VRBAS Media

Oznaka: Vladimir Putin

  • Tramp: Putin nikada ne bi tako postupio da sam ja na vlasti

    Tramp: Putin nikada ne bi tako postupio da sam ja na vlasti

    Donald Tramp u utorak je žestoko optužio svog nasljednika Džo Bajdena za loše upravljanje krizom u Ukrajini i utvrdio da Vladimir Putin “nikada” ne bi postupio ovako da je on, Tramp danas u Bijeloj kući.

    “Da se ispravno upravljalo, nema apsolutno nikakvog razloga da bi se uopšte dogodilo ovo čemu danas svjedočimo”, saopštio je bivši američki predsjednik.

    “Dobro poznajem Vladimira Putina, i on ne bi nikada za vrijeme administracije Trampa učinio to što čini sada. Ne dolazi u obzir!”, rekao je Tramp komentarišući nalog ruskog predsjednika o raspoređivanju ruskih vojnika u dvjema separatističkim pokrajinama na istoku Ukrajine.

    “Ne samo da Putin postiže što je oduvijek htio, već se i sve više bogati”
    Američka opozicija kritikovala je bliskost Donalda Trampa tokom njegovog mandata s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

    Američki milijarder koji razmišlja o ponovnoj kandidaturi za Bijelu kuću, ocijenio je da su “slabe” sankcije koje je donijela Bajdenova administracija protiv Putina bliskih osoba i organizacija.

    “Neznatne su ako se usporede sa zauzimanjem neke države ili strateških područja”, utvrdio je.

    “Ne samo da Putin postiže ono što je oduvijek htio, već se i sve više bogati zahvaljujući uzletu cijena nafte i plina”, rekao je.

    Nakon prvih opreznih sankcija uperenih na separatistička proruska područja u Ukrajini, Bijela kuća u utorak je obećala zaoštriti svoj odgovor Moskvi, prenosi Index.

  • Putin: Na Krimu se izjasnio narod, na Kosovu parlament

    Putin: Na Krimu se izjasnio narod, na Kosovu parlament

    • Situacija u Ukrajini će se smatrati riješenom nakon priznavanja rezultata referenduma o Krimu, poslije kojeg je taj region pripojen Rusiji, rekao je predsjednik Rusije Vladimir Putin, uporedivši situaciju s Kosovom i Metohijom.

    On je rekao da je o tome mnogo puta govorio i ponovo pitao: “Po čemu je ovo gore od onoga što se desilo na Kosovu? Ni po čemu, samo je tamo odluku donio parlament, a ovdje na nacionalnom referendumu.”

    Kako je naveo, niko ljude (u Ukrajini) nije natjerao na otcjepljenje puškom, već su sami to odlučili.

    “Oni su na referendumu, glasanjem odlučili šta žele, niko ih nije puškom tjerao na bilo šta. Oni koji se ponose da su demokrate trebalo bi da priznaju njihovu odluku jer je to najviši izraz demokratije – referendum”, zaključio je Putin.

  • Putin objasnio zašto je situacija s Ukrajinom “drukčija”

    Putin objasnio zašto je situacija s Ukrajinom “drukčija”

    Rusija podržava suverenitet bivših sovjetskih republika, a situacija sa Ukrajinom je izuzetak jer je povezana sa spoljnim uticajem na tu zemlju, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin tokom razgovora sa azerbejdžanskim kolegom Ilhamom Alijevom.

    Putin je podsjetio da je Rusija početkom godine podržala Kazahstan da sačuva suverenitet.

    “Namjeravamo da postupamo na isti način u pogledu svih naših susjeda u budućnosti”, rekao je on.

    Putin je naveo da je drugačije sa Ukrajinom.

    “To je u vezi sa činjenicom da, nažalost, teritoriju ove zemlje koriste treće zemlje za stvaranje prijetnji Ruskoj Federaciji. To je jedini razlog”, ukazao je on.

    Putin je napomenuo da poslije državnog udara u Ukrajini ne postoji više taj nivo i kvalitet interakcije.

    “Želim da istaknem – to se dogodilo nakon državnog udara i nezakonitog preuzimanja vlasti od onih koji su to uradili”, rekao je ruski predsjednik, prenio je TASS.

    On je Alijevu rekao da je prije početka sastanka telefonom razgovarao sa predsjednikom Kazahstana Kasimom Žomartom Tokajevom. Prema njegovom mišljenju, situacija u Kazahstanu početkom godine predstavlja dobar primjer za to da “Rusija samo podržava suverenitet svojih susjeda, jača ga na svaki mogući način, a Kazahstan je dokaz ove politike”.

