VRBAS Media

Oznaka: Vladimir Putin

  • Obavještajni izvori bliski Kremlju tvrde: Putin pati od mentalnog poremećaja

    Obavještajni izvori bliski Kremlju tvrde: Putin pati od mentalnog poremećaja

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin (69) pati od mentalnog poremećaja uzrokovanog demencijom, Parkinsonovom bolešću ili napadima bijesa koji su rezultat liječenja raka steroidima, tvrde zapadni obavještajni krugovi, na koje se danas pozvao britanski “Daily Mail”.

    Pozivajući se na izvore bliske Kremlju, viši zvaničnici obavještajne zajednice Five Eyes, koju čine Australija, Kanada, Novi Zeland, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD, uvjereni su da postoji psihološko objašnjenje za Putinovu invaziju Ukrajine što je potez koji je naišao na osudu svjetske javnosti.

    Nestabilno ponašanje
    Obavještajna zajednica tvrdi da imaju sve više izvještaja koji idu u prilog o Putinovom “sve nestabilnijem ponašanju u kombinaciji s podbuhlim izgledom i apsurdnim distanciranjem” na kojem inzistira prilikom primanja posjetitelja u Kremlju.

    • Iz različitih smo izvora dobili podatke koji daju potpuniju sliku o stanju Putinove psihe. U posljednjih pet godina zamjetne su značajne promjene u načinu na koji donosi odluke. Oni oko njega također mogu vidjeti i značajne promjene u uvjerljivosti i jasnoći onoga što govori i u tome kako vidi svijet oko sebe – navodi izvor.

    Dodaje i da njegovu nesposobnost da razmišlja jasno, pojačava nedostatak “negativnog feedbacka”, jer ruski vođa jednostavno “ne dobiva sve podatke o neuspješnim elementima” invazije u Ukrajini.


    Navodi se i da je Putin stavio u kućni pritvor šefa Odjela za vanjske poslove ruske obavještajne agencije FSB Sergeja Besedu i njegovog zamjenika Anatolija Boljuka te ih krivi za obavještajne propuste i podbačaj ratnih uspjeha u Ukrajini.

    Distanciranje od sagovornika
    Obavještajni podaci koje su prenijeli britanski političari više razine, sugeriraju da je Putin u posljednje vrijeme doživio prilično psihološko propadanje da on pati ili od neke bolesti mozga, kao što su Parkins ili nekog oblika demencije, a možda ima rak te da su tretmani koje prima promijenili ravnotežu njegova uma.

    Prema posljednjoj teoriji koju u obzir uzimaju “vjerodostojni izvori” iz britanske obavještajne službe, Putinovo mentalno propadanje je posljedica dugotrajnog uzimanja steroida što je rezultiralo “steroidnim ispadima bijesa”.

    Već se ranije pisalo o tome da Putinovo distanciranje od sagovornika ide u prilog tome da se boji dobiti druge bolesti. Sjetimo se samo fotografija gdje s distance prima goste ili svoje suradnike, pa tako i francuskog kolegu Emanuela Makrona (Emmanuel Macron) te njemačkog kancelara Olafa Šolca (Scholz) primio je za višemetarskim stolom.


    Moguće je da uzima lijekove koji “utišavaju” imunitete pa je skloniji infekcijama.

    Ruski predsjednik je vidljivo prilično natečenog lica i vrata, što također može biti nuspojava uzimanja steroida, baš kao što su to i promjene u raspoloženju i ponašanju.

    Jedan francuski zvaničnik je nakon Makronove posjete rekao kako Putin “više nije isti” u odnosu na vrijeme otprije dvije godine kad se posljednji put sastao s francuskim predsjednikom te da je u međuvremenu poludio”, piše Daily Mail.

  • “Vladimir Putin, ministar odbrane i bezbednosne službe. Samo su oni znali”

    “Vladimir Putin, ministar odbrane i bezbednosne službe. Samo su oni znali”

    Konsultacije ruskog predsednika za dugim stolovima i beskonačni sastanci putem video veze non-stop su na državnoj televiziji.

