Ali, iako se zaista 41 odsto Mađara protivilo izgradnji dva nova bloka ruskog tipa, a 31 odsto bilo za, ta tema nije postala bitna na tadašnjim izborima. Pa i same opozicione stranke imale su previše različita mišljenja o koristi i manama tog projekta, a povrh toga, odluka o proširenju atomske elektrane doneta je u parlamentu još 2010, dakle pre nego što je Orban postao premijer, navodi DW.

    Često ne zvuči uverljivo kad opozicija kritikuje Orbanovo ulizivanje Putinu. To se posebno odnosi na bivšeg premijera, socijaldemokratu Ferenca Đurčanjija. On redovno najoštrijim rečima napada Orbana zbog takvog odnosa, ali je zapravo i sam svojevremeno održavao odlične odnose sa Putinom. A kad ga suoče s tom činjenicom, Đurčanji odgovara da je Putin tada “bio drugi čovek”.

    Kako Orban kaže, tako jeste

    Odnos Mađarske i Rusije nije važna tema u predizbornoj kampanji, a danas gotovo apsurdno zvuči činjenica da je i sam Viktor Orban svoju političku karijeru počeo kada se 1989. zalagao za povlačenje sovjetskih vojnika iz Mađarske. Danas se od Orbana više ne može čuti ni reč o Mađarskom ustanku 1956. i ruskim tenkovima koji su ga krvavo ugušili. To je inače iskustvo koje mnogi stariji Mađari još uvek dobro pamte.

    Čini se da Orbanove pristalice u Mađarskoj menjaju mišljenje onako kako ga menja i njihov premijer. Orban je 2003. bio kritičan prema Rusiji, pa je tako mislila i većina njegovih birača. A kad on sada poslušno putuje u Moskvu, to podržavaju i njegove pristalice: u ispitivanju iz 2018. većina birača Orbanove stranke založila se za bolje odnose sa Rusijom nego sa SAD. A dve trećine upitanih smatralo je da je za Mađarsku bolje da Rusija bude snažna, a ne slaba.

  • “Želite rat sa Rusijom?”

    “Želite rat sa Rusijom?”

    Razgovor između Putina i Makrona danas je udarna vest svih svetskih medija.

    Ruski predsednik Vladimir Putin obećao je da za sada neće sprovoditi nove vojne inicijative u blizini Ukrajine kao preduslov za moguću deeskalaciju.

    “Želite li da ratujete sa Rusijom? Treba li to Francuzima, Nemcima, Italijanima i ostalim Evropljanima? Sigurno ne. Evropske zemlje znaju da forsiranje ukrajinske krize nije samo protiv Rusije, nego i protiv Evrope”, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin nakon moskovskog sastanka s francuskim kolegom Emanuelom Makronom.

    A tu Putinovu izjavu, zapravo retoričku pretnju ili upozorenje Evropi, naglašava većina ruskih prokremaljskih medija nakon gotovo šestosatnih razgovora dvojice lidera uglavnom o “ukrajinskom pitanju”, piše Jutarnji.hr.

    Putin je rekao da bi primanje Ukrajine u NATO “neizbežno dovelo do rata Zapada i Rusije” jer bi Ukrajinci hteli natrag Krim, a “NATO bi mora da se umeša prema članu 5 sporazuma” te dodao kako bi to “bio rat bez pobednika”.

    Putin se zapitao zašto je potrebno širenje NATO-a na istok te dodao da je ta politika”otvorenih vrata” diskutabilna. Zaključio je da NATO može primiti neku zemlju u svoje članstvo, ali i da ne mora, a ruski mediji ga nadopunjuju “ako to ugrožava nečiju, u ovom slučaju rusku sigurnost”.

    Anglosaksonski spektakl

    Jutarnji dalje navodi da, s obzirom na to da se govori o tome da se Putin iz Pekinga, gde se nedavno susreo sa Ksi Džinpingom, vratio prilično nezadovoljan, svi ruski mediji na naslovnicama, odmah uz tekstove o poseti Makrona, objavili su vest da je Kina “odlučno protiv daljeg širenja NATO-a na istok”.

    Poznati prokremaljski komentator Pjotr Akopov kaže da je nakon sastanka jasno da Makron ne “pada na anglosaksonski spektakl vezan uz Ukrajinu”, a većina ruskih medija nada se neslozi u NATO-u, a za krizu optužuju SAD koji, kako kažu, “ponovno huška Evropu protiv Rusije”.

    Većina tamošnjih medija Makronov dolazak u Moskvu te istovremenu posetu nemačkog kancelara Olafa Šolca Vašingtonu razmatra kao “posredničku misiju dvojice evropskih lidera” između Rusije i SAD-a, gotovo kao da su tek prenosioci poruka.

    Ruski mediji ne zaboravljaju napomenuti da među članicama NATO-a ima mnogo različitih mišljenja o Ukrajini i da Moskva mora igrati na tu neslogu. Mediji ponavljaju Putinove reči da je NATO ipak “vojni, a ne mirotvorni savez” ta da su se u to uverili stanovnici Iraka, Libije i Avganistana, a da ne treba “zanemariti ni operaciju protiv Beograda”.

    Diplomatski put
    Mnogi ruski mediji navode da je “diplomatski put” jedino rešenje, ali ne zaboravljaju istaknuti da je Makron došao usred izborne kampanje te da mu uspjeh razgovora s Putinom i “donošenje mira, odnosno sprečavane rata” u Evropi može doneti izbornu prevagu u borbi za drugi mandat.

    Ipak, ruski mediji prećutkuju ili tek usputno pišu o informaciji, koju je prvi objavio Financial Times, da je Vladimir Putin obećao Makronu da će nakon velikih vojnih vežbi u Belorusiji, koji počinju za koji dan, povući svih 30 hiljada svojih vojnika koji sudeluju u njima.

    Isti izvor navodi da će ti manevri bitiodržani uz ukrajinsku granicu, 200-tinjak kilometara od Kijeva. Putin je, navodno, Makronu još rekao da Rusija neće “poduzimati druge vojne aktivnosti” ta da je spreman na “strukturalni dijalog” o kolektivnoj sigurnosti. Iz Kremlja za sada još ništa nisu potvrdili, osim da će se dijalog nastaviti te da će se Makron, nakon sastanka s ukrajinskim predsednikom Vladimirom Zelenskim, telefonski čuti s Putinom kako bi mu rekao što se s njim dogovorio.

    U razgovorima Putina i Makrona zabljesnula je i jedna bizarna ponuda “s visine” ruskog predsednika. On je, naime, ponudio “humanitarni azil” u Rusiji bivšem ukrajinskom predsedniku Petru Porošenku, koga u Kijevu optužuju za veleizdaju. Porošenko je kratko uzvratio da će se “on snaći i u Ukrajini”.