  • Savjet odobrio Putinu da koristi vojsku u Inostranstvu

    Savjet odobrio Putinu da koristi vojsku u Inostranstvu

    Savjet Federacije odobrio je prijedlog predsjednika Rusije Vladimira Putina o upotrebi Oružanih snaga u inostranstvu.

    Prethodno je predsjedavajuća Savjeta Federacije Valentina Matvijenko saopštila da je gornji dom parlamenta primio prijedlog predsjednika o upotrebi Oružanih snaga u inostranstvu.

    “U skladu sa dijelom 3 člana 51 pravilnika Savjeta Federacije, dodatno stavljam na dnevni red sjednice Savjeta Federacije razmatranje ovog prijedloga”, rekla je ona.

    Matvijenkova je navela da su upotrebu Oružanih snaga Rusije u inostranstvu razmatrali nadležni odbori za ustavnu izgradnju, odbranu, međunarodne poslove i Savjet federacije, a pitanje će se razmatrati javno.

    Državna duma i Savjet Federacije u utorak su jednoglasno ratifikovali ove sporazume. Istovremeno su unijete izmjene prema kojima zakoni stupaju na snagu od trenutka zvaničnog objavljivanja.

  • Putin: Umiješala se treća strana

    Putin: Umiješala se treća strana

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je da Rusija sarađivala sa svim nezavisnim državama nakon pada Sovjetskog saveza, a da je sada situacija sa Ukrajinom drugačija zbog intervencije stranaca.

    “Nakon pada Sovjetskog saveza, Rusija je priznala geopolitičku realnost, i radila na jačanju veza sa nezavisnim državama”, rekao je on.

    Putin je kazao da Rusija mora da sarađuje sa susjedima, uključujući i Ukrajinu.

    “Ovo je zato što je tu teritoriju iskoristila treća strana, države koje stvaraju prijetnje Rusiji”, rekao je on.

  • Cijena gasa u Evropi skočila više od 10 odsto: Oglasio se Putin

    Cijena gasa u Evropi skočila više od 10 odsto: Oglasio se Putin

    Cijena gasa u Evropi porasla je danas više od 10 odsto nakon ruskog priznanja nezavisnosti Donjecke i Luganske Narodne Republike (DNR i LNR), javlja Tas.

    Ruska agencija se poziva na podatke sa londonske ICE berze.

    Cena martovskih fjučersa gasa na holandskom TTF čvorištu je dostigla oko 935 dolara za 1.000 kubnih metara, ili 80 evra po megavat-satu.

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin je 21. februara priznao suverenitet DNR i LNR, i potpisao sa njihovim čelnicima sporazume o prijateljstvu, saradnji i uzajamnoj pomoći, dodaje ruska agencija.

    Istovremeno su cene nafte ubrzale rast usled straha da će ukrajinsko-ruska kriza prerasti u vojni sukob i zbog bojazni od potencijalnog poremećaja isporuka ovog energenta širom sveta.

    Cena evropske nafte tipa “brent”, koja se smatra međunarodnim standardom na naftnom tržištu, dostigla je sedmogodišnji maksimum od 99,38 dolara po barelu, izveštava britanski javni servis Bi-Bi-Si (BBC).

    Prethodno je na terminskom trgovanju, rano pre podne, cena brenta iznosila 96,85 dolara za barel.

    Rusija će nastaviti da neprekidno isporučuje prirodni gas na svetska tržišta, poručio je danas ruski predsednik Vladimir Putin u pismu objavljenom na energetskoj konferenciji u Dohi, javlja Rojters.

    Ova poruka je objavljena pošto su se Sjedinjene Države i njihovi evropski saveznici spremili da najave nove sankcije Rusiji nakon što je predsednik Putin priznao nezavisnost Donjecka i Luganska i poslao ruske trupe u ta dva regiona u istočnoj Ukrajini, dodaje se u informaciji.

  • “Putin je rekao: Ako sada nešto napravite, razorićemo pola Ukrajine”

    “Putin je rekao: Ako sada nešto napravite, razorićemo pola Ukrajine”

    Ovo je korak do mogućeg rata, ali još nije zapravo prijeđen onaj pravi Rubikon, rekao je politički analitičar Branimir Vidmarović jutros u HTV-ovoj emisiji Studio 4 nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin juče priznao dvije odmetnute proruske regije na istoku Ukrajine i potom zapovjedio ruskoj vojsci da odmah ondje krene u operaciju očuvanja mira.