    Ali, kada je u pitanju rat u Ukrajini, Vladimir Putin verovatno ima malo ljudi od poverenja.

    Ruski mediji neprestano prikazuju Putina na sastancima s mnoštvom saradnika. Ali kako se čini, sve je manje ljudi kojima ruski predsjednik uopće otkriva što namjerava učiniti.

    No, posle sastanka (u četvrtak u Turskoj) s ruskim ministrom Sergejem Lavrovom, ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba požalio se – do sporazuma nije ni moglo doći, jer ruski ministar “uopštee nema mandat da pregovara. Čini se da o tome u Rusiji odlučuju drugi ljudi”.

    I mnogi analitičari se slažu da je ovo stvarno samo “Putinov rat” i da o gotovo svemu odlučuje sam.

    “Putinova uloga u donošenju odluka se promenila. Pre je bio nešto kao predsednik uprave ‘Rusija d.d.’ gde je slušao glavne deoničare, a sad je počeo da se ponaša kao car”, procena je Nikolaja Petrova iz instituta Chatham House.

    “Sve češće Putin donosi odluke potpuno sam, ne trudeći se oko kompromisa s ostalim važnim igračima u toj zemlji.”

    Ko je znao…
    Koga Putin još uopšte sluša? Da bismo odgovorili na ovo pitanje, vredi se vratiti u rane sate 24. februara. Ko je zapravo znao da će invazija početi?

    U tom trenutku je Putin već javno objavio nezavisnost separatističkih pokrajina na istoku Ukrajine. Ali posmatrči kažu da je čak i elita Kremlja postavljena na čelo državnih medija u Rusiji bila potpuno iznenađena invazijom.

    Ali medijski posmatrači istakli su da je čak i kremaljsku elitu zaduženu za ruske državne medije iznenadila vest o invaziji, uključujući i one medije koji su direktno povezani sa predsedničkom administracijom.

    “Obično je naša propagandna mašina dobro pripremljena za sve velike događaje”, rekao je Roman Dobrohotov, osnivač renomiranog istraživačkog medija Insajder. “Svakog četvrtka u Kremlju se okupljaju direktori naših državnih TV kanala i drugih velikih državnih medija i dobijaju uputstva kako da izveštavaju o ovom ili onom. Ali niko im nije objasnio da će biti rata u Ukrajini. Svi su mislili da se radi samo o priznanju Donbasa kao nezavisne države”.

    On je istakao da je stav državnih medija bio da će se ruske trupe stacionirane na ukrajinskoj granici uskoro vratiti kući, a priče o mogućem ratu su tretirane kao “lažna histerija zapada”.

    “Vladimir Putin, ministar odbrane i bezbednosne službe. Samo su oni znali”, rekao je Dobrohotov za DW.

    Moćni ljudi Kremlja
    S tim se slaže i politički analitičar Nikolaj Petrov. On smatra da su među onima koji su definitivno znali za rat i takozvani “siloviki”, pripadnici ruskih agencija za sprovođenje zakona, za koje se navodi da poslednjih godina dobijaju sve veći uticaj u zemlji.

    U toj grupi su ministar odbrane Sergej Šojgu i Valerij Gerasimov, načelnik Generalštaba Oružanih snaga Rusije. Obojica verovatno sada vode neke od svakodnevnih operacija invazije. Krajem septembra Šojgu je sa Putinom otišao na izlet u sibirsku tajgu. Postoje izveštaji medija da je Putin svog ministra odbrane tada obavestio o svojim planovima da zauzme Kijev.

    Prema analitičaru, Aleksandar Bortnikov, šef Federalne službe bezbednosti (FSB), i Sergej Nariškin, šef Spoljne obaveštajne službe (SVR), verovatno su takođe znali da je na stolu invazija na Ukrajinu u punom obimu. Sam Putin je bivši oficir spoljne obaveštajne službe KGB i obojica su sa njim radili od 1970-ih. Ali analičar Petrov tvrdi da Bortnikov i Nariškin “ne deluju kao neko ko bi razvio bilo kakvu strategiju” kada je u pitanju invazija.