    Priznate su dvije regije, takozvana Donjecka i Luganska Narodna Republika, zajedno poznate kao Donbas.

    Vidmarović je rekao kako je situacija juče izgledala vrlo dramatično i da se, gledajući obraćanje Putina naciji, stiacao dojam da će objaviti rat, udar na Washington, uništenje čitave planete. Umjesto toga, rekao je Vidmarović, dogodila se odluka koja je gruba, neinventivna i krši međunarodno pravo, ali koja je očito napravljena s ciljem da se zaustavi mogući konflikt.

    Rekao je da bi, da su se ispunili mirovni sporazumi iz Minska, teritorja bi bila de facto pod ruskom kontrolom.

    • Na ovaj način (ukrajinski predsjednik) Zelenski se zapravo riješio lošeg aktiva, koliko god to cinično zvučilo. Minske sporazume Ukrajina nije htjela izvršavati, Rusija je na tome insistirala čitavo vrijeme, i sada je Rusija ta koja je ubila i sahranila na vijeke vjekova Minske sporazume, nema povratka, rekao je Vidmarović.

    Dodao je da sada imamo situaciju u kojoj je Ukrajina ponovno žrtva, može računati na novčanu pomoć i ne mora se baviti reintegracijom Donbasa.

    • Ovo nije invazija, nego meka invazija. Ovo nije onaj scenarijo koji se očekivao, “sad ćemo pregaziti Ukrajinu”. Ovo je sada mirotvorna misija, koliko god nama to izgledalo smiješno. Zaustavlja se konflikt na Donbasu, rekao je Vidmarović.

    Vidmarović je rekao i da Putin nastoji očuvati mogućnost velikog konflikta.

    • Sjeo je u Donbas, uzeo ga, de facto, odnosno priznao i rekao: “Evo, tu smo, probajte sada nešto napraviti. Ako sada nešto napravite, razorićemo pola Ukrajine, a možda i šire”, rekao je.

    Vidmarović je također rekao da je čuo “zanimljive verzije” o tome da su se njemački kancelar Olaf Scholz i francuski predsjednik Emmanuel Macron dogovorili s Putinom o svojevrsnoj podjeli Ukrajine, iako mu to, kako je istaknuo, baš ne zvuči uvjerljivo.

    Izrazio je i uvjerenje da će takozvane republike koje je priznao Putin provesti referendum i tražiti da uđu u sastav Ruske Federacije.

  • Putin potpisao ukaz o priznanju LNR i DNR

    Putin potpisao ukaz o priznanju LNR i DNR

    Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao ukaz o priznanju LNR I DNR.

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin večeras je nakon obraćanja građanima potpisao dekret.

    Putin je na početku televizijskog obraćanja građanima Rusije poručio da je Ukrajina “integralni dio naše istorije”.

    On je istočnu Ukrajinu nazvao “drevnim ruskim zemljama”, prenosi Rojters.

    Putin je rekao da je modernu Ukrajinu stvorila komunistička Rusija.

    Kremlj je prethodno saopštio da je Putin razgovarao večeras telefonom s francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom i njemačkim kancelarom Olafom Šolcom, kojima je rekao da “u bliskoj budućnosti” namjerava da potpiše dekret o priznavanju Donjecke i Luganske Narodne Republike.

    Predsjednik Francuske Emanuel Makron i njemački kancelar Olaf Šolc rekli su ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da su razočarani njegovim planovima da prizna nezavisnost samoproglašenih republika Donjeck i Lugansk, saopštila je pres-služba Kremlja danas poslije njihovih telefonskih razgovora, a prenosi TASS.

    Istovremeno, Makron i Šolc su izrazili spremnost da nastave kontakte, dodao je Kremlj.

    Iz Šolcove kancelarije su naveli da je on osudio opasku Putina da bi Rusija mogla da prizna dva otcijepljena ukrajinska regiona, prenio je Rojters.

    Šolcova kancelarija je u saopštenju navela da je njemački kancelar rekao Putinu tokom telefonskog razgovora da bi svaki takav potez predstavljao “jednostrano kršenje” sporazuma iz Minska koji su osmišljeni da okončaju sukob na istoku Ukrajine.

    Šolc je pozvao Putina i da povuče ruske trupe sa ukrajinske granice i deeskalira situaciju u istočnoj Ukrajini.

    Njegova kancelarija je saopštila da će se on konsultovati sa ukrajinskim i francuskim liderima o situaciji u Ukrajini.