    Petrov je s tim u vezi ukazao na drugog čoveka koji je radio sa Putinom u KGB-u u sovjetsko vreme: Nikolaja Patruševa, poznatog po svojim antizapadnim stavovima. On je sekretar Saveta bezbednosti (SB), tela koje vodi lično Putin. On “prilično često komunicira sa Putinom jer se sastanci SB održavaju svake sedmice”, rekao je Petrov.

    Patrušev je bio vodeća ličnost iza nove bezbednosne strategije Rusije, objavljene u maju 2021. U njoj se navodi da Rusija može koristiti „metode sile” da odgovori na neprijateljske akcije stranih zemalja.

    Sve veća izolovanost
    Ako je krug ljudi sa kojima se Putin konsultuje mali, onda je broj ljudi koji lično razgovaraju sa ruskim liderom još manji. Poznato je da je Putin preduzeo ekstremne mere da se zaštiti od kovida. Od početka pandemije obično se na TV javlja iz svoje rezidencije u Novo-Ogarjevu u Moskovskoj oblasti koja je opremljena posebnim tunelom za dezinfekciju za posetioce.

    Opozicioni političar Aleksej Navaljni koji služi zatvorsku kaznu počeo je da podrugljivo naziva Putina „starcem u bunkeru”. Svi koji žele da se lično sretnu sa Putinom moraju se, navodno, prethodno izolovati na 14 dana — ili sedeti za veoma dugim stolom daleko od njega.

    Analitičar Petrov je rekao da zbog ovih mera predostrožnosti većina onih koji se bave državnim poslovima razgovaraju sa njim putem video-linka, jer nemaju toliko često vremena za karantin.

    Da li slede čistke?
    Zapadne bezbednosne službe su javno izjavljivale da se tempo napredovanja invazije ruske vojske naizgled usporava.

    Ako je to tačno, to bi moglo značiti da bi oni iz Putinovog užeg kruga na kraju mogli da postanu meta njegovog besa, smatra Abas Galjamov, politički analitičar i bivši pisac govora ruskog predsednika. “On definitivno želi da se reši čelnika Ministarstva odbrane, možda i FSB-a. Ljudi koji ga nisu upozorili da će ovo biti dug, krvav rat, a ne lak ‘blickrig'”, rekao je Galajmov za DW.

    “Ali on to neće uraditi sada, jer je u ratu. A kazniti, na primer, ministra odbrane ili načelnika Generalštaba značilo bi priznati neuspeh”, kaže Galajmov.

  • “Putin ne pokazuje želju za prekidom rata u Ukrajini”

    “Putin ne pokazuje želju za prekidom rata u Ukrajini”

    Nakon što su njemački kancelar Olaf Scholz i francuski predsjednik Emmanuel Macron danas obavili zajednički razgovor s Vladimirom Putinom, oglasili su se iz Ureda francuskog predsjednika te su iznijeli detalje sastanka.

    Prema pisanju BBC-a, iz Ureda francuskog predsjednika su saopštili kako je razgovor između lidera Francuske, Njemačke i Rusije trajao skoro 90 minuta, a rasprava o mnogim pitanjima opisana je kao teška.
    “Macron i Scholz su zatražili prekid vatre i neprijateljstava prije nego što se započne strukturirana diskusija o narednim potezima. Putin nije pokazao nikakvu volju da okonča rat u Ukrajini”, saopćeno je iz Macronovog ureda.


    Takođe, naglašeno je kako će u narednom periodu članice Evropske unije u Briselu razmatrati uvođenje novih sankcija Rusiji.

    “Sankcije će uzeti u obzir najnovija ratna dešavanja, uključujući i opsadu Mariupolja. Cilj ovih sankcije je da predsjednika Putina stjeraju u ćorsokak te ga izoloju od međunarodne zajednice”, zaključuju iz Ureda.