  • Makron i Šolc razočarani, Putin se obraća građanima

    Makron i Šolc razočarani, Putin se obraća građanima

    Predsjednik Francuske Emanuel Makron i njemački kancelar Olaf Šolc rekli su ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da su razočarani njegovim planovima da prizna nezavisnost samoproglašenih republika Donjeck i Lugansk, saopštila je pres-služba Kremlja danas poslije njihovih telefonskih razgovora, a prenosi TASS.

    Istovremeno, Makron i Šolc su izrazili spremnost da nastave kontakte, dodao je Kremlj.

    Iz Šolcove kancelarije su naveli da je on osudio opasku Putina da bi Rusija mogla da prizna dva otcijepljena ukrajinska regiona, prenio je Rojters.

    Šolcova kancelarija je u saopštenju navela da je njemački kancelar rekao Putinu tokom telefonskog razgovora da bi svaki takav potez predstavljao “jednostrano kršenje” sporazuma iz Minska koji su osmišljeni da okončaju sukob na istoku Ukrajine.

    Šolc je pozvao Putina i da povuče ruske trupe sa ukrajinske granice i deeskalira situaciju u istočnoj Ukrajini.

    Njegova kancelarija je saopštila da će se on konsultovati sa ukrajinskim i francuskim liderima o situaciji u Ukrajini.

    Situacija u istočnoj Ukrajini opet kritična

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin, obraća se građanima, a večeras je izjavio da je situacija u istočnoj Ukrajini opet kritična.

    Putin je na početku televizijskog obraćanja građanima Rusije poručio da je Ukrajina “integralni dio naše istorije”.

    On je istočnu Ukrajinu nazvao “drevnim ruskim zemljama”, prenosi Rojters.

    Putin je rekao da je modernu Ukrajinu stvorila komunistička Rusija.

    Kremlj je prethodno saopštio da je Putin razgovarao večeras telefonom s francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom i njemačkim kancelarom Olafom Šolcom, kojima je rekao da “u bliskoj budućnosti” namjerava da potpiše dekret o priznavanju Donjecke i Luganske Narodne Republike.

  • Borel: Ako Putin prizna nezavisnost DNR i LNR, reagovaćemo

    Borel: Ako Putin prizna nezavisnost DNR i LNR, reagovaćemo

    Šef diplomatije EU Žozep Borel izjavio je večeras da je Rusija u Ukrajini stvorila njaveću prijetnju miru u Evropi od Drugog svjetskog rata i da je sve više kršenja prekida vatre i provokacija od, kako je naveo, ruskih separatista u istočnoj Ukrajini.

    ”Na kritičnom smo raskršću. Sve ono u šta smo vjerovali, međunarodno pravo, napredak poslije Hladnog rata, sve je to stavljeno pod znak pitanja”, kaže Borel.

    Šef diplomatije EU je poslije sastanka Savjeta EU, na kojem je fokus bio na ukrajinskoj krizi, osudio “manipulacije i dezinformacije” u cilju stvaranja preduslova za vojnu eskalaciju protiv Ukrajine, ocjenivši da je u pitanju “klasično” provociranje sukoba.

    Istovremeno, Borel je pohvalio “suzdržanost” Ukrajine u kriznoj situaciji.

    On je predsjednika Rusije Vladimira Putina pozvao da “poštuje međunarodno pravo i Dogovor iz Minska i ne prizna nezavisnost oblasti Donjecka i Luganska”.

    “Spremni smo da reagujemo jako i zajedno ukoliko on to učini. Očekujemo da neće biti potrebno, ali ako učini regaovaćemo”, nagalsio je Borel.

    Savjet EU je još jednom potvrdio solidarnost EU sa Ukrajinom kako kroz finasijsku pomoć od 1,2 miljarde evra, tako i kroz profesionalnu obuku ukrajinske vojske i podršku u borbi protiv demonstracija i sajber napada.

    Žozep Borel je najavio mogući zajednički sastanak Savjeta ministra spoljnih poslova u Kijevu i potvrdio da EU i 26 zemlja članica neće zatvarati svoje amabasade u Kijevu.

    “Uskoro je osam godina od invazije i nelegalne aneksije Krima. Svaka dalja agresija izazvaće snažan odgovor EU. To se takođe odnosi na eventualni napad sa teritorije Bjelorusije”, kaže Borelj.

    On ocjenjuje da je Bjelorusija “uvučena u ovu krizu” i da gubi suverenitet kroz netrasparentno raspoređivanje ruskih snaga na njenoj teritoriji.