    Povodom sastanka, kratko se oglasio i glasnogovornik njemačkog kancelara Olafa Scholza te je naglasio kako su razgovori između Macrona, Putina i Scholza dio tekućih međunarodnih napora da se okonča rat u Ukrajini.

    “Ništa se više ne može otkriti o razgovoru lidera”, saopšteno je iz Berlina.

  • Putin optužio Ukrajinu za grubo kršenje humanitarnih prava

    Putin optužio Ukrajinu za grubo kršenje humanitarnih prava

    Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin obavio je danas telefonske razgovore s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom i predsjednikom Francuske Emmanuelom Macron s kojima je razgovarao o trenutnom stanju u Ukrajini.

    Kako je saopšteno iz Kremlja, Putin je Macronom i Scholzom prije svega razgovarao o humanitarnoj situaciji u Ukrajini.
    “Putin ih je informisao o stvarnom stanju stvari. Posebno su navedene činjenice o ukrajinskim snagama koje grubo krše norme međunarodnog humanitarnog prava. Riječ je o vansudskim odmazdama protiv neistomišljenika, uzimanje talaca i korištenje civila kao živog štita, postavljanje teškog naoružanja u stambena naselja, u blizini bolnica, škola, vrtića i sl.”, navodi se.


    Takođe, naglašeno je kako nacionalistički bataljoni ukrajinske vojske ometaju operaciju spašavanja i evakuacije civila.

    “Vladimir Putin je pozvao Macrona i Scholza da utiču na vlast u Kijevu kako bi se takva krivična djela zaustavila”, ističu iz Kremlja.

    Osim humanitarnog aspekta, lideri Rusije, Francuske i Njemačke razgovarali su i o mirovnim pregovorima između Ukrajine i Ruske Federacije.


    “Predsjednik Rusije detaljno je govorio o seriji razgovora između ruskih i ukrajinskih predstavnika koji su odvijali u proteklih nekoliko dana. S tim u vezi, lideri Rusije, Njemačke i Francuske su razmotrili neka pitanja vezana za sporazume koji se tiču implementacije poznatih ruskih zahtjeva”, zaključuje se u saopćenju iz Moskve.

  • Počeo razgovor Putina sa Makronom i Šolcom

    Počeo razgovor Putina sa Makronom i Šolcom

    Predsjednik Francuske Emanuel Makron i njemački kancelar Olaf Šolc počeli su razgovor sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom povodom rata u Ukrajini, saopštilo je danas francusko predsjedništvo.

    Makron je na samitu Evropske unije juče rekao da će Šolc i on imati novi razgovor sa Putinom nakon prethodne trosmjerne razmjene mišljenja u četvrtak, prenio je Rojters.

  • Njemački “Fokus”: Putinov sljedeći cilj je Balkan

    Njemački “Fokus”: Putinov sljedeći cilj je Balkan

    U današnjem izdanju nedjeljnika “Fokus” objavljen je tekst pod nazivom: „Dok svijet gleda u Ukrajinu, Putin odavno ima sljedeći cilj na umu“. U podnaslovu se definiše da je taj cilj – Balkan. I da je to opasno za Zapad, prenosi “Deutsche Welle”.

    Ulrih Rajc, autor članka objavljenog u njemačkom političkom magazinu Fokus, počinje tekst konstatacijom da njemački premijer u sferi komunikacije sigurno nije Vinston Čerčil (Winston Churchill), ali da je prvi lider u Evropi koji je shvatio koliko je opasan drugi front koji Rusija otvara na Balkanu.

    • Dok cijeli svijet priča o Ukrajini, Šolc (Olaf Scholz) je čak dva puta dao jasne izjave o Balkanu. I obje su dobrim dijelom prečuli, ali Šolc je mislio ozbiljno. Zato je njegova šefica spoljnih poslova na osetljivoj diplomatskoj misiji. Analena Berbok (Annalena Baerbock) je u posjeti Bosni i Hercegovini, Kosovu, Srbiji i Moldaviji.

    Moldavija i strah od Kremlja
    U tekstu se podsjeća da je američki senator Lindzi Grejem (Lindsey Graham) koji je nedavno pozvao na ubistvo ruskog predsjednika Putina, za Moldaviju rekao: „Oni su sljedeći“. U tekstu se potom kaže:

    • Strah od vlastodršca u Kremlju širi se pograničnim regionom Pridnjestrovljem. Odavno Moskva ima svoju čizmu u zemlji, koja se graniči sa Rumunijom, članicom Sjevernoatlanskog pakta kao i sa Ukrajinom. U Pridnjestrovlju, koje pripada Moldaviji, Moskva je postavila jednog od svojih vazala i paralele između Pridnjestrovlja i Donbasa su upadljive.

    U Moldaviji se s pravom širi strah da bi putin mogao da prizna Pridnjestrovlje kao državu nezavisnu od Moldavije. To bi doslovno bilo sljedeće Putinovo prekoračenje granice. Ruska prijetnja je razlog zbog čega se Moldavija gura u Evropsku uniju.

    Bosna i Hercegovina
    Potom članak prelazi na Bosnu i Hercegovinu:

    • Tamo nacionalista Dodik nastoji da uz pomoć Rusa pretvori Republiku Srpsku u državu potpuno odvojenu od Bosne i Hercegovine. Najdraže bi mu bilo da državnu teritoriju Srbije proširi tim dijelom bosanskog tla.

    Njegova argumentacija je srpska većina stanovništva, tu konstrukcija je poznata kod Rusa iz Donbasa, u Pridnjestrovlju, kao i u Južnoj Osetiji i Abhaziji koje su u Gruziji. Na sve strane ista slika.

    Putin nigdje ne želi mir, svuda podstiče argumentom većinskog naroda posredničke ratove – a potom ih proširuje u vojnu sferu. I uvijek iskušava Zapad i njegovu spremnost da svoje vrijednosti kao što su Sloboda i samoodređenje brani samo svečanim govorima, već i onda kada postane smrtno ozbiljno, prenosi Deutsche Welle.

    Srbija „u procjepu između EU i Rusije“
    Za Srbiju se u tekstu kaže da je „u procjepu između EU i Rusije“:

    • U Srbiji je situacija komplikovana. Prema anketama je činjenica da Srbi žele u Evropu, ali imaju i veliki afinitet ka Rusiji. A Evropska unija je činila grešku za greškom. Posljednja je prilikom vakcinacije. Evropska komisija je Srbiji glasno i jasno obećala vakcine – a onda ih nije nikada isporučila.

    Tada su uskočili Rusi sa Sputnjikom, isto kao i Kinezi, koji tiho, ali strateški dolaze na ona mjesta gdje Zapad ne pazi. U svakom slučaju, predsjednik Srbije je poljubio kinesku zastavu, što je u Briselu uzburkalo duhove. A u evropskom glavnom gradu niko nije htio da dođe na ideju da su sebi zabili autogol.

    U tekstu se potom postavlja pitanje zašto se njemački kancelar Šolc zalaže za prijem balkanskih država u EU, podsjećajući da je u jednom televizijskom gostovanju skrenuo pažnju na Balkan. Šolc je, gostujući kod poznate televizijslke novinarke Majbrit Ilner, rekao da su neki potezi Evropske unije u odnosu na balkanske države potpuno neprihvatljivi i da je SR Jugoslavija trebalo da uđe u Evropsku uniju još prije 18 godina.

    Također se podsjeća da je na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji Šolc upozorio da bi trebalo ubrzati proces prijema i da ga treba aktivno pogurati.

    • Dakle, postoji nezaštićeno krilo u zadnjem dvorištu Zapada, u području koje je ima ratno i konfliktno iskustvo. Postoje različite etničke grupe, tu kruži opasan nacionalizam. Pošto Moskva stalno traži priliku da destabilizuje Zapad, to je za nju kao poklon.

    Brisel sprječava prijem Srbije u EU
    Dalje se u tekstu konstatuje da Brisel sprječava prijem Srbije u Evropsku uniju:

    • Analena Berbok je prije svog polaska u region jasno govorila. U nezaštićen prostor “prodiru akteri kao Rusija, koji nemaju interesa za evropsku budućnost i koji se ne ustežu od podstrekavanja neriješenih sukoba”.

    Autor teksta konstatuje da ti neriješeni konflikti imaju potencijal da podijele Evropljane i da je to izuzetno opasno. „Istočni Evropljani, prije svega Poljaci i Mađari, ali i Slovaci, insistiraju na prijemu Srbije u EU. Francuska i briselska birokratija odavno to koče.

    Njihov argument je – istočno proširenje EU uvelo je u nju niz evroskeptičnih država, pri čemu se evroskepticizmom smatra to što te zemlje staju na put moralno potkrijepljenom zahtjevu Brisela da određuje kako će one interno biti organizovane. “Ovi iz Brisela” ne žele da uvedu u evropsku kuću takav konflikt.

    Da li je EU posljednja šansa Srbije?
    Jedan od podnaslova u tekstu glasi „Da li je EU posljednja šansa Srbije?“ Autor to obrazlaže ovako: „Predsjednik Srbije u zapadnim medijima izbacuje jedan za drugim proevropske stavove. Jedan od njih je da bi bez EU njegova zemlja jedva preživjela. U Srbiji on ima pune ruke posla da nacionaliste ne okrene protiv sebe, a da otvoreno ne ozlojedi Ruse. Vučićev kurs nalikuje jahanju na oštrici žileta. U Srbiji su izbori 3. aprila i predsjednik za sada ima dobre izglede. Ali situacija ostaje fragilna zbog rata u Ukrajini. Pristupanje NATO nije predmet diskusije.”

    „U Beogradu je još prisutna svijest o bombardovanju koji je sprovodio NATO zbog užasa za koje se pobrinuo Milošević na Kosovu. Kosovski rat u Srbiji do danas održava u životu Putinov narativ – da se NATO nelegitimno proširio u istočnoj Evropi do granica Rusije. NATO je bombardovao 78 dana i do danas se nagađa zašto je Milošević naposljetku odustao od otpora Zapadu. Na kraju, kaže vjerodostojna verzija, njemu je Moskva uskratila podršku. Tada, prije više od dvije decenije Moskva je bila slaba.”

    „To je prošlost. Danas se Moskva osjeća snažnom, a Zapad je pred pitanjem kako da parira Rusima, ne samo u Ukrajini, već i na Balkanu. Tu se zatvara krug. Zato je sada njemački kancelar Šolc za Zapadni Balkan širom otvorio evropska vrata. To je drastična promjena kursa njemačke politike. Ali Šolc se već razumije u tako nešto“, piše njemački Fokus, a prenosi Deutsche Welle.

  • Razgovarali Putin i Lukašenko: “Sukob se može riješiti u svakom momentu, ako Kijev želi”

    Razgovarali Putin i Lukašenko: “Sukob se može riješiti u svakom momentu, ako Kijev želi”

    Predsjednici Bjelorusije i Rusije, Aleksandar Lukašenko i Vladimir Putin, postigli su dogovor o međusobnoj podršci usljed sankcija, izjavila je sekretar za štampu bjeloruskog predsjednika Natalija Ajzmont poslije razgovora u petak u Moskvi.

    Ejsmontova je navela da su se dva lidera, između ostalog, saglasila o zajedničkim koracima usljed sankcija, što uključuje cijene energenata.

    Ona je dodala da je postignuta i saglasnost o isporuci modernih modela vojne opreme Minsku, prenosi ruska novinska agencija TASS.

    Ejsmontova je poslije razgovora dva lidera u Moskvi napomenula da su se saglasili da se sukob u Ukrajini može rješiti u svakom trenutku, ukoliko Kijev za tim izrazi želju.

  • Šojgu predložio, Putin prihvatio

    Šojgu predložio, Putin prihvatio

    Šojgu je Putinu ponudio da DNR i LNR preda trofejne MANPADS, ATGM, kao i tenkove i malokalibarsko oružje.

    Predsednik Ruske Federacije je podržao ideju.

    Predloženo je ida više od 16.000 dobrovoljaca sa Bliskog istoka dođe u pomoć DNR i LNR, Putin je i tu ideju prihvatio.

    Zapad ne krije da okuplja plaćenike za Ukrajinu, rekao je Putin.

    “Što se tiče okupljanja plaćenika iz celog sveta i njihovog slanja u Ukrajinu, vidimo da oni ne kriju, zapadni sponzori Ukrajine, ukrajinski režim, to ne kriju, oni to rade otvoreno, ne poštujući sve norme. međunarodnog prava”, rekao je Putin.

  • Putin: Zapadne sankcije se osjete, ali nema toga što ne možemo riješiti

    Putin: Zapadne sankcije se osjete, ali nema toga što ne možemo riješiti

    Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u četvrtak za državnu televiziju da su sankcije Zapada nelegitimne i da će Rusija mirno rješavati probleme koji iz njih proizilaze.

    Obraćajući se na sastanku vlade, Putin je također rekao da će Moskva, veliki proizvođač energije koji isporučuje trećinu evropskog gasa, nastaviti da ispunjava svoje ugovorne obaveze.

    Govoreći smireno, ruski predsjednik je priznao da se osjećaju sankcije uvedene od početka invazije na Ukrajinu, koju Rusija naziva “specijalnom operacijom”.

    “Sankcije su stvorile neke probleme i teškoće, ali riješićemo ih. Jasno je da u takvim trenucima potražnja za određenim vrstama roba uvijek raste, ali ne sumnjamo da ćemo sve te probleme mirno riješiti”, rekao je on.

    “Ljudi će se postepeno orjentisati, shvatit će da jednostavno nema toga što ne možemo riješiti”, dodao je.

    Putin je rekao da cijene na Zapadu rastu, ali ne ruskom krivicom.

    “Pokušavaju da nas okrive za rezultate vlastitih grešaka”, istakao je Putin.

    “Oni pozivaju svoje građane da stegnu kaiš, toplo se obuku i ukažu na sankcije koje nam uvode kao razlog pogoršanja situacije. Sve to izgleda veoma čudno”, rekao je ruski predsjednik.

    Naglasio je da Rusija u potpunosti ispunjava sve svoje obaveze u oblasti snabdijevanja energijom.

  • “Pomoć narodu Donbasa – dužnost Rusije”

    “Pomoć narodu Donbasa – dužnost Rusije”

    Pomaganje narodu Donbasa bila je dužnost Rusije i nije bilo drugog izbora, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin.

    On je na sastanku sa članovima Vlade Rusije podsjetio da je narod tokom “beskrajnih” osam godina sukoba u Ukrajini morao da preživi u podrumima.

    “Njihova djeca su odrasla i krenula u školu. U takvim uslovima, sa pacovima koji trče okolo. Zaista, naša dužnost je bila da podržimo te ljude i da im pomoglemo. Nije bilo drugog izbora. Nismo imali priliku da se pozabavimo time na drugi način”, naglasio je Putin.

    Putin je zahvalio svima zbog pokazivanja saosjećanja i pružanja pomoći ljudima koji su evakuisani iz Donbasa, kojima je ta pomoć bila potrebna, javio je TASS.

    Ruski lider napomenuo je da je velika podrška naroda “jasan znak da je odluka Rusije da pomogne Donbasu bila ispravna”.

    “Veoma rječit znak je to što je naš narod odgovorio na potrebu pružanja pomoći tim ljudima. To pokazuje da naš narod u velikoj mjeri podržava naše postupke i da je naša odluka da podržimo Donbas bila ispravna”, naveo je Putin.

    Putin je 24. februara odlučio da započne specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini, na zahtjev lidera samoproglašenih republika u Donbasu.

    On je tada naglasio da planovi Moskve ne uključuju okupiranje ukrajinske teritorije, a Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su mete objekti vojne infrastrukture u Ukrajini te da operacija ne predstavlja opasnost za civilno stanovništvo i da mete nisu ukrajinski gradovi.